Naslovna Blog Stranica 699

Koncert “Filmski hitovi Zorana Simjanovića” u okviru Martovskog festivala u Domu omladine Beograda

Mart je tradicionalno mesec najstarijeg filmskog festivala u regionu, stalne manifestacije od značaja za kulturu grada Beograda. Za 71. izdanje Martovskog festival, osnivač grad Beograd i organizator Dom omladine Beograda poklanjaju publici jedan izuzetan umetnički događaj: koncert filmske muzike Zoran Simjanovića, posvećen našem najznačajnijem kompozitoru primenjene muzike, kojem je posthumno dodeljena nagrada za životno delo Martovskog festivala pre tri godine.

Ulaz na koncert je besplatan, a ulaznice se od 15. marta mogu podići na blagajni eFinity u zgradi Doma omladine Beograda. Jedna osoba može preuzeti do 4 besplatne ulaznice.

Zoranu Simjanoviću posthumno nagrada za životno delo 67/68. Martovskog festivala

Na kraju prošlogodišnjeg Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma publika je imala priliku da čuje filmske hitove legendarnog Enija Morikonea. Ovoga puta, u uvodu 71. izdanja, imaće jedinstvenu priliku da uživa u nezaboravnim muzičkim hitovima našeg Morikonea.

Simjanovićevo stvaralaštvo trajalo je nekoliko decenija. Radeći na velikom broju najčuvenijih dela naše kinematografije, koja su sva od reda postala i ostala deo ovdašnje kulturne baštine, popularni Simke im je svima svojom muzikom podario posebnu dimenziju. Obeležena njegovim autorskim pečatom, nezaboravna muzika iz naših najboljih filmova ostala je da živi i mimo njih, postajući neraskidivi deo naše opšte kulture.

U susret ovogodišnjem Martovskom festivalu, u ponedeljak 25. marta od 20 časova, u Velikoj sali Doma omladine Beograda, na veličanstvene filmske hitove Zorana Simjanovica podsetiće nas: Akademski hor Collegium Musicum pod dirigentskom palicom Dragane Jovanović, Soundtrack orkestar, gudački kvartet Innuendo, Belgrade Brass Band, kao i solisti Boban Simonovic (Ođila), Ljuba Dimitrijević (Renesans), Boban Bjelić (harmonika), Dušan Svilar (tenor), Ivica Stančić (vokalni solista Radio Beograda) i drugi specijalni gosti i solisti.

Čuveni kompozitor Zoran Simjanović: Danas svi misle da mogu da rade sve…. Ne ide to tako. Zato u filmovima više nema velikih muzičkih tema

Čućemo nezaboravne kompozicije koje je Simjanović pisao za filmove kao što su: Grlom u jagode, Specijalno vaspitanje, Nacionalna klasa, Maratonci trče počasni krug, Petrijin venac, Sabirni centar, Variola vera, Miris poljskog cveća, Sok od šljiva, Anđeo čuvar, Bure baruta, Tango argentino, Tito i ja….

Zoran Simjanović rođen je u Beogradu 11. maja 1946. godine. Klavir je počeo da svira sa šest godina, upisuje Muzičku školu „Mokranjac“, pa Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu. Od 1961. osnivao je i svirao u nekoliko najpoznatijih ranih beogradskih rok sastava (Siluete, Elipse) sa kojima je osvajao domaće i međunarodne nagrade. Pisao je i pop kompozicije za prijatelje pevače, koji su veoma uspešno učestvovali na domaćim festivalima. Od 1975. godine bavio se scenskom muzikom i sarađivao je sa televizijom, filmskim produkcijama i pozorištima, kako u Jugoslaviji, tako i svetu. Kao kompozitor bavio se svim muzičkim stilovima, ipak najviše se oslanjajući na narodne motive, elektronsku i rok muziku. Komponovao je muziku za čak 67 igranih filmova, preko 50 TV filmova i serija, više od 50 animiranih i kratkih filmova i oko 500 reklamnih spotova. Radio je muziku i za pozorišne predstave, mjuzikle, kabare.

Od 1993. do 2004. godine predavao je na Fakultetu dramskih umetnosti, a od 1999. do 2002. na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, kao i na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, u filmskoj školi „Dunav filma“, Višoj elektrotehničkoj školi, na Akademiji umetnosti „Braća Karić“. Sarađivao je na izdavanju pedagoških muzičkih zbirki za decu, a izdao je i udžbenik „Primenjena muzika“ za studente FDU i FMU. Pisao je članke za „Leksikon filmskih i TV pojmova“. Njegovu biografiju „Kako sam postao i prestao da budem roker“ (2004) izdala je Narodna knjiga. Bio je član Evropske filmske akademije, francuskog udruženja kompozitora SACEM, kao i Međunarodne asocijacije animatora ASIFA. Iako je široj javnosti najpoznatiji kao kompozitor muzike za dugometražne igrane filmove, njegov autorski opus u dokumentarnom, kratkometražnom i animiranom filmu je izuzetno cenjen u stručnim krugovima. Ostvarenja za koje je pisao muziku prikazivana su i nagrađivana na brojnim svetskim festivalima (Kan, Venecija, Montreal, San Sebastijan), a za svoj rad u oblasti filmske muzike dobio je mnoštvo nagrada i priznanja u zemlji i svetu. Na Martovskom festivalu osvojio je nekoliko nagrada kao kompozitor muzike u dokumentarnim i animiranim ostvarenjima. Povodom jubilarnog, 50. Martovskog festivalu dodeljena mu je Plaketa. Odbor Martovskog festivala 2020. godine dodelio mu je Nagradu za životno delo. Preminuo je 11. aprila 2021. u Beogradu.

Martovski festival – 71. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, stalna manifestacija u oblasti kulture od značaja za Grad Beograd, biće održan od 26 do 30. marta 2024. godine u Domu omladine Beograda, koji je organizator i izvršni producent događaja.

Pravi omladinac vazda piše antidržavne parole… Zabranjeno pušenje objavilo spot “Čovjek starog kova”

Nakon “Korona hit pozitivan”, “Ekrema” i “Ispod radara”, Zabranjeno pušenje predstavio je četvrti spot sa dvostrukog albuma “Karamba!”, za pesmu “Čovjek starog kova”.

Pesma oprobanog dvojca Davor Sučić – Toni Lović nosi jasnu poruku o hrabrosti, buntovništvu i čovečnosti, a kadrovi ove priče oživljeni su na Neretvi, na lokaciji veličanstvene bitke za ranjenike iz Drugog svetskog rata, koja je bila ilustracija za ovu numeru.

Zabranjeno pušenje zvanično tužilo RTS, Stefana Milenkovića i Neleta Karajlića

Spot je režirao Tomislav Fiket, koji je radio na brojnim spotovima Zabranjenog pušenja kao što su “Možeš imat’ moje tijelo”, “Mile Hašišar”, “Pos’o, kuća, birtija”, “Pupoljak”, “Počasna salva”, “Dobro dvorište”, “Modni guru”, a u njemu se kao “čovjek starog kova,”, u glavnoj ulozi pojavljuje Dejan Orešković Klo, basista benda. U spotu pored članova grupe učestvuju i glumac Asim Ugljen, kao i dečaci Kenan Idrizović i Vito Sučić, a korišteni su i kadrovi legendarnog filma Veljka Bulajića “Bitka na Neretvi”.

Zabranjeno pušenje – Čovjek starog kova/Photo: Azra Mešić

– “Čovjek starog kova” priča je o ljubavi i nasleđu, važnim porukama koje se prenose s kolena na koleno, poštovanju prema idealima prethodnih generacija, ali i buntu koji ne sme biti ugašen. Dogod imamo na umu da “pravi omladinac vazda piše antidržavne parole”, ne treba da se bojimo za budućnost – poručuje povodom objavljivanja spota Sejo Sekson, frontmen benda.

Odgovor dr Karajlića… Šta Nele ima da kaže o Zabranjenom Pušenju

Spot “Čovjek starog kova” promovisan je 6. marta 2024 u Muzeju “Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici, i dostupan je Youtube kanalu benda.

Podsećamo, Zabranjeno pušenje ove godine obeležava 40 godina od objavljivanja albuma “Das ist Walter” i nastupa širom regiona, a već su najavljeni veliki koncerti u Osijeku (13.4.) Sarajevu (24.5) i Zagrebu (7.6.).

Larisa se raskopčala – u svakom smislu: Pogledajte spot za “Daj da” mlade subotičke kantautorke

Larisa se novim singlom “Daj da” raskopčava – u svakom smislu. Uz osećaj blage neprijatnosti ogoljava jednu od svojih večitih saputnica – tugu prošlih vremena koja ostaje zapisana u biću te postaje sveprisutna kao protivteža euforičnom, bezbrižnom i besmrtnom. Podseća na konačnost i najavljuje istu, ali njena tiha dramatika inspiriše.

Kantautorka je video snimila mobilnim telefonom u jednom kvadratnom metru kupatila, a ofinger i komad pamučnog veša joj služe umesto dodatnog para ruku, pa tako svoju muziku i prateću vizualizaciju intimizira u dijalogu sa samom sobom.

Larisa predstavila prvi video singl… Poslušajte “Hunting”

Larisa Ivanković, kantautorka iz Subotice, potpisuje muziku, tekst, aranžman i produkciju, uz saradnju sa Bojanom Bojićem koji producira zvučnu sliku uz aranžmanske sugestije i čini da “Daj da” prodiše u zvučnom prostoru.

Višestruke gitarske deonice odsvirao je Aleksandar Lipovan (Drvo Truo bend).

Pogledajte spot za “Daj da”:

Brus Dikinson: Ovo je najbolja pesma koju sam ikada napisao…

Brus Dikinson je podelio detalje pesme za koju smatra da je najbolja koju je napisao tokom svoje slavne karijere – a to nije pesma Iron Maidena.

Iron Maiden su i dalje aktivni i planiraju da započnu svoju svetsku turneju u septembru, koja će početi u Australiji pre nego što će se završiti u Brazilu pre Božića. Međutim, Dikinsonov trenutni način razmišljanja je čvrsto fokusiran na njegovu solo karijeru nakon što je frontmen nedavno objavio svoj novi album, “The Mandrake Project”, 1. marta preko BMG-a.

Brus Dikinson: Sjajan je bio Roni Džejms Dio, ali Kris Kornel je najbolji glas svih generacija

Dikinsonova solo karijera je usporila poslednjih godina, a “The Mandrake Project” je bio njegov prv od “Tyranny of Souls” 2005. U prelaznom periodu, Dikinson je bio okupiran ludorijama širom sveta sa Maidenom, koji je objavio četiri albuma za to vreme.

Iako njegov solo rad nije toliko poznat kao Iron Maiden, Dikinson je je najponosniji baš na trenutak iz svoje solo karijere.

Tokom novog intervjua za Revolver, Dikinson je, upitan o njegovoj najboljoj pesmi, iznenađujuće je odabrao pesmu sa svog solo albuma “Balls to Picasso” iz 1994. godine, projekat koji je podstakao njegovo dugotrajno partnerstvo sa gitaristom Rojem Zijem.

Bolje hedbengovati, nego proleteti kroz šoferšajbnu… Ono kad su Iron Maiden snimili stvarno bizarnu reklamu, a Dikinson fanove nazvao “glupanima”

Kultni rok vokal rekao je:

– Rekao bih “Tears Of The Dragon”, jer ne znam šta to znači. Ali to nešto znači. Ta pesma zaista utiče na ljude. To utiče na mene.

Iako je poruka koja stoji iza pesme namerno nejasna, ovo je pomoglo “Tears Of The Dragon” da se masovno poveže sa fanovima, koji svoje značenje crpe iz Dikinsonovih emocionalno nabijenih tekstova.

Brus Dikinson: Svi veliki heavy metal bendovi su čista buržoazija… osim jednog

Iako je obično suzdržan dok razgovara o pesmi, Dikinson je sada imao šta da kaže o temi “Tears of The Dragon”:

– Znam o čemu se radi. Radi se o napuštanju, ne o napuštanju, već o prepuštanju sebe univerzumu, onome što će doći sledeće. Ali još uvek ne znam zašto su to “zmajeve suze”.

Činjenica da ni sam Dikinson ne razume naslov dovoljno govori o sumnjivoj poruci pesme, koja je otvorena za interpretaciju. Zaključio je:

– Nikada to nisam shvatio. Radi, i nešto znači, ali ne znam šta je. I zato je sjajno.

Zašto Brus Dikinson misli da je Iron Maiden bolji od Metallice…

Što se tiče materijala Iron Maidena, tokom pojavljivanja na podkastu Edija Trunka 2021. godine, Dikinson je otkrio da je “Rime of the Ancient Mariner” njegova omiljena pesma za izvođenje uživo sa bendom.

– Volim da radim tu pesmu. Element pripovedanja je genijalan, a zatim slom, neraspoloženje, zatim deo ‘prokletstva koje živi u njihovim očima’ – oh, naježim se samo dok to slušam.

Poslušajte “Tears Of The Dragon” i protumačite je – kako želite:

Bend Hadži Prodane Duše predstavio singl i spot “Mator mlad” i najavio nastup u Domu omladine

Hadži prodane duše/Photo: Marko Golubović

Bend Hadži Prodane Duše osnovan je davne 2009. godine. Poznati su po duhovitom i satiričnom pristupu životnim temama čime su se izdvojili kao jedan od originalnijih sastava na regionalnoj muzičkoj sceni.

Posle pobede na 50-oj jubilarnoj Zaječarskoj gitarijadi objavili su album naziva “Racionalna manjina” za izdavačku kuću PGP RTS.

Stigao “Negativac”… Poslušajte najintigantniji projekat užičkog benda Hadži prodane duše

Bend trenutno čine Vojislav Lazić (vokal, gitara), Milan Jevtović (bas), Vladimir Radović (gitara), Aleksandar Pantelić (vokal) i Uroš Rakonjac (bubnjevi).

Hadži prodane duše – Mator Mlad, cover

Bend će u subotu, 16. marta, održati koncertnu promociju svog novog singla i spota “Mator mlad”m sa početkom u 21 čas, u Domu omladine Beograda. Cena ulaznice je 500 dinara, a specijalni gosti su bend Equinox iz Užica.

– Naš poslednji koncert u Beogradu bio je 2022. godine u Božidarcu. Sa nestrpljenjem priželjkujemo nastup u Domu omladine Beograda na kome ćemo predstaviti publici spot i singl za pesmu “Mator mlad” koji smo snimili pod dirigentskom palicom režisera Vladimira Kurćubića Joje sa kojim smo već sarađivali na spotovima za pesme “Dodir Topline” i “Vođa”. Nadamo se da se publika u Beogradu uželela nas koliko smo mi njih – kažu članovi benda.

A sve je počelo u “gradu duhova”… Berlinska tehno scena na listi nematerijalne svetske baštine Unesco

Unesco će uvrstiti berlinsku tehno scenu na listu nematerijalne svetske baštine, zajedno sa još pet nemačkih kulturnih tradicija.

Ustanovljena 2003, lista nematerijalne svetske baštine ima za cilj da očuva kulture, tradicije i izraze, koje obuhvataju muziku, uverenja, rukotvorine i narodne svetkovine.

Kako su zaista nastali stihovi za “Heroes”, pesmu Dejvida Bouvija koja je pomogla da se sruši Berlinski zid…

Berlin je odavno poznat po živopisnoj klupskoj sceni, koja se razvila devedesetih i postala simbol izdržljivosti i optimizma, nakon pada Berlinskog zida.

– U godinama nakon ujedinjenja, trećina nekadašnjeg Istočnog Berlina bila je prazna. Tamo niko nije živeo. Bio je to grad duhova. Zato su mladi ljudi počeli da zauzimaju ta mesta. Videli bi prazno skladište ili staru fabriku i zauzeli je – kaže Tobijas Rap, putopisac i novinar kulture za NPR.

Na takvim mestima organizovale su se velike žurke, po kojima je prestonica Nemačke u decenijama koje su usledile, postala poznata. Međutim, poslednjih godina, nakon početka pandemije, opstanak mnogih berlinskih klubova bio je pod znakom pitanja, piše Euronews..

Zatvara se Berghain, kultni berlinski klub za ljubitelje rejva, elektronske muzike i seksa

Time što je rejv scena dobila priznanje Unesca, omogućiće joj da pristupi državnim sredstvima i subvencijama, kao i programima zaštite.

“Priznanje berlinske tehno kulture kao svetskog nasleđa pod zaštitom Uneska je još jedna prekretnica za tehno producente, umetnike, klupske operatere i organizatore događaja”, saopštili su iz Komisije za klubove Berlina.

“Odluka će pomoći da se klupska kultura prepozna kao vredna. Dok su opere, pozorišta i koncertne hale odavno prepoznate kao deo kulture, muzički klubovi bore se da ih uvaže”, dodaje se u saopštenju.

Pored rejvova, Unesvo je odlučio da zaštiti još nekoliko nemačkih tradicija:

Na listi je sada i alpinizam u Saksoniji, a Unesko posebnu pažnju poklanja takozvanom “bofenu”, odnosno spavanju pod vedrim nebom za planinare i kampere, obično ispod neke stene. “Bofen”, je inače, saksonska reč za duboko i čvrsto spavanje.

Tradicionalno a cappella pevanje u tri do četiri glasa, uvaženo je kao važan vid umetničkog izražavanja Finstervalda.

Zimska parada u Bavariji poznata kao Perhtenlauf, podrazumeva da se ljudi maskiraju u čupava čudovišta, a prema verovanjima donosi dobru sreću.

Tradicionalni vez poznat kao “švalm” je vezenje delikatnih motiva belim koncem na lanenoj tkanini.

Slatko vino od jabuka, koje se pravi još i od krušaka i dunja, poznato kao “viez” takođe je dodato na listu.

Njegova proizvodnja “osnažuje biodiverzitet i oblikuje kulturni pejzaž oblasti na kojoj se govori mozelfrankonskim jezicima”, zaključuju iz Uneska.

Slovenački bend Lelee objavio novi singl “Rane” i vrlo neobičan muzički spot…

Slovenački indie-rock bend Lelee predstavlja najnoviji singl i videospot “Rane”, koji je izašao u petak, 15. 3. 2024. za slovenačku izdavačku kuću Moonlee Records.

“Rane” je himnična pesma u prepoznatljivom Lelee stilu, kojeg odlikuju “tiki-taka” izmene vokalnih linija i šarenih solažica. Pesma će vas odvesti u vrtlog milozvučnih i bolnih ljubavnih razmišljanja, da bi vas na kraju katapultirala u orbitu, sa osećajem nepobedivosti jer – “ništa više ne boli me”. Prekrasno i katarzičko sonično putovanje.

Lelee – Rane, cover

Video spot za “Rane”, koji je nastao kombinovanjem tehnike skeniranja in stop-motion animacije, režirao je Edin Suljić, a produkciju potpisuje zajedno sa Anom Joksović.

Impresivna zbirka više od 3.000 autentičnih skenova je zahtevala puno posvećenosti i pažljivog rada, da bi se postigao jedinstven karakter ovog, skoro šestominutnog, video spota.

Slovenački bend Lelee objavio singl “Snaga” i posvetio ga – ženama

“Rane” je prva studijska pesma, gde za bubnjevima sedi Leon Stoilković, a u isto vreme i poslednja pesma sa klavijaturistom Blažom Gracarom. Pesmu je snimio i miksovao Robi Bulešić u BearTracks Studiu u Kočevju, Slovenija. Mastering potpisuje Carl Saff.

Bijelo dugme u rok postavi na Arsenal festu obeležava 50 godina od izlaska prvog albuma

Bijelo dugme, po mnogima najveći i najznačajniji bend ikada na prostoru bivše Jugoslavije, stiže na Arsenal fest 2024 (27-29. jun), i to u rokenrol postavi.

Velikani koji su se odavno upisali u istoriju muzike zasviraće na Main stageu Kneževog arsenala druge festivalske večeri, u petak 28. juna, u sklopu obeležavanja 50 godina od objavljivanja prvog albuma “Kad bi’ bio bijelo dugme”, 1974.

Nouvelle Vague, Sivert Høyem, Partibrejkers, Jarboli… Nova imena Arsenal festa 2024

Decenijama unazad hvaljeni i širom sveta nagrađivani vođa benda Goran Bregović i ekipa su, za tu priliku, rešili da se vrate rokerskim aranžmanima i da stotinama hiljada obožavalaca u regionu, a i šire, podare one verzije neprolaznih pesama koje su ih i učinile vanvremenskim.

To će učiniti na ograničenom broju koncerata ove godine, a među gradovima koji će uživati u toj privilegiji je i Kragujevac, pa koncert Bijelog dugmeta na Arsenal festu nosi i svojevrsnu dozu ekskluziviteta.

Sastav koji je predstavljao ne samo muzički, već i društveno-politički i socijalni fenomen na prostoru SFRJ, postojao je aktivno od 1973. do 1989. godine, a poslednji put su u formi rok benda nastupili 2005. na tri velika koncerta u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu.

Publika koje će, van svake sumnje, učiniti da prostor ispred Main Stagea bude krcat, uživaće u hitovima iz svih faza rada grupe: “Ne spavaj, mala moja, muzika dok svira”, “Selma”, “Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac”, “Sanjao sam noćas da te nemam”, “Na zadnjem sjedistu moga auta”, “Pristao sam, biću sve što hoće”, “Ako možeš, zaboravi”, “Lipe cvatu”, “Za Esmu”, “Ružica si bila, sada više nisi”, “Đurđevdan”, “Evo, zakleću se”…

Mladi i naivni… Kako je 1975. u Londonu Bijelo dugme plaćalo besplatnu kafu

Višedecenijsku neprolaznost ovih, i mnogih drugih pesama u opusu Bijelog dugmeta, Goran Bregović ovako objašnjava:

– Video sam da manje-više svako u repertoaru ima neku pjesmu ‘Dugmeta’. Nema mnogo stvari koje tako dug period uspeju da prežive. Ja sam dete iz srednje klase, moj otac je bio vojno lice, majka knjigovođa. Imam taj ukus dece iz porodica srednjeg staleža. To je ukus koji je naš, normalan, prirodan, i iz tog ukusa je ta muzika pisana, tako da je možda i to jedan od razloga.

AF24-Bijelo-dugme-post

Bijelo dugme u rok maniru je na samom vrhu liste do sada potvrđenih izvođača na 14. Arsenal festu, a iste večeri, 28. juna, zagrmeće i rokeri iz Las Vegasa, Palaye Royale.

Na Arsenalu 2024 nastupaju i Zdravko Čolić sa simfonijskim orkestrom, Kijanu Rivs sa svojim bendom Dogstar, Nouvelle Vague, Asian Dub Foundation, Sivert Hoyem, Circa Waves, Nik West, Lil Pump, Partibrejkers, Goblini, Keni nije mrtav, Jarboli… Cena pojedinačnih ulaznica za Arsenal fest 2024 je 2.500 dinara, dok komplet za sve tri festivalske večeri košta 5.000 dinara. Ulaznice mogu da se nabave putem sajta www.tickets.rs i na svim njihovim prodajnim mestima.

Posetite novi sajt Arsenal Festa na adresi www.arsenalfest.rs i upoznajte se detaljno sa ovogodišnjim programom, pogodnostima koje je Arsenal festival ove godine obezbedio za posetioce, kao i o zanimljivostima o festivalu i izvođačima.

Gipsy Kings By André Reyes stižu 19. maja u Beograd

Poznat po svojoj jedinstvenoj fuziji tradicionalnog flamenka, rumbe i modernih zvukova, bend Gipsy Kings je od momenta stupanja na muzičku scenu postao svetska senzacija, a posle razilaženjenja članova originalne postave, glavna figura benda, Andre Reyes, nastavio je put globalnog ambasadora “gipsy“ muzike.

Seme ovog izuzetnog benda zasadio je Hose Reyes, renomirani španski “gipsy“ muzičar, čija duboka povezanost sa flamenko muzikom ga je dovela do toga da postane kultna figura u svetu muzike.

Hoze, majstor pevanja i gitare, usadio je ljubav prema umetnosti svojim sinovima, Andreu i Nicolasu Reyesu, koji su od malih nogu pokazivali urođeni talenat za muziku i izvođenje. Uz podršku oca oni su zajedno sa ostalim članovima porodice Reyes, osnovali originalni Gipsy Kings bend.

Njihov jedinstveni stil, koji je kombinovao tradiciju flamenka sa savremenim uticajima, odjeknuo je širom sveta, donoseći bendu međunarodnu slavu. Kako je slava rasla, bend je postao globalni ambasador za romsku muziku, deleći kulturu i strast svog naroda kroz energične i živahne nastupe.

Međutim, vremenom je došlo do razdvajanja u originalnom bendu, što je dovelo do formiranja dve nove grupe predvođene braćom Rejes, Andreom i Nicolasom.

Gipsy Kings/ Photo: Promo

Bend predvođen Andre Reyesom nastavio je svoj meteorski uspon na globalnoj muzičkoj sceni,očaravajući publiku svih uzrasta i porekla svojom zaraznom energijom i muzičkom virtuoznošću.

Njihov uticaj prevazilazi granice, postajući prepoznati i slavljeni u svakom uglu sveta. Jedan od vrhunaca u karijeri benda bila je nagrada Grammy Latino za njihov album “Savor Flamenco”.

Ovo priznanje ne samo da je istaklo njihovu umetničku izvrsnost, već je i potvrdilo njihov značajan doprinos svetu muzike, učvršćujući ih kao dominantnu snagu u međunarodnom muzičkom pejzažu.

Ukratko, bend Gipsy Kings Andrea Reyesa ne samo da predstavlja nastavak legendarne porodične muzičke tradicije, već i otelotvoruje duh strasti, inovativnosti i umetničke izvrsnosti koji karakteriše porodicu kroz generacije.

Photo: Promo

Beogradska publika imaće prilike da ih uživo vidi 19. maja na Beogradu na vodi u organizaciji Skymusica.

Ulaznice za ovaj jedinstveni koncert dostupne su putem sajta efinity.rs, besplatne aplikacije efinity, na blagajnama Štark Arene i Doma omladine Beograda, kao i u TC Rajićeva (I sprat) i na više od 1000 Moj kiosk objekata širom zemlje.

Izložba “Zagrljaj” Ivane Stanisavljević – Negić u Galeriji opštine Vračar

Izložba “Zagrljaj” Ivane Stanisavljević – Negić biće otvorena u ponedeljak, 18. marta u 19 časova u Galeriji opštine Vračar.

Posle velike izložbe porodice Stanisavljević, slika i skulptura tri generacije (deda Dragiša, sin Milan i unuka Ivana) u Galeriji RTS, ljubitelji umetnosti moći će da se u Galeriji opštine Vračar upoznaju sa radovima Ivane Stanisavljević- Negić.

– Izložba “Zagrljaj” ima višestruko značenje. Prihvatanje sebe samog sa svim vrlinama i manama kao i razmenu energije i saosećanje sa bliskim ljudima i ljudima uopšte – kaže umetnica Ivana Stanisavljević – Negić.

Njene slike i skulpture će vas sigurno prigrliti i učiniti vam se bliske i prisne. Na izložbi “Zagrljaj” biće izloženo tridesetak radova nastalih poslednjih godina – skulpture od drveta i slike kombinovane tehnike.

Ivana Stanisavljević Negić_Poljubac

Izložba će biti otvorena u Galeriji opštine Vračar (Njegoševa 77, Beograd) do 25. marta.

Ivana Stanisavljević Negić rođena je u Beogradu 1977. godine. Živi i radi u Beogradu. Slikarstvom se bavi i izlaže od 2000. godine. Potomak je velikih vajara, dede Dragiše i oca Milana Stanisavljevića, pored čijih je crnih, hrastovih, monumentalnih figura (troglava, ptica, ljubavnika, svetaca…) odrasla i formirala svoj umetnički ukus.

Uprkos velikom uticaju dede i oca, uspela je da izgradi sopstveni izraz, dinamičnim odnosom prema tehnici, upotrebom različitih materijala, formi, koju neprestano ispituje. Njen dinamični, istraživački duh, urođena senzibilnost i želja za sopstvenim umetničkim otkrovenjem, izdvojiće čitav niz dela koja neosporno dokazuju da je Ivana, i te kako originalna i prepoznatljiva.

Ona je između tradicije i modernizma dvadesetog veka. Sa snažnom potrebom da se izrazi u dvodimenzionalnom prostoru slike. Organizuje svoje junake, prepliće stvarajuci nove forme, a one kao da su skupovi osećanja, želja, potreba. I skoro svi njeni junaci gledaju u nas iz njenog prostora, doživljenog i izmaštanog i jasno zovu gledaoce da čuju njihovu (njenu) priču.

Ivana Stanisavljević Negić_Lavirint

Ivanine slike su odraz osetljivosti, osećajnosti žene stvaraoca kao lirski nežni princip i snage realizacije poput ratnice nad ravni slike koja nastaje. Ivana kao da po sliku putuje u prostor između, često blizu, a neretko daleko, bez jasnih putokaza, ali željna putovanja (traženja).

Izlaže od 2001. na grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Do sada je imala sedama samostalnih izložbi. Dobitnik je priznanja za izložena dela na međunarodnom bijenalu u Jagodini, 2003. godine. Član je ULUS-a od 2010. godine i ULUPUDS-a kao vajar od 2020. Njeni radovi nalaze se u muzejima i privatnim kolekcijama.