Naslovna Blog Stranica 1094

Biljana Srbljanović o saopštenje Ramba Amadeusa: Želela je da je napastvuješ, jer se loži na staračke pege…

Pre nekoliko dana medije i jasvnost ustalasala je vest da je Rambo Amadeus se*sualno uznemiravao crnogorsku producentkinju Lejlu Kašić.

Putem Instagrama Lejla Kašić, producentkinja emisije “Dnevnica” koja se emituje na Radio-televiziji Crne Gore optužila je Antonija Pušića, poznatijeg kao Rambo Amadeus, za se**ualno uznemiravanje.

Oglasio se Rambo: Jesam, dodirnuo sam nešto što se ne dodiruje bez dozvole

Crnogorski muzičar se u utorak putem saopštenja obratio javnosti, a sada je to saopštenje prokomentarisala dramska spisateljica i profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti, Bljana Srbljanović. Njen komentar prenosimo u celosti:

“Čovek je 2 dana mislio i smislio da objavi sledeće reči: “Dotičnu gospođicu sam – dok smo se približavali kući socijalno ugrožene porodice, sasvim NEPLANIRANO pipnuo ili pljesnuo po dupetu ili pak štipnuo, pojma nemam sad. To nema nikakve veze sa se**om, barem ne s moje strane. Htio sam da joj nekako dojavim da nemam više što, da me je satjerala u ponižavajući položaj. Nekakav zadnji pokušaj da odustane od grubog upada u intimu jedne porodice. Nesretno artikulisan kvazi-drugarski alarm. Se**ističan možda, seksualan ne.” i to je sve što treba da pročitate u ovom slučaju:

  1. “dotična” “gospodjica” – žena koju je polno uznemiravao na njenom radnom mestu NEMA IME, ona je DOTIČNA, ali je istovremeno obavešten da je neudata, “gospodjica” što joj odmah srozava ljudsku vrednost kod bumera. Sve smo se u životu sretale sa onim intruzivnim “Vi ste gospodja ili gospodjica?” NIKADA IZ USTA ŽENE, uvek od strane muškarca, čak i kad su, u našem životu slučajno zatečeni taksista ili kelner, da ne kažem političar ili nadredjeni na poslu. Gospođa ili gospodjica? – pitanje u suštini znači – Da li si udata? Zašto je to bitno za bilo kakav razgovor? Da li ste ikada čuli bilo koga kako muškarca, u prvoj rečenici, pre bilo kakvog razgovora, pita – je l imaš ženu? Dotična gospodjica, dakle, neko je subljudsko biće za oženjene domaćine, šta li?
  2. Šezdesetogodišnjak je NEPLANIRANO posegnuo za telom 25-godišnje žene. Nije planirao. Ruka je sama od sebe krenula. Slučajno se otrgla, nije mogao da zna unapred da će njegov ud da napastvuje devojku. To je objašnjenje?

  1. “Pipnuo sam je, pljesnuo ili štipnuo – ne sećam se sad” izgovara čovek koji time priznaje krivično delo. Ali se ne seća tačno šta je uradio. Što znači da – ili masovno se**ualno uznemirava veliki broj žena, pa ne može više ni da zapamti šta kojoj radi.
  2. “To nema veze sa se**om BAREM NE SA MOJE STRANE”: muškarac u sedmoj deceniji se**ualno uznemirava 35 godina mladju ženu, ona ga zbog toga prijavi, on ćuti dva dana, pa odabere da kaže da nije bilo se**ualno S NJEGOVE STRANE, to znači da možda jeste s njene? Brate. Želela je da je napastvuješ, jer se loži na staračke pege. Ti si to NEPLANIRANO uradio i nije te ložilo, ali možda jeste nju. Eto šta znače ove reči. Fuj.
  3. “Hteo sam da joj dojavim da me saterala u položaj” – lik je samostalno odlučio da snima emisiju – kakvu god – snimao je čitav dan, ali mu je onda bilo dosta, pa je odlučio da NEPLANIRANO se**ualno uznemiri producentkinju, čija je zapravo ON ŽRTVA. Ona je njega saterala u položaj da je prosto bio primoran da je nevoljno polno uznemirava. Branio se, drugim rečima, ruka je sama krenula ka njenom telu, a njemu nije bilo se**ualno zadovoljstvo, nego njoj. To nam kaže nastavak pasusa.
  4. “Nekakav zadnji pokušaj da odustane od grubog upada u intimu jedne porodice. “- kaže Rambo, on je zapravo se**ualno uznemiravao devojku DA BI ZAŠTITIO SIROMAŠNE, upala mu ki** medj strele Robin Huda, šta?
  5. “Nesretno artikulisan kvazi-drugarski alarm”: nije ga on artikulisao, to je bilo neplanirano, artikulisala ga NESRETNO neka viša sila, on je tu bio samo manipulisan od nepoznate nekontrolisane tudje volje da polno uznemiri mladu ženu. On je hteo da bude drugar i da joj učini, da je alarmira, on je zgrabio njeno telo i rekao joj da je glupača jer se buni za dobrobit sirotinje, samo da bi joj upalio svetiljke za opasnost OD NJE. Glumac bi ovde igrao radnju “Jebo me dan kad sam hteo da joj učinim i pomognem joj kvazi drugarski hvatanjem za intimne organe. Tako mi i treba kad sam dobar čovek i pomažem drugima, umesto da mislim na sebe.”
  6. “Seksističan možda, se**ualan ne”: zaključak koji kaže sve. Prvo, ne stidi se svog seksizma, svestan ga je, ali nema muda da otvoreno kaže, nego se ogradjuje sa “možda”. Se**ualan ćin odbija s gnušanjem, jer zna da njegovo polno uznemiravanja nepoznate devojke nije mu pružilo gratifikaciju. Ne loži ga u tom smislu, već u smislu sadizma. Kao što sam rekla, to je jedino tačno. Se**ualno uznemiravanje i nasilje, nema veze sa se*om. To je nasilničko ponašanje sa ciljem da ponizi i kazni ženu.

Lejla ga je “provocirala”, on je samo hteo da joj drugarski pomogne, iz razloga morala i saosećanja sa maloumnom sirotinjom koja bez njega ne može da donese etičke odluke. Ruka mu je sama krenula, a nije mu se čak ni digo”.

UNICEF suspendovao angažman sa Rambom Amadeusom do daljeg…

Da podsetimo, Rambo Amadeus se prvi put u utorak oglasio na svom Facebook profilu nakon što ga je producentkinja optužila za se**ualno uznemiravanje, a Biljana Srbljanović je upravo to saopštenje i prokomentarisala.

Preminuo Luiđi Pikato, čuveni crtač stripa “Dilan Dog”

Jedan od najpoznatijih italijanskih strip crtača i karikaturista Luiđi Pikato, crtač lika iz popularnog stripa “Dilan Dog” preminuo je u 69. godini, preneo je RAI News.

35 godina uspona i padova Dilana Doga… evo kako je detektiv nemogućeg pobedio vreme

Pikato je 1977. godine napustio medicinsku školu da bi se bavio crtanjem stripova.

Zatim je crtao priče za “Skorpio” i ” Lanciostory”, sve dok ga 1986. godine urednik Serđo Bonelo nije kontaktirao da učestvuje u projektu “Dilan Dog”, u 47 epizoda.

Poslednji put njegova priča izašla je prošle jeseni u broju 15 “Dylan Dog Old Boy”.

Dylan Dog Oldboy 15

 

Kanda kodža i Nebojša 1. aprila u banjalučkom Klubu studenata

Banjalučki KSB od 24. marta ponovo postaje mesto najboljih svirki i odličnih nastupa najpoznatijih regionalnih bendova i izvođača.

Koncertni program biće otvaren nastupom benda Zoster (24. Mart), a zatim sledi i koncert beogradskog sastava Kanda kodža i Nebojša koji je zakazan za 1. april.

Kanda kodža i Nebojša su jedan od ključnih sastava sa rok scene iz devedesetih godina. Grupa jedinstvene poetske vizije, čiji je rad ostao upamćen kao jedan od vrhunaca pozne faze razvoja rokenrola na ovim prostorima.

KKN je sastav koji već 30 godina sa uspehom odgovara na pitanje kakav je rokenrol potreban u našim krajevima – strasan i angažovan, uvek u ljubavi sa publikom.

Na svirci u Klubu studenata KKN će da predstavi fanovima i numere sa novog albuma “Beton“ koji je odlično prihvaćen kod publike širom regiona.

Putovanje kroz muzičku tradiciju Irske i Srbije… The Quiet Men i Teofilovići održali koncert u Domu omladine

U utorak, 15. marta, u okviru 11. Beogradskog irskog festivala, održan je zanimljiv koncert koji je na najbolji mogući način spojio irsku i srpsku tradiciju.

Na binu su najpre izašli specijalni gosti – irski duet The Quiet Men, koji sarađuje pune 32 godine i do sada su objavili 23 albuma.

The Quiet Men/ Photo: AleX

Džon MekGlin i Ričard Bojl su poznati vokali iz čuvenog ansambla Riverdance i Anuna, s tim što je na sinoćnjem nastupu Džon svirao i akustičnu gitaru.

The Quiet Men su izveli kratak, ali emotivan set pažjivo odabranih numera – od tradicionalnih “Rocky Road To Dublin“, “Dulaman“, “Fionnghuala” i “Black Is The Color” do MekGlinove autorske balade “If All She Has Is You“.

Irski dvojac nije krio zadovoljstvo što prvi put nastupa pred ovdašnjom publikom i više puta su se zahvalili Teofilovićima i organizatorima Beogradskog irskog festivala na ukazanom poverenju.

Teofilovići/ Photo: AleX

Od trenutka kada su izašli na scenu, Ratko i Radiša su zagospodarili istom. Svojim moćnim, sofisticiranim glasovima proveli su prisutne kroz tradicionalne klasike – “A što ti je mila kćeri“, “Čaj goro“, “Vidova“, “Kraj potoka bistre vode“, “Jano mori“…

U kratkim najavama pesama, Ratko je naglasio da je tema koncerta ljubav i da mu je drago što, posle pet godina, ponovo nastupaju u prestonici.

Za sam kraj ostavili su “Navali se Šar planina“ i romsku himnu “Đelem, đelem“. Oduševljena publika ih je pozvala na bis i posle numere “Sedna baba da večera“, braća Teofilović su pozvala Džona i Ričarda da im se pridruže na bini i zajedno se poklonili prisutnima.

Bio je ovo najlepši način da poznati Čačani proslave 30 godina svoje karijere i još jednom potvrde status najtraženijeg etno dueta na Balkanu i u Evropi.

The Quiet Men i Teofilovići/ Photo: AleX

“Susret“… Ana & The Changes objavili prvi album na srpskom

Posle višegodišnjeg autorskog rada i stvaralaštva na engleskom, Ana Ćurčin & The Changes objavili su prvo izdanje na srpskom jeziku pod nazivom “Susret“, koji je od 15. marta dostupan na svim digitalnim platformama, bandcampu i YouTubeu.

Na albumu se pored tri nove pesme – “Zla“, “Dosta“ i “Susret“ nalaze i dve verzije pesme “Tu“ za koju su Ana & The Changes 2021. godine dobili nagradu stručnog žirija Zadužbine Milan Mladenović za najbolju pesmu u regionu.

Ana & The Changes osvojili nagradu “Milan Mladenović” za pesmu “Tu”

Prvi singl, koji je dobio i prateći spot je “Zla“ za koju je video režirao Rastko Ilić, a pesma je nastala po stihovima Milene Marković, dok su članovi grupe Bohemija bili gosti u numeri “Susret“.

Ana Ćurčin/ Photo: AleX

– Pesmama pristupam kao odrazima određenog trenutka i stanja koji je zaključan u njima, poput fotografije. Za neke je bilo potrebno duže vreme da se formiraju, transformišu i zaokruže, dok su druge odmah dobile konačni zvuk. Tako je gitarska tema na pesmi “Dosta” nastala još pre nekoliko godina kada smo puno putovali kao bend – ali inicijalni tekst na engleskom nije opstao, pa se pesma transformisala u optimistični raskid okružen gitarama – kazala je Ana Ćurčin i dodala:
– S druge strane, pesma “Susret” je nastala za par dana i to u vreme dok sam slušala album “Putujemo” grupe Bohemija ipoželela sam da u mojoj pesmi postoji i susret glasova, pa smo je uradili i otpevali zajedno. Dimitrije Mandić napravio je i nežni violinski outro, a gost je bio i Miladin Stojković na kontrabasu. “Zla” je nastala po stihovima Milene Marković i sazrevala je baš polako i u prvo vreme sam je pevala bez ikakvog aranžmana. Sve pesme dobile su zaokružen zvuk zahvaljujući Goranu Antoviću, čije klavijature ujedinjuju sve, a zatim i kroz rad u studiju i kroz miks Goran uvek podigne moje ideje na jedan novi nivo. Talenat i muzikalnost Andreja Mladenovića učinili su da pesme “Dosta” i “Zla” dobiju organski gruv, a Ana Protulipac je na basu pružila podršku, ali i na bek vokalima u pesmi “Dosta” dala jednu potpuno drugačiju perspektivu. Počelo je sa “Tu” i čežnjom, pa se ovaj mali album i završava intepretacijom te pesme i remiksom hrvatskog producenta Marca Grabbera, koji je zadržao emociju pesme, ali je napravio i bitan odmak od originala.

Ana Ćurčin/ Photo: Danilo Mijatović

Tokom 2023. godine Ana je bila specijalna gošća na video radu, umetničkoj instalaciji i pesmi “Don’t Be Fake” autora Igora Simića, a završila je i album sa Markom Nastićem koji će uskoro biti objavljen.

Pored toga, gejmeri će uskoro moći da čuju ceo jedan album pesama na engleskom jeziku koje je Ana napravila zajedno sa Igorom i Šejnom Berijem za nove igre u produkciji Demagog studija.

2 u 1 u Amerikani… Ana & The Changes i Ljubičice 6. aprila u Domu omladine Beograda

Promocija novih pesama i albuma “Susret” zakazana je za 6. april, kada će u sali Amerikana Doma omladine Beograda Ana & The Changes održati zajednički koncert sa grupom Ljubičice, koja promoviše album “Dok čekamo pad”.

Ulaznice su u prodaji na svim prodajnim mestima tickets.rs, online, kao i na blagajni Doma omladine Beograda.

Sharks, snakes & planes, Lipov Loud i Brat 25. marta u GKC Užice

Photo: Promo

U subotu, 25. marta od 21:00 čas u Gradskom kilturnom centru Užice nastupiće bendovi Sharks, snakes & planes, Lipov loud i Brat.

Sharks, Snakes & Planes “post-grunge” bend koji je osnovan krajem 2010. godine u staroj  beogradskoj industrijskoj zoni.

Iako ime benda, kako kažu članovi, podseća na neki trećerazredni “treš” filmski naslov zapravo ima dublje značenje a to je da se ljudi u nevolji (tačnije, u strahu) drže zajedno, i zbog toga ajkule, zmije i avioni kao neke od najvećih ljudskih fobija.

Lipov Loud
Lipov Loud/ Photo: Promo (Long Play)

Beogradski bend Lipov Loud osnovan je 2018. godine u beogradskoj mesnoj zajednici Lipov lad i čine ga Branislav Glumac (gitara, vokal), Đorđe Đolović (ritam gitara), Rade Šević (bas, vokal) i Goran Kostić (bubnjevi).

Bend je sa autorskim materijalom nastupao širom Srbije na brojnim festivalima i koncertima i nedavno je objavio za izdavačku kuću Long Play svoj prvi EP pod nazivom “Ne pristajem”.

“Ne pristajem”… Lipov Loud objavio prvi EP

Njihovu muziku karakteriše zvuk garažnog roka, miris asfalta i snažni, emotivni tekstovi.

Brat/ Photo: AleX

Bend Brat nastao je 15. februara 2014. godine u Užicu. Sviraju hardcore na njihov način, sa primesama punk, metal i rapcora.

U početku su svirali pesme poznatih hardcore bendova, ali su ubrzo počeli da stvaraju autorski materijal i da ga predstavljaju publici.

Prva svirka im je bila u rodnom gradu, a zatim su počele svirke i nastupi na festivalima i po drugim gradovima (Čačak, Požega, Gornji Milanovac, Bajina Bašta, Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Zrenjanin, Niš, Zlatibor HillsUp, Aranđelovac, Banja Luka Demo fest, Tuzla, Sarajevo, Zaječar Gitarijada…).

Prvi album koji sarži 11 pesama, bend je objavio 1. novembra 2018. U septembru prošle godine našli su se na kompilaciji “Tribute to Eyesburn – Only We Can Solve This Problem” sa obradom pesme “Stark Blind”.

Prošle, 2022. Brat je objavio singlove “Otrov” i “Na margini” kojima najavljuju drugi album čije se snimanje, kako kažu članovi benda, “malo odužilo, ali privodi se kraju”.

Kao što smo već rekli, svirka počinje u 21:00 čas, a cena ulaznice iznosi 500 dinara.

Stiv Haris: Uživamo više nego ikad, jer znamo da se bližimo kraju…

Stiv Haris izjavio je da će se Iron Maiden skoncentrisati na sviranje uživo, a ne na stvaranje nove muzike u narednim godinama.

Sa 67 godina, basista je rekao da je ostao aktivan, sa planovima da svira sa svojim pratećim projektom British Lion u slobodno vreme između predstojećih Maiden nastupa i da – igra fudbal jednom nedeljno.

Takvi se više ne prave… Ni Brus Dikinson, ni Iron Maiden, a ni… Boeing 747

Upitan o šansama za nastavak albuma “Senjutsu” iz 2021. – njihovog 17. po redu, Haris je rekao za Classic Rock:

– Ko zna zasigurno? Trenutno želimo da sviramo uživo što više možemo. Ali, čak i da smo se polupenzionisali, mogli bismo da pravimo albume. Ne znam. Videćemo.

Eto i njih u odabranom društvu… Iron Maiden dobili svoje poštanske marke Kraljevske pošte

On je dodao:

– Uvek sam mislio da bi bilo lepo napraviti 15 albuma, koje smo prevazišli. Odavde je sve nizbrdo, zar ne?! Ali svako od nas još uvek uživa u tome – verovatno više nego ikad – možda zato što znamo da se bližimo kraju. Trudimo se da ne razmišljamo previše o tome, ali sve dok svi i dalje uživaju u onome što radimo, nastavićemo dokle god možemo.

Iron Maiden (Štark Arena)/ Photo: AleX

Izjavio je da su ga često pitali kako još uvek radi to što radi.

– Istina je da o tome ni ne razmišljam – rekao je. – Doći će vreme kada više neću moći. Ne želim o tome ni da razmišljam. Samo ću da uradim onoliko koliko još mogu – rekao je idodao:

– Svi starimo, to se dešava. Sve što možete da uradite je da se nasmejete, popijete pivo i sećate se lepih vremena. Nema smisla biti depresivan. Život treba slaviti.

Dobrodošli u “Train 666″…  Pogledajte kako su na koncert išli fanovi Iron Maidena u Geteborgu

Haris je rekao da je jedna od pokretačkih snaga “Senjutsua” bila ideja da “ako ovo bude naš poslednji album, onda želimo da iskoristimo neke od većih ideja koje imamo“. Osvrćući se na produkciju grupe koja je više orijentisana na programiranje poslednjih godina, primetio je:

– Uvek će postojati ljudi koji misle da je bend umro 1988, i koliko god da me to zbunjuje, u redu je da neko to može da pomisli. Možda se nadaju da ćemo se vratiti i uraditi nešto kao što smo radili ’99, ali to se nikada neće desiti. Sada je sada. Zašto bi neko želeo drugi deo nečega iz prošlosti?

Od sada ga zovite Ser Brajan Harold Mej… Gitarista grupe Queen i zvanično progkašen vitezom

Legandarnog gitaristu grupe Queen Brajana Meja u utorak je britanski kralj Čarls III svečano proglasio vitezom. Ceremonija je održana u Bakingemskoj palati.

31. decembra prošle godine saopšteno je da će Brajan Mej postati vitez.

Brajan Mej postaje vitez, to je jedna od prvih odluka kralja Čarlsa III

Briljantni mozak jednog gitariste…. ili vešti prsti jednog naučnika? Brajan Mej postao počasni doktor nauka na Univerzitetu Hal

Odluka kralja Čarlsa III je doneta zbog “zasluga za muziku i dobrotvorni rad”. Popularni gitarista i astrofizičar sada nosi zvaničnu titulu Ser Brajan Harold Mej.

Po završetku ceremonije, Ser Brajan je pozirao ispred Bakingemske palate sa svojom suprugom Anitom Dobson.

Odabrano 18 finalista Beogradskog proleća… 22. aprila na sceni MTS dvorane Ana Stanić, Bora Đorđević, Kristijan Rahimovski, Iva Lorens…

Muzički festival Beogradsko proleće biće održan 22. aprila, a među izvođačima su Ana Stanić, Bora Đorđević, Tijana Bogićević, Saša Vasić, Kristijan Rahimovski, saopštili su organizatori.

Umetnički direktor Festivala Branko Klanšček izjavio je da je siguran da će i ove godine pobediti prava pesma, nakon čega je predstavio svih 18 izabranih kompozicija i njihovih izvođača koji će se takmičiti za najbolju kompoziciju, interpretaciju, aranžman i tekst, kao i nagradu publike.

Beogradsko proleče/Photo: Filip Olćan

Takmičiće se Tijana Bogićević, Ana Stanić, Saša Vasić, duet Bora Đorđević i Lado Leskovar (Verica), Milena Vučić, Isak Šabanović, Adi Šoše, Princ, kao i duet Mirne Košanin i Nenada Ćeranića.

Na drugom, obnovljenom izdanju, festivala Beogradsko proleće učestvovaće i Kristijan Rahimovski, Danijel Alibabić, Miloš Stojković, Jelena Vlahović, Dule Lušin, Milan Bujaković (Mala).

Odabrani su i alternativna elektro pop muzičarka Iva Lorens, Jasna Đokić i Monika Knezović.

Beogradsko proleće 22. aprila u MTS dvorani

Glavni i odgovorni urednik Naxi radija Maja Rakovic istakla je da je sigurna je da će manifestacija i ubuduće biti još glamuroznija.

– Na konkurs je pristiglo 300 pesama. Možete zamisliti toliki broj, trebalo je dosta vremena da se presluša toliki broj i odabrati samo 18 kompozicija. Kao predsednica žirija mogu reći da smo se za svih 18 pesama odlučili jednoglasno. Publika će takođe dodeliti tri najvažnije nagrade. Velika nam je radost što smo dobili toliko novih predivnih pesama i što je festival regionalni, dolaze nam umetnici iz svih republika bivše Jugoslavije, i zaista su jaka imena odabrana – naglasila je Rakovic.

Muzički urednik Festivala Beogradsko proleće Ivan Ilić podsetio je da je odrastao na ovoj smotri pop muzike, često je vrteo ploče sa pesmama odatle, i da mu je bilo žao što ga više nije bilo.

Beogradsko proleče/Photo: Filip Olćan

– Ovo je ipak festival žive muzike, pevača i orkestra na sceni pred vama, gde ne rade kompjuteri. Mi to i zaslužujemo, živi festival, da bude glamurozno, jer ovo je glas naše branše – muzičara. Moramo biti svesni toga da smo mi veoma važni i neizbežni – zaključio je Ilić.

Pre 62 godine – 17. aprila 1961. na sceni Dvorane doma sindikata, počeo je svoj život tadašnji prestižni Festival zabavne muzike Beogradsko proleće, koji se smatra da je bio pandan tadašnjem Opatijskom festivalu, kao i Italijanskom festivalu u San Remu. Obnovljen je prošle godine i održaće se u Mts dvorani.

Jubilarni festival dokumentarnog i kratkometražnog filma… 70. Martovski festival od 28. marta do 2. aprila u DOB

Martovski festival, beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, biće održan od 28. marta do 2. aprila godine u Domu omladine Beograda, koji je organizator i izvršni producent događaja.

Jedan od najstarijih filmskih festivala u Evropi i svetu trajaće šest dana i biće u znaku velikog jubileja, obeležavanja 70 godina od osnivanja, kakvog do sada nije imao nijedan filmski festival u Srbiji i nekadašnjoj Jugoslaviji.

U susret jubileju, na Dan državnosti Srbije, stiglo je izuzetno priznanje: ukazom predsednika Republike Srbije Martovski festival odlikovan je Sretenjskim ordenom trećeg stepena, za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima, a povodom 70 godina postojanja.

Na čelu Odbora Martovskog festivala je Nikola Nikodijević, a članovi su: Boris Jovanović, Milena Nikolić, Nenad Popović i Dragomir Zupanc. Od 2019. godine umetnički direktor Martovskog festivala je Dejan Dabić, filmski kritičar i autor animiranih filmova, dugogodišnji selektor Festivala glumačkih ostvarenja u Nišu i urednik filmskog programa Niškog kulturnog centra.

Martovski festival će ove godine kroz monografiju “Martovski festival 1954 – 2023: filmski put dug 70 godina“ (priređivač prof. Radenko Ranković) i programskom celinom “Laureati Martovskog festivala“ u Jugoslovenskoj kinoteci (Kosovska 11), koja obuhvata neke od nagrađenih filmova u dosadašnjoj istoriji manifestacije, podsetiti javnost na značaj ovog festivala kako u kontekstu srpskog, tako i u kontekstu nekadašnjeg jugoslovenskog kulturnog prostora.

Festival tradicionalno predstavlja bogat filmski program u nekoliko nacionalnih takmičarskih kategorija: dokumentarni film do 50 i preko 50 minuta, eksperimentalni film i video art, animirani film i kratki igrani film. U međunarodnom takmičarskom programu biće zastupljeni svi rodovi kratkometražnog filma.

Selekciona komisija radila je u sledećem sastavu: selektori domaćeg takmičarskog programa – Igor M. Toholj (filmski autor, producent i programer), Saša Radojević (filmski kritičar, reditelj i scenarista) i Miroljub Stojanović (filmski kritičar, publicista i urednik), selektori međunarodnog takmičarskog programa – Borjana Gaković (filmska istoričarka, teoretičarka i programerka iz Nemačke), Dragan Nikolić (filmski reditelj, scenarista i urednik filmskog programa Doma omladine Beograda) i Dejan Dabić (umetnički direktor 70. Martovskog festivala).

Pred njima je bio težak zadatak, da od skoro 600 prijavljenih ostvarenja izaberu ona koja će ući u zvaničnu takmičarsku selekciju. Odabran je 101 film, koji će se takmičiti za sledeće nagrade: Gran-Pri Martovskog festivala, nagrade za najbolji film (po kategorijama), strukovne nagrade (za najbolju režiju, scenario, kameru, montažu, animaciju i dizajn zvuka/komponovanu muziku).

Žiri 70. Martovskog festivala, koji će odlučivati o nagradama radiće u sastavu: Joško Marušić, filmski reditelj, scenarista, animator, karikaturista i profesor (Hrvatska), kao predsednik žirija; Želimir Gvardiol, filmski reditelj, scenarista i producent (Srbija), Narcisa Darijević Marković, filmska i televizijska rediteljka, scenaristkinja i profesorka (Srbija), Aleš Pavlin, filmski i televizijski producent i profesor (Slovenija) i Pjer Žalica, filmski i televizijski reditelj, scenarista i profesor (Bosna i Hercegovina).

Pored takmičarskog, Martovski festival imaće tradicionalno i raznovrstan revijalni filmski program podeljen u celine “Svetska panorama“, “Regionalna panorama“ i “Domaća panorama“, kao i razgovore sa autorima, promocije filmskih knjiga. Biće obeležena i 75. godišnjica VFC Zastava filma, koji je od početka uz Martovski festival i čiji su autori i filmovi dobijali najznačajnije festivalske nagrade.

Na svečanom otvaranju biće održana ekskluzivna, regionalna premijera dugometražnog dokumentarnog filma “Na brodu Adaman“ (Sur l’Adaman) francuskog reditelja Nikole Filibera, koji je nedavno osvojio Zlatnog medveda za najbolji film na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu.

Regionalna premijera dugometražnog dokumentarnog filma “1991. Adio Jugo film, adio Jugo festival, adio Jugoslavija… vidimo se u sledećem ratu“, poznatog glumca Igora Gala iz Hrvatske, poslužiće kao povod za tribinu “Martovski festival – između jugoslovenske prošlosti i postjugoslovenske budućnosti“.

Svetske festivalske premijere na Martovskom festivalu imaće ostvarenja “Moj Branko ne laže“ o Branku Ćopiću, autora Branka Lazića i “Živeti Bitlse“, Nebojše Grabeža.

Publika će imati priliku da pogleda svetske filmske premijere renomiranih autora iz Srbije i regiona: Vere Vlajić “Avanture karikature“, Momira Matovića “Dani od snova“, Zorana Amara “Nepobedivi um“…, kao i selekcije ostvarenja sa evropskih i regionalnih festivala kratkometražnog i dokumentarnog filma, ali i filmove nominovanih i dobitnika Austrijske filmske nagrade za kratkometražni film.

Kao i do sada, planirani su brojni stručni programi i tribine za profesionalce i studente, razgovori sa gostima festivala, master-klasovi, promocije knjiga i drugi prateći programi.

Photo: Promo

Cena ulaznica je 400 dinara za projekcije u Velikoj sali DOB i 300 dinara za projekcije u sali Amerikana. Studenti filmskih akademija, kao i do sada, uz indeks mogu besplatno da posećuju projekcije.