Znate za onaj osećaj kada odete u knjižaru i ne možete da se odlučite koje knjige da kupite, jer ih ima tako mnogo, a vi biste želeli sve da ih pročitate?
Postoji jedna knjižara u kojoj nećete imati ovaj problem. Reč je o knjižari Morioka u Tokiju. Ova knjižara, tokom šest dana (od utorka do nedelje), prodaje samo jedan naslov. Svake večeri, tokom ovih šest dana, organizuju se književni skupovi na kojima se diskutuje o knjizi koja se nalazi u prodaji. Na tim okupljanjima pokušava se da se uspostavi veza između autora i čitalaca, piše Guardian.
Koncept „jedna prostorija – jedna knjiga“ smislio je Jošijuki Morioka. On je deset godina vodio malo konvencionalniju knjižaru u kojoj je organizovao susrete pisaca i čitalaca.
Knjige/Photo: unspash
Njegovo iskustvo sa ovom knjižarom navelo ga je da shvati kako će fokusiranje na jednoj knjizi omogućiti da se ona bolje shvati i da se izgradi dublji odnos što će, na kraju, dovesti do većeg uživanja u čitanju.
Ideju o jednoj knjizi prvi put je izneo 2014. godine na jednoj radionici koja je bila fokusirana na novo poslovanje. Morioka je izneo svoju ideju o jednoj knjizi u knjižari i ova je naišla na oduševljenje, kako predavača, tako i drugih učesnika radionice.
Ideja o jednoj knjizi u knjižari samo želi da ogoli davno poznatu istinu – svaku knjigu vredi pročitati.
Svaka knjiga na svakoj polici u knjižarama i bibliotekama širom sveta je vredna čitanja. Kako one koje želite da pročitate i one koje volite da čitate, tako i one koje nisu u sferi vašeg interesovanja. Postoji samo jedan uslov koji valja ispuniti. A to je da se čovek fokusira na knjigu duže od trenutka.
Knjižara sa jednom knjigom otvorena je 2015. godine u mirnoj ulici u GInzi, popularnom trgovačkom delu Tokija. Nalazi se u prizemlju stare zgrade Suzuki iz 1929. godine koja i sama predstavlja arhitektonski eksponat starog Tokija.
Iako Hemfri Bogart nije doživeo duboku starost napustivši ovaj svet sa samo 57 godina (14. januara 1957.), ostavio je duboke tragove u srcima filmofila. Snimio je više od 70 filmova, a sto godina posle njegovog rođenja American Film Institute proglasio ga je najvećim glumcem svih vremena.
Bio je načitan, ali nikada nije bio dobar student. Voleo je hot dog na utakmicama i šah, Platona i Šekspira, a nije voleo – sahrane. Strastveni pušač i ljubitelj dobre kapljice, gubeći borbu s rakom, navodno je poslednjim dahom, tog 14. januara, rekao: Nije trebalo da pređem s viskija na martini.
Kremiran je pa nije bilo kovčega, ali legenda kaže kako je Lorin Bekol u urnu ubacila malenu zviždaljku aludirajući na citat iz njihovog zajednička filma (To Have and Have Not): “Znaš da zviždiš, zar ne? Samo skupiš usne i duneš”.
Armi Hamer (34), glumac koji je nedavno glumio u Netflixovom filmu “Rebecca” a poznat je po ulogama u hvaljenim filmovima “Skrivena ljubav” i “Društvena mreža”, trebalo je uskoro da počne snimanje filma “Shotgun Wedding” u kojem bi mu partnerka bila Dženifer Lopez.
Međutim, proteklog vikenda na društvenim mrežama pojavile su se navodno njegove poruke u kojima glumac nekoj ženi opisuje svoje seksualne fantazije, ide čak do kanibalizma, tako da je napisao kako je “stopostotni kanibal” koji bi želeo da “pije tvoju krv”. Posle toga, Hamer je odlučio da se povuče iz filma “Shoutgun Wedding”.
– Ne želim da odgovaram na ta sranja ali u kontekstu zlobnog i lažnog internet napada na mene ne mogu da ostavim svoju decu i odem na četiri meseca u Dominikansku Republiku na snimanje filma – izjavio je Hamer za portal Hollywood Reporter dodajući kako ga filmska kompanija Lionsgate, koja stoji iza filma, podržava u njegovoj odluci.
Producenti filma su to i potvrdili u službenoj izjavi.
Film “Shotgun Wedding” će režirati Džejson Mur koji se proslavio filmom “Pitch Perfect”. Ovog puta radnja filma bavi se parom koji okuplja svoje porodice zbog proslave venčanja da bi ubrzo sve zvanice postale taoci kriminalaca.
Zadužbina Ilije M. Kolarca, jedna od najstarijih ustanova kulture u Srbiji, ipak će dobiti sredsta od države. Saopštenje prenosimo u celosti:
Kolarčevoj zadužbini opredeljena su finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja kao pomoć u cilju obezbeđivanja uslova za nesmetano obavljanje delatnosti u vanrednim i otežanim okolnostima usled pandemije. Ova finansijska pomoć namenjena je pokrivanju troškova poslovanja dok se ne stvore uslovi za redovno funkcionisanje i organizaciju programa i aktivnosti u punom obimu. Ovakvom odlukom Ministarstva kulture i informisanja rešeni su najteži dani za Kolarac, ne samo zbog pandemije i nemogućnosti odvijanja redovnih programa, a time i ostvarivanja sopstvenih prihoda, već zbog spremnosti i inicijative Ministarstva kulture i informisanja i ministarke Maje Gojković da se trajno reši pitanje finansiranja Kolarca kao deo ciljeva politike ovog ministarstva. Odbor Zadužbine je na sednici održanoj krajem 2020. godine, a na osnovu predloga ministarke kulture i informisanja Republike Srbije, gospođe Maje Gojković, doneo odluku i uputio Ministarstvu kulture i informisanja inicijativu za rešavanje pitanja trajnog finansiranja Zadužbine Ilije M. Kolarca. Uz navedenu saglasnost Ministarstva i Zadužbine da je stvaranje uslova za normalno funkcionisanje Kolarca pitanje od nacionalnog značaja, ova inicijativa podrazumeva da Kolarac postane ustanova od izuzetnog nacionalnog značaja, sa trajnim finansiranjem i poverenim poslovima koji su u skladu sa kulturno-obrazovnim delatnostima ove Zadužbine i zadatakom trajnog negovanja publike, a da zadrži status Zadužbine. Uvereni smo da ćemo kroz definisanje koncepta poveravanja određenih poslova od šireg značaja za srpsku kulturu obezbediti očuvanje trajne misije ove institucije, nastavljanje njenog nespornog doprinosa razvoju najviših kulturnih i umetničkih vrednosti, ali i osigurati poštovanje volje njenog osnivača i velikog dobrotvora Ilije M. Kolarca.
Džastin Timberlejk najavio je da će biti među brojnim muzičarima koji će se sledeće nedelje pojaviti na predsedničkoj inauguraciji Džoa Bajdena izvodeći pesmu “Better Days” koju je napisao zajedno sa Antom Klemonsom upravo za tu priliku izjavivši da pesma odražava “bolju i ravnopravniju budućnost”.
– Velika mi je čast da najavim da ćemo izvesti ovu pesmu 20. januara za predsedničku inauguraciju. Pred nama je dug put da popravimo i obnovimo ovu zemlju ali nadam se da smo sada, uprkos protekle četiri godine, na dobrom putu. Protekla godina donela je puno frustracija, tuge, besa, a bilo je i trenutaka kada smo se osećali nemoćno – izjavio je Timberlejk, i dodao: – Ova pesma je bila naš način da učinimo ono malo što smo mogli da damo ljudima neku nadu i nastavimo da radimo na boljoj, ravnopravnijoj budućnosti.
Novi film o legendarnoj pevačici Bili Holidej stiže na na Hulu. “Sjedinjene Američke Ddržave protiv Bili Holidej” režirao je Li Danijels, a u glavnoj ulozi je Andrea Dej.
Prema saopštenju za medije, film “nepogrešivo predstavlja komplikovani, nezadrživi život ikone”.
Film je rađen prema scenariju Suzan-Lori Parks, a glume i Trevante Rouds, Nataša Lajone, Garet Hedlund, Mis Lorens i drugi.
Li Danijels je ovim povodom napisao
– Bez obzira jeste li novi u priči o nasleđu Bili Holidej ili znate svaku notu koju je ikad pevala, nadam se da će naše slavlje ove složene žene opravdati veliku muzičku legendu i aktivistkinju za građanska prava čija umetnost odjekuje i danas, kao i pre 80 godina.
Britanska spisateljica Džoana Rouling nije prva osoba koja je napisala priču o Hariju Poteru.
Jedan poljski pisac učinio je to dvadeset i pet godina pre nje.
Kratka priča pod naslovom Hari Poter bila je objavljena 16. marta 1972. godine u časopisu Književni život (Życie Literackie). Autor ove priče bio je poljski pesnik i pisac priča Jan Rostvorovski (1919-1975). On je, kao pripadnik poljske armije, 1940. godine otišao u Ujedinjeno Kraljevstvo gde je proveo narednih dvadeset i pet godina, piše Guardian, prenosi Bookvar.
Życie Literackie, printscreen
U njegovoj priči, koja je napisana i objavljena četvrt veka pre nego što je Džoana Rouling objavila knjigu Hari Poter i kamen mudrosti, naslovni junak ne dobija pismo iz Hogvortsa. U ovoj priči on radi kao trgovac koji prodaje krakovsku kobasicu i kisele krastavčiće. Ovaj Hari Poter nije baš pričljiv. Uglavnom izgovara “Oh, da” ili “Oh, ne” i u jednom trenutku priče iznenada nestaje.
Boguslav Rostvorovski, sin autora ove priče, objašnjava da je ona zapravo inspirisana sećanjem njegovog oca na dane kada je radio kao dostavljač mesa u engleskim prodavnicama. A za stvaranje lika Harija Potera poslužio je jedan od trgovaca kome je ovaj dostavljao robu. Rostvorovski je to ime izmislio, ali je prezime Poter u to vreme bilo popularno u Engleskoj tako da ga je iskoristio za priču.
J. K. Rouling/ftwitter@JKRowling
Osim imena junaka, između priče i serijala knjiga nema nikakve sličnosti tako da je pitanje da li je Džoana Rouling uopšte i mogla da pročita ovu priču pre nego što je napisala svoje delo. Ona je, u vreme kada je Jan Rostvorovski objavio svoju priču, imala svega sedam godina i živela je u jednom malom mestu u blizini Bristola.
– Hari mi je oduvek bilo omiljeno muško ime. Da sam umesto ćerke imala sina, on bi se sigurno zvao Hari. Što znači da bi za junaka priče odabrala drugo ime jer bi bilo previše surovo da sam ga nazvala po svom sinu. Poter je bilo prezime porodice koja je živela u komšiluku kada sam imala sedam godine. Oduvek mi se sviđalo, pa sam ga ovom prilikom pozajmila – rekla je Rouling u jednom intervjuu.
Kolekcija restauriranih filmova Bastera Kitona, jednog od najpoznatijih komičara prošlog veka nedavno je prikazana u okviru poslednje nedelje 26. Festivala autorskog filma (FAF), dok će se od subote, 16. januara naći na adresi mojoff.net.
Online “karte” za pet predstojećih naslova: “Baster kao sportista“ (College), “Parobrod Bili Mlađi“ (Steamboat Bill JR.), “Tri epohe“ (Three Ages), “Glupan” (The Saphead) i “General“ (The General) mogu se “nabaviti” na platformi bioskopa.
Ukradeni nakit/ Photo: Promo (MCF)
Kratako crno-belo ostvarenje “Ukraden nakit” (The Stolen Jools) u kojem Baster Kiton glumi sa čuvenim “debelim” i “mršavim” – Olijom i Stanlijom, prikazivaće se besplatno za posetioce platforme.
Inače, “Ukradeni nakit” okupio je te 1931. istaknuta glumačka imena kao malo koji igrani film do tada.
Policijski detektivi iz Los Anđelesa istražuju krađu nakita glumice Norme Širer, koji je nestao na godišnjem balu. Tome predstoji intervjuisanje desetine holivudskih zvezda.
Baster Kiton (Parobrod Bil)/ Photo: Promo (MCF)
Baster Kiton (Parobrod Bil)/ Photo: Promo (MCF)
Baster Kiton (Baster kao sportista)/ Photo: Promo (MCF)
Baster Kiton (Baster kao sportista)/ Photo: Promo (MCF)
Baster Kiton (Glupan)/ Photo: Promo (MCF)
Baster Kiton (Glupan)/ Photo: Promo (MCF)
Inovator kako ispred kamere tako i iza nje, tokom dvadesetih i triesetih godina prošlog veka Baster Kiton napisao je, režirao i producirao mnoge svoje filmove.
Rođen 1895. Basteru je još kao detetu bilo namenjeno da postane deo pozorišne umetnosti, jer kao sin čiji su roditelj samostalno vodili pozorište sa vodvilj komadima, od malih nogu je bio okrenut komediji i igri.
Legenda kaže da mu je nadimak “Baster” dao porordični prijatelj, iluzionista svetskog glasa Hari Hudini, a njegovi filmovi svakao će ostati poznati po vratolomijama i akcionim scenama.
Američki eper Lil Nas X i njegova pesma “Old Town Road” na kojoj je ugostio Bili Rej Sajrus zvanično je najprodavanija pesama u istoriji RIAA (Recording Industry Association of America/ Udruženje diskografske industrije Amerike).
Reper je s ovim hitom od 2019. do danas dostigao 14 puta platinasti tiraž, čime je s vrha liste skinuo hitove “All of Me” Džona Ledženda i “Despacito” Luisa Fonsija, Dadija Jenkija i Džastina Bibera.