Od kada se pojavio u javnosti kao autor, Kristofer Nolan je napredovao. Mnogi ga vole, mnogi ga poštuju, a neki ga čak i pljuju. Ipak Kristofer Nolan je u krivulji svog napretka pokazao jednu, danas retku osobinu. Doslednost. Princip. On se nije uvek podudarao sa zahtevima publike, ali da li uopšte i treba? Možda jedan autor pravi filmove za sebe ili za nalogdavnog producenta, a publika između samo služi kao izvor prihoda? Nejasno i sagledivo iz stotine uglova, ostaje uvek jasno samo jedno, a to je da ovaj reditelj nosi snažan princip u sebi. Možda mu se zato poslednji film i zove princip?
Tenet (e) – princip, uverenje ili doktrina koja se generalno smatra istinitom.
Principijlnost nije uvek prijatna. U godini Virusa, kada se svet šoubiza promenio, možda i najviše u poslednjih nekoliko decenija, principijelnost začas postane kamenčina sa hrđavim lancem, koja neumoljivo vuče na dno. Insistiranje na bioskopskoj premijeri sa merama prevencije zaraze, deluju nadmeno i nereznoski, ali…da li se u tom grmu izraza, beskompromisnosti i principijelnosti upravo krije pravi Kris Nolan, autor? Meni se čini da da! Dobro, možda samo jedan njegov deo. Drugi je sakriven u iskustvo filmskog izraza koje gledaoci vare, najblaže rečeno, svako na svoj način.
Tenet je jedan od onih filmova nastalih na temelju nadnaravne ubeđenosti, dobijajući nepravedni epitet nabeđenosti i na koncu stičući mogućnost da postanu legendarni. Odričem se svih neslaganja sa Nolanovim radovima, greškama i svemu što publika shvata ili ne i to u bilo kom njegovom filmu. Na tapetu je samo čovekova autorska vizija i muda da joj ostane dosledan, uzgred i ne mala finansijska investicija. Sa ove, oslobođene, pozicije posmatrano, Tenet je jedan izvrstan film! Posebno kada se doživi u tamnom okviru bioskopa. Parada brilijantno slikanih prizora, smelih koreografija, sićušnih i skoro nevidljivih doslednosti, svojstvenih samo pažljivim stvaraocima. Svaka kritika na nedostatak široke slike ove kompoleksne slagalice verovatno je proizvod navike na banalnost i formatiranost. Ko uopšte sme tvrditi da je odstupanje od toga loše? U prisilnoj racionalizaciji svega pa i autorskog rada, zaborav se nadvija nad staru svrhu velikog treptajnog šoua (filma), a to je završni utisak! U ovom slučaju on ne izostaje. Naprotiv ima ga u količinama teškim za stomak, naročito ako se doživljava podeljeno sa publikom u dvorani.
Što se priče tiče, Nolan se voljno drži svog tvrdo utabanog puta, ili možda ne sasvim!? Na više načina razbucao je mnoštvo stereotipa toliko utkanih u filmski biznis, da je to čak i komično-simpatično. Sa druge strane neke od najoštrije osuđenih odluka, deluje da je jasno doneo kao satiru, skrivajući iza svega mnoštvo poruka, od kojih su neke velike i snažne, toliko da će ih i najveći skeptici osetiti za koju godinu na svojoj koži, a druge suptilne i namenjene samo najpažljivijim poznavaocima teorijske nauke. Poigravajući se dimenzijom vremena, onom kojom se film odavno vrlo uspešno služi, pomakao ga je za koji korak unapred ili ako hoćete unazad. Sviđalo se to nekome ili ne, o ovom filmu i smelostima koje su u njegovoj genezi urađene, govoriće se još. Što je važnije, oni mlađi i hrabriji će i probati na ovim postulatima i stubovima, neke svoje vizure narušavanja. Taj deo najviše i treba poštovati, bez suvišnih komentara kako je Kent Branin oligarh neuverljiv, stereotipan i baziran na plastičnim papučama, svojstvenim slovenskim sredinama, ili kako je Elizabet Debicki viša petnaest centimetara od drugih glumaca.
Tenet, promo
Kada se pomenu slična pitanja,virtuelna sfera prosto buja sumnjivim impresijama, ali uvek oštrog tona. Vodi se snažna diskusija o samoj ranji filma, izrodivši nizove fanovskih teorija o tome ko je u filmu ko i kada je. Simpatično, ne nužno, ali pohvalno, jer filmovi koji okupiraju zakržljalo jezgro našeg najvećeg blagoslova, mašte, treba da budu samo i jedino hvaljeni. Nasuprot prežvakanim naracijama, koje po tri puta pokažu, ono što je dva puta već rečeno, da bi svako na prečac sve razumeo, Tenet se uspešno sklanja od lobotomirajućih sadržaja namenjenih temeljnom ispiranju mozgova. Nolan to ne dozvoljava, već traži da svi mi koji gledamo, malo vijugamo prateći njegove, namerno nekompletne putokaze, možda i različito doživljavajući isti sadržaj. Ovaj fenomen, sasvim legitimno prisutan u mnogim ranijim delima, svakako i jeste jedan od najvećih kvaliteta bilo čega stvorenog, jer angažuje na nešto duže staze od kratkoročnog konzumerizma. Ko nije razumeo o čemu je reč…neka pokuša ponovo! Ako ne uspe ni iz drugog puta, možda ovaj čas i nije za njega. A zašto i mora biti?
Ko želi da pročita spojler, neka se potrudi!
.picnirp ineđerdo oakilso ib nič vakat ujačuls mokavs U .ejlob imins ad aborp i ,inlibom emzu aken ap.…oidervu oken es otš adas e ,ivabaz ončificeps ad onejlvarP .adunop anejačibou ogen ejintemap kapi i onmologzom ,ećujavaževso ,onjajS .amadulbaz mineđerdo u unatso omas ad amicanuj mijovs ićujavajlovzod ,ejnimop hi merab ,onetšoP .rovogdo ad ad idurt en i naloN es ajok an ,ajnatip hinlaskodarap azin avavilpsi uteneT u ,movtsvolemerv as mlif inariunitnoksid iksnemerv ikavs i oak ,onvaraN .uktunert moksnemerv mondej u omas ila ,uktadaz motsi an ućers ivomit inavotrevni i inlamron es edg ,ejnavajlokpo oksnemerv ili ,)ravenam “recnip„( atšejlk hiksnemerv ravenam etsej ajigetarts ajinzepmopjaN .inarbdo u avtsders aksnemerv atsi etsirok onsaj ejok i ivatsan ejnavotup onvitizop ešan es ad elišer unemerv movo u us ejok ,amajicazinagro mitivonejs minavonemien u anakilso ,ajurts anvitizop ansaj ijotsop ,ahragilo golz enarts egurd aS !ethaj epukserp i ečupap enčitsalp i ujami atsiaz ikeN .oevzi ujicaledom uvo naloN ej amijok op ,amino as itičous es onežolats i ebes oko itadelgop ,ledom vakavo u ejnmus jačuls aZ .uvtšonm mokilokevs op ej nariledom acšrdotsalv gokčitsilajiretam pitotorp ,itnuf anoilim 9 hivačirt do mothaj montavirp ajnavotel od adarg gokstejvos goneželeboen enišarp enraelkun zi es ićujnipsU .itsojnšadas jonevtspos u ivarp ujok motetš as itsonćudub zi ajibod ejok otalz avaremdo okšet ijok ,cabujlorbers ,kinmuobals narirdak ,akinjadzi icils u ej ap ,amivoder mišan u i ejotsop išanolokotep ,ubokus mokavs u i oak ,kapI .icvitagen itsonćudub zi ivo us aman ,ejinil eksnemerv “+„ ešan i itsojnšadas zi omartamsop učirp otšoP .ugurd uvo alitšinu ib aćujavadalvoerp a ,ejiretam enavotrevni asam hinlanidrak aradus od ib olšod ,ilaks jokilev okat aN .unert u ivabo ot mojickaer monačnal mokilev es ad nalp ej nejlšims ,ačaterkoerp hinjorb onjlovoden i hilam movtsdersop en onbesop ,dazanu itunerko evs onvatsondej ejin otšoP !ejicautisoke uktijlob amerp idov onanz ijok ,dazanu tup javo ila ,ivižorp ovonop ćev ,ivatsuaz en etenalP ajnadaporp ajinil aksnemerv es ad i dazanu enerko atevS ajiretam aviž avatič es ad ujiculos ej oidunop ,)kinčuan( poksipeihra ikčitsiatad inrutuf ikeN .ejnatip u onedevod ej avtsnačevoč ejnavajlvižerp ,omivaprop utetš unejničan ad ejnešer eđanorp man ad olepsu ejin ekuan do atšin otšoP .erem entarvopen od utenalp omavabejs ad ilivatsan oms kapi ,ujicnetsizge unevtspos omavučas ad eputsirp enčuan an ililavan oms jojok u itsonćudub jonasinifeden U .adaporp ovtsnačevoČ .ončigol evs ovarpaz ej jojok u ečirp ubžuls u anejlvats onmitigel ,ajnacesi goksmlif agans avatič ej edvO .uteneT u ogen ničan ijivijldits ogonm an ila ,analoN dok ejinar i omađiv ,atsrv oak omatavhs onmorks ončilirp ujok mojiznemid ,monemerv as etnemirepske evO .onzrevni unopsar motad u evs ej otš i sunim mokanzderp az ajivdo es otš miso ,itsi ejatso rivko iksnemerV .dazanu itaterk enčop ejiretam oed ineđerdo es ad ejicautis od idovod otš ,ejiportne enzrever mojigolonhet oladalvo es itsonćudub U .emerv itemer mivsas otš okat ,unemerv o učirp ačirp teneT
Kao i svake prethodne godine, Bil Gejts je i ovog decembra pripremio svojih novih 5 preporuka za čitanje, naravno za one kojima je njegovo mišljenje važno. Osnivač kompanije Mikrosoft je te knjige pročitao u 2020. i izjavio je da su mu neke od njih pružile uvid u mnoge teme o kojima do tada nije puno znao, dok su mu druge pomogle da produbi svoje znanje o stvarima koje su ga već zanimale.
Bil Gejts je u YouTube videu otkrio svoje misli o knjigama koje je preporučio, a ako vas zanima kojih pet naslova je našlo svoje mesto na njegovoj listi, evo liste…
Michelle Alexander The New Jim Crow: Mass Incarceration in the Age of Colorblindness
“I finished the book more convinced than ever that we need a more just approach to sentencing and more investment in communities of color.” https://t.co/4VNm1DbLsn
Teza ove knjige je da postoji paralela između sadašnjeg američkog pravnog sistema, gde boja kože navodno ne igra ulogu kod donošenja zakona i presuda, i nekadašnjeg otvoreno diskriminativnog sistema koji je bio na snazi u vreme kada su crnci bili građani drugog reda u SAD. Njena autorka, Mišel Aleksander, smatra da je previše ljudi bez razloga zatočeno u američkim zatvorima, a posebno Afromerikanci.
David Epstein Range: Why Generalists Triumph in a Specialized World
U ovoj knjizi ćete saznati da li je bolje biti ekspert samo za jednu stvar ili osoba koja može da se osloni na znanja iz više oblasti. Dejvid Epštajn, autor knjige, smatra da je svestranost relevantnija u današnjem društvu, i veruje da se samo osobe sa više talenata mogu uhvaiti u koštac sa najtežim problemima s kojima se svet suočava.
Erik Larson The Splendid and the Vile: A Saga of Churchill, Family, and Defiance During the Blitz
U fokusu ove knjige je prva godina premijerskog mandata Vinstona Čerčila. Ona otkriva neverovatne liderske sposobnosti ovog britanskog državnika koje su bile ključne za organizovanje adekvatnog otpora Hitlerovim snagama u Drugom svetskom ratu. U knjizi figuriraju i članovi Čerčilove porodice, ali i drugi bliski saradnici bivšeg britanskog premijera.
Ben Macintyre The Spy and the Traitor: The Greatest Espionage Story of the Cold War
Reading an awesome book about a Russian KGB agent who becomes a British spy- “The Spy and the Traitor: The Greatest Espionage Story of the Cold War” by Ben Macintyre. I love spy movies and this is definitely worth my time. pic.twitter.com/cVBuCYnOsL
The Spy and the Traitor je istinita priča o Olegu Gordijevskom, visokopozicioniranom agentu KGB-a koji je bio dvostruki agent za Veliku Britaniju i njenu obaveštajnu službu MI6. Slavni autor špijunskih romana, Džon Le Kare, rekao je za ovu knjigu da je to najbolja špijunska priča koju je ikada pročitao.
Bijal P. Trivedi Breath from Salt: A Deadly Genetic Disease, a New Era in Science, and the Patients and Families Who Changed Medicine
Bidžal P. Trivedi je u ovoj knjizi dokumentovao kako su se doktori i naučnici godinama borili protiv cistične fibroze, genetskog poremećaja koji uglavnom ometa disanje. On je takođe opisao i inovacije koje su stale na put ovoj bolesti, od kojih je najznačajnija genska terapija.
“Groznica subotnje večeri” (Saturday Night Fever) je čuveni američki film koji je imao svoju premijeru 12. decembra 1977. godine. Film je režirao Džon Badam. Glavnu ulogu tumači Džon Travolta kao Toni Manero, mladić koji vikende provodi u raznim disko klubovima Bruklina. Karen Li Gorni glumi Stefani Mangano, njegovu plesnu partnerku i prijateljicu. Dok pleše, Toni zaboravlja na svoj depresivni život kojim dominiraju neugledan posao bez perspektive, sukobi sa delikventima i roditelji koji se svađaju.
Film je bio ogroman uspeh u američkim ali i svetskim bioskopima, zaradio je gotovo 100 miliona dolara, čime je postao jedan od najkomercijalnijih filmova 1970-ih, dok je Travolta postao zvezda i nominovan je za nekoliko nagrada. Soundtrack filma, na kome su disko pesme Bee Geesa, postao je jedan od najprodavanijih svih vremena. Zbog popularnosti, u Americi je počela masovna histerija za disko klubovima.
Groznica subotnje večeri/Photo: promo
Državni filmski registar uključio je “Groznicu subotnje večeri” u svoj spisak zbog “kulturnog, istorijskog ili estetskog značaja”, dok je Američki filmski institut pesmu “Stayin’ Alive” stavio na 9. mesto na svoju listu “100 godina AFI-ja… – 100 pesama”.
Podsetite se kako je to bilo imati groznicu subotnje večeri:
Bilo mi je tako drago kada mi je Frensis Ford Kopola rekao da je studio Paramaunt odobrio novu verziju “Kuma 3”, izjavio je tumač naslovne role u ovom filmu iz 1990. godine – Al Paćino.
Nova, dorađena i premontirana verzija završnog nastavka kultne trilogije, koja traje 158 minuta i puštena je u bioskopsku distribuciju, “The Godfather, Coda: The Death of Michael Corleone” ima drugačiji početak, ali i kraj u odnosu na originalni film. Ili kako je to objasnio sam sineasta, najavljujući “rediteljsku verziju” trećeg nastavka “Kuma”:
– Filmu je posle 30 godina udahnut novi život. Osim novog početka i kraja, prearanžirao sam neke scene, kadrove i muzičke delove. Sa ovim izmenama i restauriranim slikom i zvukom, za mene je ovo prikladniji zaključak “Kuma” i “Kuma 2” – izjavio je Frensis Ford Kopola.
Velikan glumišta Al Paćino, za razliku od reditelja, nije želeo da novu verziju upoređuje sa prva dva dela “Kuma”. Glumac, koji u sva tri nastavka igra Majkla Korleonea, izjavio je za Dedline da “popravljena verzija” može da se meri sa filmom “Irac”. U ovom ostvarenju Martina Skorsezea iz prošle godine Paćino je tumačio Džimija Hofu, nestalog sindikalnog vođu, naslovnu ulogu, ubice Irca Robert de Niro, a krimi šefa Džo Peši.
– “Irac” je imao iste ljude, ali ih je prikazao kroz drugačiju prizmu – objasnio je Paćino, ocenivši da je “Martiju to odlično pošlo za rukom”:
– “Irca” niste upoređivali sa “Dobrim momcima” ili “Kazinom”. Tako je i “The Godfather, Coda: The Death of Michael Corleone” takođe različit i teško ga je zato porediti sa prethodna dva nastavka, pogotovo zbog tragičnog ishoda.
Pull yourself back in to the world of Godfather once again with The #GodfatherCoda: The Death of Michael Corleone. Experience the filmmaker’s true vision to the conclusion of the epic saga – NOW PLAYING in select theatres. https://t.co/Ft1W1YdpPJpic.twitter.com/wKoQCfMagu
Paćino, koji za maestralne role u kultnoj trilogiji nije ovenčan Oskarom (za razliku od Marlona Branda i De Nira), kazao je kako mu je drago što je Kopoli pružena šansa da popravi film iz 1990. godine. Izrazio je i nadu da će nova verzija “ispraviti stvari” vezane za njegovu ćerku, rediteljku Sofiju Kopolu, koja je u filmu igrala Paćinovu ćerku, Meri Korleone.
– Volim tu devojku i u to vreme bilo je to jako značajno za nju. Zamislite, tinejdžerka, u filmu svoga oca, koju tako razvlače po medijima – dodao je Paćino.
The Godfather 3, promo
U tom trenutku osamnaestogodišnja Sofija, koja je do tada imala tek nekoliko manjih pojavljivanja na velikom ekranu, u poslednji čas uskočila je u ulogu. I to samo zato što je Vinona Rajder iznenada, zbog bolesti, odlučila da se povuče iz ekipe.
Kritičari su tada Sofijinu glumu, opisivali ovim rečima – ravno, amaterski, neubedljivo… Kopola je komentarisao kako su “meci koje je primila Sofija bili namenjeni njemu”…
– Tada nije bilo interneta, ali sada je tu, pa se nadam da će ovoga puta biti pristojni prema njoj. Da će imati više razumevanja. Mislim da je nepravda koja je učinjena njegovoj ćerki bio istinski motiv za Frensisa. Verovatno je dugo gledao u čitavu sliku, pokušavajući da je “prokljuvi”. I, bum, uspeo je – slikovito objašnjava najnoviji rediteljev potez Paćino.
Priznajući da nije bila impresionirana montažom trećeg nastavka “Kuma” Paćinova ljubav u Kopolinoj trilogiji, glumica Dajana Kiton, nedavno je rekla za američki magazin Variety da je sada, konačno, fan filma:
– Jedan od najboljih trenutaka u mom životu bilo je gledanje ove verzije. Za mene je to kao ostvarenje sna. Film sam videla u potpuno drugačijem svetlu – istakla je Kitonova, dodavši da je onomad bila vrlo skeptična spram Kopolinog ostvarenja.
The Godfather 3, promo
– Film nije najbolje prošao, a ni kritike baš nisu bile blagonaklone. Ali, Frensis je sada izmenio početak i kraj i čoveče ne da je uspelo…
Osvrćući se još jednom na negativne kritike, upućene naročito Kopolinoj ćerki, Dajana Kiton je istakla da sada one više “ne važe”:
– Ona je sada simbol devojke čiji je otac glava jedne kriminalne organizacije. Nije sigurna u sebe i tiha je. Kao da je nešto progoni. Mislim da je fantastična – zaključila je slavna glumica.
A danas 49-godišnja rediteljka Sofija Kopola prošlog meseca se, pričajući o svom novom filmu “On the Rocks” za britanski Independent, osvrnula i na svoje početke na filmskom platnu, ali ispred kamere. Pomenula je tada kako je njen otac, koji ima 81 godinu, nedavno završio popravljenu verziju filma “Kum 3”:
– Sada je konačno zadovoljan – kazala je Sofija Kopola.
The Godfather 3, promo
Sećajući se snimanja filma pre 30 godina i uskakanja umesto Vinone Rajder dodala je:
– Teško mi je da gledam sebe kao 18-godišnjakinju. Toliko je vremena prošlo da je čudno videti sebe sa svim tim mladalačkim salom. Izgledalo mi je toliko sve strano… kao da sam posmatrala drugu osobu – priznala je Sofija Kopola u intervjuu za Independent, ne želeći da priča o svojoj ulozi za koju je “ovenčana” sa dve Zlatne maline, kao najgora glumica.
Nova verzija “The Godfather, Coda: The Death of Michael Corleone” koja je od pre nekoliko dana u svetskim bioskopima, doduše onima koji rade, od utorka je dostupna i na digitalnim platformama.
Džimi Pejdž pozvao je kompanije za streaming da umetnicima plaćaju poštenije honorare za njihov rad.
Gitarista Led Zeppelina rekao je da je “primoran” da napiše pismo kao odgovor na prošlog meseca započetu istragu odbora za digital, kulturu, medije i sport o streaming uslugama.
U postu na Instagramu, Pejdž je napisao: “U potpunosti cenim dilemu oko streaming honorara koji bi s pravom trebalo da budu isplaćeni svim muzičarima i piscima koji su stvorili muziku. Streaming kompanije bi trebalo što pre da plate fer iznose svim muzičarima od čije muzike te kompanije zarađuju na internetu”.
U podnesku Odboru, Ivors Academy of Music Creators pozvala je britansku vladu da primeni strože propise o tome kako izdavačke kuće upravljaju umetnicima i njihovim honorarima na streaming uslugama.
Zatražena je i promena zakona o autorskim pravima kako bi se osiguralo da autori i izvođači budu plaćeni više za svoj rad, i upućen pozvao na reformu načina snimanja podataka koji se odnose na streaming muzike kako bi se zaštitila prava stvaralaca.
MAri Fredrikson/Photo: facebook@Marie.Fredriksson.official
Sve fanove kultnog švedskog pop rock dua Roxette obradovaće vest o izlasku novog box set izdanja pod nazivom “Bag of Trix (Music from the Roxette Vaults”.
Izdanje je najavljeno početkom oktobra drugim singlom s albuma “Let Your Heart Dance with Me”. To je pesma koja je prvobitno trebalo da se nađe na desetom i poslednjem albumu “Good Karma” iz 2016. godine, ali na kraju joj je muzička sudbina pripisala ulogu singla za ovo posebno izdanje.
“Bag of Trix” izlazi gotovo godinu dana nakon što je preminula Mari Fredrikson, a sadrži 47 pesama. Izdanje sadrži dosad neobjavljene pjesme, kao demo verzije pjesama, alternativne mixeve, španske verzije, bonus psme i razna druga iznenađenja švedskog benda koji je imao uspešnu karijeru od 1986. do 2016. godine.
Roxette/Photo: facebook@roxette
Singlovi s albuma su pesme “Help!”, spomenuta “Let Your Heart Dance with Me”, “Tu No Me Coprendes” i “Piece of Cake”.
Ovo izdanje potvrđuje koliko je popularni švedski duo bio produktivan i koliko je bujao kreativnošću.
– I Mari i ja voleli smo da budemo u studiju i snimamo svoju muziku. Kada sada to pogledam, stvarno je zapanjujuće koliko smo materijala napravili – puno više nego što smo objavili. Verujem da nas je podstakao fantastični Roxette cirkus u kojem smo bili svojevremeno – izjavio je o novom albumu muška polovina Roxettea Per Gesle.
Sludge sastav Thou i pevačica Ema Rut Randl objavili su pre mesec dana zajednički album “May Our Chambers Be Full”, a već sada najavljuju još jedno novo zajednično izdanje – EP “The Helm of Sorrow”.
Prvi singl je obrada The Cranberries numere “Hollywood”, koja na prvih nekoliko slušanja deluje kao savršen izbor za Emu i Thou.
Šejn Mekgouan, lider benda TheP ogues, pokupao je da odbrani obradu prazničnog klasika “Fairytale of New York” njegovog benda iz 1987. godine pošto seinternet zajednica obrušila na Džona Bon Džovija koji je, prema večini provena, snimio katastrofalnu obradu.
U ponedeljak, 7. decembra, Bon Džovi objavio je “rani praznični poklon fanovima”, kolekciju s tri pesme pod nazivom “A Jon Bon Jovi Christmas”, na kojoj su obrađeni “Fairytale of New York”, Tom Petijeva “Christmas All Over Again” i “If I Get Home on Christmas Day” Elvisa Prislija.
Reakcije su usledile odmah. Jedan korisnik Twittera napisao je: “Upravo sam preslušao Bon Džovijevu verziju Fairytale of New York i iskreno mogu reći, bez ikakvog preterivanja, da mi je dan uništen”.
Komentar sa najviše lajkova glasi: “Oni od nas u SAD koji su čuli ovu pesmu hteli bi da se ponizno izvine dobrim ljudima iz Irske zbog ovog smeća od obrade. Radije bih slušao “muziku” Joko Ono! 2020. nadmašila si samu sebe!”.
Uprkos izlivima nezadovoljstva na mreži, Šejn Mekgouan pohvalio je pristup Džona Bon Džovija.
Šejnoiva supruga Viktorija Meri Klark napisala je na Twitteru: “Šejn kaže da je @BonJovi talentovan momak i da mu se sviđa verzija, a on misli da je zanimljiva i ima dušu”.
Nudeći sopstveni pogled, Klark je dodala: “Mislim da bi svi koji žele da osuđuju druge zbog njihovih verzija trebalo sami da otpevaju nešto kako bi se kvalifikovali da govore o tuđem radu!”.
Službeni Twitter račun Poguesa – koji ne vodi Šejn – imao je manje blagonaklon komentar na cover.
Na tom nalogu retvitovan je kontroverzni komentar irskog muzičlara Roba Smita, koji je (između ostalog) obradu nazvao “najgorom stvari koja se ikad dogodila (u) muzici… Puno hvala, Džon. Deca plaču i kažu “Božić je uništen”.
Ovim potezom bend je ujedno potvrdio i objavu drugog studijskog albuma, koji stiže 16. aprila sledeće godine.
Novi album nosi ime “The Battle At Garden’s Gate”, a predstavlja ga prvi singl “Age Of Machine” koji iz grupe Greta Van Fleet objašnjavaju pitanjima: Gde nas vodi tehnolgija, u čemu je smisao i čime trgujemo u zamenu za nju?
Bio narativ fokusiran na klimatske promene, industrijalizam, intimu, samopouzdanje, tradiciju ili humanost kao takvu, jedini jasan koncept koji nudi video jeste taj da bend bira – život. Video spot su zajedno režirali Greta Van Fleer i Metju Danijel Siskin.
Novi album, koji dolazi posle ogromnog uspeha prvijenca “Anthem of the Peaceful Army”, Džoš Kiska objašnjava rečima:
– Album reflektuje svet koji smo videli i doživeli i mislim da se u njemu reflektuje puno lične istine.