Naslovna Blog Stranica 57

No Sleep i Artcore u Beograd dovode trio hedlajnerki – Indira, Gigola i BIIA

Posle izdanja iz jeseni 2024. i ovogodišnje pauze koja se itekako oseti u rejv kalendaru, dobitnik nagrade za najbolji novi evropski festival No Sleep se u Beograd vraća na proleće 4. aprila 2026. godine.

Trio hedlajnerki koje bi prepunile i jednu Dance Arenu sastaju se ekskluzivno za ovu žurku.

Indira Paganotto, DJ Gigola i BIIA, tri supermoćne žene, dočekuje mlada nada domaće scene Juno, a zagreva Artcore rezident i italijanska zvezda u usponu Valentinø.

Mesto koje će i ovog puta okupiti rejvere iz celog regiona i dalje je najveći hangar Luke Beograd koji je zahvaljujući prvom No Sleep Festivalu od 2018. godine postalo glavna tačka za najveća elektronska dešavanja u ovom delu sveta.

Prošlogodišnje izdanje rasprodato je danima pre otvaranja vrata kolosalnog Hangara, potvrđujući još jednom neraskidivu vezu između No Sleepa i beogradskih rejvera, ali i svih koji prate ovu Exitovu platformu već gotovo deset godina.

Indira/ Photo: EXIT promo (Zoran Ješić)

Ovogodišnji lineup ima pravu festivalsku dimenziju koja bi mogla da prepuni i jednu Dance Arenu, a u njegovom središtu nalazi se španska tehno kraljica Indira Paganotto, jedna od žena koja je donela revoluciju u svet muzike spojivši psy trance, tehno, esid, flamenko, pa i klasičnu muziku pre nego što je to bila fora kao ove godine.

Otvorena, energična i lucidna, Indira je brzo postala omiljena kod nas, dok je u svetu nizala glavne festivalske bine i obarala rekorde prodaje u svim većim gradovima sveta.

Tu vezu dodatno je učvrstila otvorenom i javnom podrškom studentskoj borbi sa video porukom putem svog zvaničnog Instagram kanala kojeg prate milioni fanova širom sveta.

Od poslednjeg susreta domaće publike na Exitovoj Dance Areni, nastavila je intenzivan autorski rad, pa je tako krajem oktobra objavila novi singl “CRUSH”, uz video spot inspirisan Japanom, dok je prethodno veliku pažnju međunarodne scene privukla numerom “Arte (Como Amante)”.

Posebnu dimenziju ovoj noći daće DJ Gigola, nezaobilazno ime svih festivala i najvećih žurki tokom protekle dve godine.

Na jubilarnom Exitu letos bila je Solomunova gošća na Dance Areni u b2b setu sa našom Tijanom T o kojem se i dalje priča, a njen solo nastup na NSNS bini dodatno je pokazao zašto publika toliko voli ovu rođenu Berlinku.

Photo: EXIT promo (Zoran Ješić)

Posle Indire, 4. aprila komandu preuzima jedina BIIA koja je ove godine zatvorila EXIT festival.

Portugalska zvezda je kupila srca naših rejvera svojim intenzivnim setom na NSNS bini. Poput svojih kohedlajnerki ove noći koja slavi žensku snagu i ravnopravan status na svetskoj sceni, i BIIA je doslovno poput vihora prozujala svetskom scenom, uživajući pohvale od Nine Kraviz do Resident Advisora.

Nadamo se da takav uspeh očekuje i Juno, mladu zvezdu iz Srbije, koju su groovy hard techno setovi u poslednjih godinu dana vodili od Sea Star do EXIT festivala, te nastupa u klubovima Drugstore i Tunnel.

Autorski iskorak napravila je ove jeseni objavom trake “Twin Flame“ koju potpisuje zajedno sa The Ash, za Insane Industry Recordings, a sledeća stanica je Hangar.

Damama će se priključiti i DJ i producent Valentinø iz Đenove koji se izdvaja misionarskim pristupom savremenom technu.

Kao osnivač Mantra Cluba, jednog od značajnih prostora za razvoj lokalne techno scene u Italiji, Valentinø godinama gradi zvuk i identitet koji danas pronalazi prirodno mesto u okviru ARTCORE estetike, što prikazuje i njegov EP “Baba Baby“.

Oni su pozvali ljude, a vi se pobrinite o vinu… Silente u martu stiže u MTS dvoranu

Silente, jedan od koncertno najatraktivnijih regionalnih bendova, dolazi u beogradsku MTS dvoranu 6. marta 2026. godine.

U Beograd stižu pravo sa prvog mesta hrvatske Billboard liste, i to sa hitom “Terca na tišinu”, jednom od najslušanijih pesama u regionu u poslednjih 20 godina.

– Silente se Silente se vraća u Beograd ovaj put u sjajnu MTS dvoranu, mi smo pozvali ljude, a vi se pobrinite o vinu! Prvi svat da nema pjesme samo “Terca na tišinu”. Bit će nam velika čast svirati za vas i nadamo se da se vidimo u što većem broju. Voli vas vaš Silente – poručili su članovi benda.

Silente/ Photo: Promo (via Kontra)

Svakim novim nastupom grupa potvrđuje da nije samo “hype” bend, već da je tu da traje i ostane. Posle brojnih koncerata po regionu, prvi put sviraće u beogradskoj MTS dvorani, koncertnoj sali koja pruža jedinstven intimni osećaj između benda i publike.

Na nastup Silente dolazi na krilima novog singla. “Bog kakvog trebam” peta je pesma sa predstojećeg albuma, a od same objave nalazi se među najslušanijim singlovima.

Posle “Sve što treba znat o ženi”, “Sve da ima neki način”, “Voli me dok đavo spava”, “Onaj isti” koji su sve redom bili na listi najslušanijih singlova, posljednji “Bog kakvog trebam” još je jedan uvid u novi materijal.

Oni što je počelo s albumom “Lovac na čudesa” uveliko je označio čudesno putovanje za Silente.

Debitantski album doneo im je Porina u kategoriji Novi izvođač godine, nagradu Hrvatskog radija za najboljeg novog izvođača emisije Music Pub i Nagradu Instituta hrvatske glazbe za najviši ulaz novog izvođača na Top Hr 40. Singlovi poput “Terca na tišinu”, “Morski ljudi, morske žene” i “Još jednom” i dalje čvrsto drže pozicije u radijskom etru.

Otvorena izložba “Neobična kolekcija: Izbor dela iz kolekcije Ljudmile Stratimirović” u Salonu Oto Bihalji-Merin

Izložba “Neobična kolekcija: Izbor dela iz kolekcije Ljudmile Stratimirović” otvorena je u utorak, 23. decembra u Salonu Oto Bihalji-Merin u Beogradu. Kustoskinja izložbe je Senka Latinović.

Ljudmila Stratimirović svojoj kolekciji pristupa otvorenog uma i oslanjajući se na na sopstveni unutrašnji impuls.

– Oduvek me veoma zanimala naivna umetnost. Volim da nabavim, ukoliko sam u mogućnosti, radove naivnih umetnika i zanatlija. Donosila sam zanimljive predmete iz Afrike, Argentine, Rusije, i kolekcija je počela spontano da se formira. Tokom devedesetih sam radove jednog umetnika kupovala na ulici. Zanimaju me knjige o projektima podrške naivnim umetnicima. Naivna umetnost ili art brut za mene je najiskrenija umetnička ekspresija, nezadrživa potreba da se kreativno izraziš bez dvoumljenja i nesigurnosti u svoj talenat – navela je Ljudmila Stratimirović povodom ove izložbe.

Ljudmila Stratimirović, Senka Latinović, Ivana Bašičević Antić/ Photo: Marija Konjikušić

Kustoskinja Senka Latinović na otvaranju je navela da su pred publikom izložena dela kupljena od uličnih prodavaca, pronađena na buvljacima širom sveta, dobijena kao poklon od prijatelja, kao i radovi nastali u okviru Specijalne bolnice Okružnog zatvora u Beogradu.

Dela su nastala u rasponu od 70-ih godina do današnjeg vremena, a autori su mahom anonimni i o njima nema puno biografskih podataka, što daje dodatnu dimenziju čitanju i interpretiranju samog sadržaja.

Otvaranje izložbe Neobična kolekcija/ Photo: Marija Konjikušić

Senka Latinović dodala je da su “strah od anonimnosti autora i amaterizma su možda i dva najveća muzejska straha”, odnosno “kategorije koje prete da destabilizuju samu instituciju i oduzmu joj auru neprikosnovenog arbitra, koji teži da na osnovu objektivnosti i jasnih kriterijuma da konačan sud šta to umetnost jeste, a šta nije”.

– Pitanje koje provociram ovom izložbom je: da li je moguće da muzej otvori svoj prostor čak i za umetnost koju sam možda ne bi smestio u svoju kolekciju? Da li je moguće čuti i druge glasove, vizije, zaviriti u tuđe univerzume i razumevanja sveta, koja povremeno mogu i da se kose i sudaraju sa našim? Da li muzeji suštinski, a ne samo deklarativno, mogu da izađu iz pozicije vršenja simboličkog nasilja, kako je to definisao francuski sociolog Pjer Burdije, odnosno implicitnog podržavanja kulturološke nejednakosti – istakla je Senka Latinović i dodala:
– Želim da verujem da je to moguće. Da naš muzej i mi kao kustosi, koji smo možda arbitri ali i medijatori između dela i publike, između institucije i svega onoga što se nalazi izvan nje, imamo potencijal kako za samokritiku tako i za podršku drugačijim perspektivama, umetničkim i kolekcionarskim. Verujem da u tom pogledu možemo da budemo i avangardni u institucionalnom kontekstu i nadam se da svojim primerom već pokazujemo otvorenost za eksperiment i propitivanje okoštalih narativa, što je po mom mišljenju, jedan od glavnih zadataka današnjih muzeja.

Otvaranje izložbe Neobična kolekcija/ Photo: Marija Konjikušić

Direktorka Muzeja naivne i marginalne umetnosti, dr Ivana Bašičević Antić, u svom govoru je istakla:
– Mislim da je budućnost u velikom otklonu od tradicionalnog i pomalo konzervativnog viđenja uloge muzeja; u otklonu od predmeta koji su nekad veoma vredni, ali su postali kočnica u spajanju i definisanju nove muzejske uloge. Oni bi trebalo da su više okrenuti razgovorima i formiranju određenih veza sa zajednicom, koja podrazumeva i publiku i stručne ljude, ali i teme poput ove večeras. Šta je ono što ne vidimo, odnosno šta je definisalo muzej kao potencijalno groblje i kraj umetničkog dela.

Izložba će biti otvorena do 31. januara 2026. godine.

Otvaranje izložbe Neobična kolekcija/ Photo: Marija Konjikušić

Palanački Dunav Fest 27. decembra u Caffe Pubu Viveur

Osmo izdanje Palanačkog Dunav Festa (PDF) održaće se 27. decembra 2025. u Caffe Pubu Viveur u Bačkoj Palanci.

Posle konkursa na koji se prijavio veliki broj bendova, organizacioni žiri izabrao je tri grupe koje će se takmičiti za prestižni revijalni nastup na narednom izdanju festivala. To su: Wrishlas, Opstanak i Kočije.

Jedna od specifičnosti ovogodišnjeg PDF-a je da publika aktivno učestvuje u ocenjivanju bendova. Na ulazu u klub svaki posetilac dobiće listić, na kojem će bendove ocenjivati po sistemu 3, 2 i 1 poen.

Glasovi publike sabraće se sa glasovima žirija kako bi se odredio pobednik ovogodišnjeg Demo Palanačkog Dunav Festa.

U revijalnom delu nastupiće Uska ulica, bend dobro poznat publici iz Bačke Palanke. Pobednik Demo PDF-a dobiće priliku da sledeće godine nastupi u revijalnom delu devetog Palanačkog Dunav festa.

PDF plakat/ Photo: Promo

Wrishlas su jedan od najmlađih bendova sa ovih prostora, aktivni od leta 2022. godine. Članovi su: Tadija Gvozdenović (vokal i gitara), Nebojša Neba Radulović (bas) i Nebojša Neca Radusinović (bubnjevi).

Bend priprema svoj prvi album “Glizaster“, od kog je jedna numera objavljena 1. decembra 2025., dok će ostatak albuma biti sniman krajem 2025. godine.

Opstanak je bend koji kombinuje elemente alternativnog i punk-rocka, sa društveno angažovanim tekstovima na srpskom jeziku. Posebno se izdvaja pesma “Barikade“, inspirisana aktuelnim događajima u zemlji.

Članovi benda su: Aleksandar Vukovac (vokal), Saša Ljubojević (gitara, prateći vokal), Ivan Simić (gitara, prateći vokal), Miloš Anđelović (bubnjevi) i Vladimir Kravić (bas gitara, prateći vokal).

Kočije su nastale u novembru 2021. godine. Članovi su: Marko Poznić (bas gitara), Dimitrije Marjanović (gitara) i Jovan Daljević (bubnjevi i vokal).

Bend se ističe sirovim zvukom i energičnom svirkom. Do sada su objavili album “Snovi, ljubav i strast“ (maj 2024.) i singl “Odlaze senke“, najavu drugog studijskog albuma „Iza je pustinja…“ koji će uskoro da bude objavljen.

AB RE feat. Marko Marić uživo u klubu Bluz i pivo

Ab Re ispraća ovu godinu koncertom pred domaćom publikom u Bluz i pivo.

Ova godina je bila jubilarna, slavljenička za bend koji obeležava 25. godina rada. Protekla je veoma zapaženo, sa puno nastupa ali i izdanja, uključujući objavljivanje Live albuma kao i emitovanje YT video serijala.

Nastup u beogradskom klubu Bluz i Pivo (ul. Cetinjska) je svojevrsno koncertno finale, zakazano za nedelju 14. februara.ž

Ab Re pustio “Aber”… stigao novi album “Serbian Jazz in opposition” benda

Slavljeničku atmosferu upotpuniće i specijalni gost, multinstrumentalista Marko Marić, najavljujući zajedno sa domaćinima nove oblike saradnje kojima se možemo nadati u skorijoj budućnosti.

Ab Re, pojačan specijalnim gostom, donosi prepoznatiljivu muzičku predstavu koja istražuje i redefiniše granice muzičkih žanrova, često se ne zaustavljjući na tom mestu prelazeći u performans, spajajući sa muziciranjem uživo razna iznenadjenja poput video projekcija, umetničkih instalacija, skečeva i slično. Upravo zbog sklonosti ka improvizaciji i performansu prati ih odrednica “serbian jazz in opossition”.

 

Ljubavna čestica “Mravljooka pupica” rođena iz kolektivne meditacije uoči AntiValentinova #9

Pose objave ljubavne meditacije kojom su Let 3 i njihov meditativni kolektiv započeli proces pronalaska i aktiviranja ljubavnih čakri kroz kolektivnu meditaciju, danas predstavljaju video-spot za pesmu “Mravljooka pupica” – vizuelnu manifestaciju upravo te kolektivne ljubavne energije, prčidbe i transformacije, proizašlu iz zajedničke meditacije. Njene ljubavne čestice biće raspršene na AntiValentinovu #9, 14. februara 2026. u Boćarskom domu.

Meditaciju je vodila Tanja Smoje u ulozi medijatorke, vodeći učesnike kroz intenzivan proces rada s dahom, pokretom, glasom i grupnim ritmom. Inspirisana OSHO dinamičkom meditacijom, strukturirana je kroz pet jasno definisanih faza, dramaturški i konceptualno razvijenih u saradnji s Ivicom Buljanom, dok je čitav izvođački proces režijski oblikovao Saša Hes.

Let 3, meditacija/Photo: Filip Kovačević

Svaka faza meditacije dodatno produbljuje kolektivnu energiju i podstiče snažnu telesnu i emotivnu ekspresiju učesnika, stvarajući intenzivno zajedničko iskustvo.

– U toj zajedničkoj meditaciji aktivirali smo najdublje ljubavne tačke. Sada očekujemo da se dogode međusobni kontakti – sudari, dodiri i na kraju prčidba, jer bez prčidbe nema prave transformacije. Svaka od tih ljubavnih tačaka kroz meditativne faze predstavlja jednu pesmu na našem albumu: dvanaest ljubavnih i jednu guzičnu. Iz ove meditativne seanse, kroz zajedničko disanje i fokus na ljubav i prčidbu, rodila se naša Mravljooka pupica – sićušna, ali beskrajno snažna ljubavna čakra koja će uskoro doživeti i svoju vizuelnu manifestaciju. Na AntiValentinovu ćemo je raspršiti po svim ljudima, da se svi zajedno zarazimo ljubavlju i uđemo u kolektivnu ljubavnu ekstazu – izjavio je Mrle.

Let 3, meditacija/Photo: Filip Kovačević

U meditaciji su učestvovali članovi benda Let 3 – Damir Martinović Mrle, Zoran Prodanović Prlja, Ivan Bojčić Bean i Dražen Baljak, kao i ljubavni meditativni kolektiv u kojem su bili Leon Lučev, Jelena Graovac Lučev, Zoran Badurina, Deni Sanković, Đorđo Otranto, Ana Marija Brđanović, Tonka Bušić, Karla Šoštarić i Petar Baljak.

Let 3 objavili najneobičniji album karijere… Nebeska ljubav pod nazivom “RKTRD NDRD”

Po završetku meditativnog procesa, iskustvo se spontano nastavilo u improvizovani jam session, u kojem se energija stvorena tokom meditacije pretočila u slobodno muziciranje i kolektivni zvučni izraz ispunjen ljubavlju – iz čega je nastala “Mravljooka pupica”, koja sada čeka AntiValentinovo kako bi svoju energiju i ljubav raspršila po svima.

Ovaj projekat zamišljen je kao hibrid meditacije, performansa i kolektivne umetničke prakse, u kojoj telo, glas, pokret i zvuk deluju kao ravnopravni alati zajedničkog oslobađanja, transformacije i kreativnog protoka.

Kale i Coka napustile Rock Radio

Dva glasa koja su godinama bojila program Rock Radija, jednog od malobrojnih koji se bavio rokenrolom na ovim prostorima, više nećemo slušati na dobro poznatoj frekvenciji.

Katarina Popović Kale i Jovana Coka Stanković odlučile su da napuste Rock Radio posle predstojećih promena u vlasničkoj strukturi, a od redovnih slušalaca oprostile su se na svojim društvenim mrežama.

“Hvala na 6. godina istinske, lude ljubavi u koju nas je vezala muzika i život, hvala na čitavom jednom svetu koji smo činili svi mi obični, a neobični ljudi oko ovog utočišta. Takvog više nema.
Rock radio porodico, najuža i najšira (zbog kojih smo bili tu) –
HVALA vam na svemu proživljenom, naklon”, napisala je Kale na svom Instagram nalogu.

Coka se takođe oprostila emotivnim video klipom koji počinje rečima “Draga rockradijska porodice”, a završava komentarom “Odlučila sam da ujutru ipak malo i odspavam❤️ Bilo je lepo dizati ovu bebu na noge. Volela sam te. Baj ✨”

Jedno je sigurno – Rock Radio više nikad neće biti isti.

Coko i Kale, Headliner vam želi sve najbolje. Sve će na kraju biti dobro.

Francuska elektronska muzika uvrštena na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine

Francuski elektro zvuk koji je krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih redefinisao klupsku muziku širom sveta – zvanično je upisan na listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva organizacije UNESCO.

UNESCO svake godine proširuje svoj registar praksi, izraza, znanja i veština koje zajednice prepoznaju kao deo sopstvenog identiteta. Da bi bile prihvaćene, te prakse moraju imati jasno geografsko uporište i snažno društveno priznanje.

Ove godine Francuska je dobila četrnaest novih stavki – od pariske visoke mode do korzikanskog poetskog nadmetanja Chjam’è rispondi – ali je upravo upis elektronske muzike izazvao najviše reakcija u javnosti i muzičkoj zajednici.

Zatvara se Berghain, kultni berlinski klub za ljubitelje rejva, elektronske muzike i seksa

Kampanja za priznanje pokrenuta je ranije ove godine, a simbolično ju je predvodio francuski predsednik Emanuel Makron izjavom da su Francuzi “izumitelji elektra”. Iako je ta izjava izazvala polemike, s obzirom na to da su koreni elektronske muzike duboko ukorenjeni u Detroitu, Čikagu i Nemačkoj, Makronova poruka odnosila se na specifičan estetski i produkcijski pristup razvijen u Francuskoj tokom devedesetih.

David Guetta, Exit

Taj zvuk, obeležen disco semplovima, fanki bas linijama i visoko ispoliranom produkcijom, postao je globalni fenomen zahvaljujući albumima poput “Homework” dua Daft Punk, hitu “Music Sounds Better With You” projekta Stardust i kultnom “Moon Safari” grupe Air.

Prava vest za fanove elektronskog zvuka… U Frankfurtu se otvara Muzej moderne elektronske muzike

Emotivnu težinu ovog priznanja sažeo je Tomi Vodkran, osnivač Paris Techno Parade i predsednik udruženja Technopol, u izjavi za AFP:

– Prve suze koje sam ronio zbog elektronske muzike bile su od suzavca, u vreme kada je ona bila demonizovana. Mala suza koju danas ronim je suza radosti – jer naša muzika konačno dobija status kulturne baštine.

Šinobusi objavili singl “Daj šta daš” i najavili svirku u Novom Sadu

Nedugo posle pesme “Uplašeno srce”, Šinobusi su objavili i drugi singl “Daj šta daš”, takođe za izdavačku kuću Jugoton/Croatia Records.

Obe pesme su snimljene u novosadskom studiju Alpha. Za snimanje, miks i mastering bio je zadužen Vladimir Perović. U snimanju je pored članova benda učestvovala i Tea Stojanović koja je pevala prateće vokale.

Šinobusi objavili prvi singl posle tri godine… Ovako zvuči “Uplašeno srce”

Šinobusi će promovisati novi singl uživo, koncertom u novosadskom klubu Rebel Pub u subotu 27.12. od 22 časa. Bendu će se na bini pridružiti novosadski kantautor Miloš Zubac, a ulaz će biti besplatan.

Public Domain Day… 1. januara 2026. javno vlasništvo postaju “Georgia on My Mind”, “Just A Gigolo”, Beti Bup…

Prvi januar označava i Dan javnog vlasništva (Public Domain Day), kada autorska prava za hiljade objavljenih dela ističu, omogućavajući svima da ih slobodno snimaju, izvode ili prerađuju.

Ovog puta to se odnosi na muzičke kompozicije (muzika i tekstovi, ne snimci) koje su bile zaštićene autorskim pravima 1930. godine, a lista uključuje klasike poput “Georgia On My Mind” (muzika: Hogi Karmakl, tekst: Stjuart Gorel), “Dream A Little Dream Of Me” (muzika: Fejbijan Andre i Vilbur Švant, tekst: Gas Kan), “I Got Rhythm” (muzika: Džordž Geršvin, tekst: Ira Geršvin), i englesku verziju “Just A Gigolo” (muzika: Leonelo Kazuči, tekst: preveo Irving Cezar prema Julijusu Brameru).

Prema Music Modernization Act iz 2018. godine, i zvučni snimci iz 1925. – nakon pune stogodišnje zaštite – sada su “slobodni za kopiranje, deljenje i nadograđivanje”. Snimci koji sada mogu biti korišćeni bez dozvole uključuju “Nobody Knows The Trouble I’ve Seen” u izvedbi Merijen Anderson, “Yes Sir, That’s My Baby” od Džina Ostina i “Sweet Georgia Brown” od Bena Bernija i Orkestra hotela Ruzvelt.

Od Popaja do Hemingveja i Hičkoka… Ova kultna dela umetnosti 1. januara ’25. postala su javno vlasništvo

Beti… i Bup: Pevačica koja je bila inspiracija za prvu crtanu seks bombu kasnije se gorko pokajala. A to je samo početak priče…

Neki od novih dela koja ulaze u javno vlasništvo 2026. godine van muzike su: “As I Lay Dying” Vilijana Foknera, “The Murder At The Vicarage” Agate Kristie, dobitnik Best Picture nagrade “All Quiet On The Western Front”, i – Beti Bup.

Kompletnu listu možete pogledati ovde.