Naslovna Blog Stranica 1886

“Čajanka” sa Stefanom Milenkovićem i orkestrom Muzikon 16. maja u Botaničkoj bašti

Stefan Milenković/ Photo: Nebojša Babić (promo, RTS)
Stefan Milenković/ Photo: Nebojša Babić (promo, RTS)

Poznati srpski violinista Stefan Milenković prvi live koncert pred publikom, od kada se 2020. vratio iz SAD tokom pandemije, imaće sa poznatim kamernim orkestrom Muzikon 16. maja u beogradskoj Botaničkoj bašti.

Na koncertu pod nazivom “Čajanka” publika će imati priliku da uživa u zanimljivom programu – “Serenada za gudače” Petra Iliča Čajkovskog i “Godišnja doba” Astora Pjacole.

– Koncert će biti organizovan u skladu sa svim epidemiološkim merama, tako da je broj karata ograničen, mesta neće biti numerisana, ali se auditorijumu preporučuje raniji dolazak u najlepšu prirodnu oazu Beograda – najavili su organizatori.

Muzikon/ Photo: AleX
Muzikon/ Photo: AleX

Kamerni orkestar Muzikon sa “Čajankom” otvara svoju četvrtu koncertnu sezonu “Coinflip” koja prema konceptu predstavlja spoj tradicionalnog i savremenog, nekonvencionalnog izvođenja dela klasične muzike.

Kroz programe, aranžmane i lokacije, Muzikon će predstaviti koncerte koji čine “dve strane novčića”, ideje o izvođenju klasične muzike u 21. veku.

Neki od koncerata su u klasičnoj formi sa fokusom na usavršavanje izvođenja i saradnji sa gostujućim solistima – vrhunskim stručnjacima iz branše, dok su ostali koncerti eksperimentalni u pogledu žanra kompozicija i pružaju publici novu perspektivu iz koje posmatraju klasičnu muziku.

Photo: Promo
Photo: Promo

Violinista Stefan Milenković je svetsku slavu stekao zbog svojih izuzetnih umetničkih sposobnosti, ali i zbog životne posvećenosti humanitarizmu.

Postao je poznat kada je sa 10 godina bio pozvan da nastupi pred tadašnjim predsednikom SAD Ronaldom Reganom, u Beloj kući, na božićnom šou programu.

Posle ovog nastupa, usledio je poziv predsednika Rusije, Mihaila Gorbačova, a čak je nastupao i dva puta pred Papom Jovanom Pavlom II.

Međunarodna karijera mu je veoma bogata i uključuje saradnju i nastupe sa Berlinskim simfonijskim orkestrom, Helsinškom filharmonijom, Beogradskom filharmonijom, orkestrom Radio Francuske, orkestrom Boljšoj teatra, Nacionalnim orkestrom Belgije, kamernim orkestrima Orfeus i Aspen, simfonijskim orkestrom Indijanopolisa, Meskom državnom simfonijom, simfonijskim orkestrom države Sao Paolo u Brazilu, kao i simfonijskim orkestrima Melburna i Kvinslenda u Australiji.

Sarađivao je sa svetski značajnim dirigentima – Loren Mazel, Danijel Oren, Vladimir Fedosejev, Lu Jia, Lior Sambadal i En Sao.

Pre skoro dve decenije, tačnije 2002. godine proglašen je za “umetnika 20. veka” u Beogradu.

Nedavno je nastupio kao gost beogradske rok grupe Van Gogh na snimanju nove muzičke emisije “Studio” na RTS 1, gde je na violini izveo u tandemu sa tim sastavom njihove poznate hitove.

Tokom jula će održati master klas u trajanju od dve nedelje za sve talentovane muzičke mlade naraštaje u Čačku.

Redovno u prestonici nastupa svake godine na sceni Velike dvorane Kolarčeve zadužbine, i nastupi su mu naravno uvek rasprodati, a pauza je nastala tek sada usled pandemije.

Pamte se i njegovi duetski nastupi sa velikim muzičarima, kao što je makedonski gitarista i pevač Vlatko Stefanovski – tri rasprodata koncerta u Sava centru (2010), kao i sa lautistom Edinom Karamazovim iz BiH, nekoliko puta na Kolarcu.

Izvor: Tanjug

Neko u porodilištu baš voli nu-metal… Beba greškom dobila ime – KORN!

Korn/Photo: facebook@korn
Korn/Photo: facebook@korn

Greškom u američkoj bolnici novorođena beba legalno dobila je ime Korn, umesto Kora kako je nameravala njena majka.

Majka, Kels Tejt, podelila je grešku bolnice na svom Twitteru, objavivši fotografiju izvoda iz matične knjige rođenih i napisavši: “Bolnica je pogrešila ime moje bebe, a mi smo samo dobili potvrdu o rođenju sa imenom Korn. Sad se moja beba pravno zove Korn”.

U novom tvitu  dodala je: “1. Ime je trebalo da bude Kora. 2. Da, ovo bi trebalo lako da se popravi ako smo brzi! 3. Postoji šansa da su me možda ponovo pitali, ali da budem iskrena, tada sam se osećala loše, izgubila sam puno krvi”.

Istoimeni nu-metal bend tek treba da prokomentariše bebu koja je slučajno dobila ime u njihovu čast.

To nije prvi put da je Korn ove godine nehotice postao viralan. Prošlog meseca školski učitelj je postao hit na TikToku nakon što je stvorio verziju abecede koristeći pesmu benda “Coming Undone”.

Učitelj ubacio pesmu Korna u lekciju iz abecede… Hit na mrežama, javio se čak i pevač kultnog benda

U međuvremenu, prošle nedelje frontmen grupe Korn Džonatan Dejvis potvrdio je da je Korn radio na novom albumu tokom lockdowna.

Gitarista Brajan ‘Head’ Velč ranije je otkrio da će bend uskoro podeliti “neke zaista uzbudljive vesti”.

HL/Izvor: nme.com

Preminuo Aleksandar Banjac… Kolege i prijatelji se opraštaju od sjajnog muzičara i kompozitora

Aleskandar Banjac/Photo: YouTube printscreen
Aleskandar Banjac/Photo: YouTube printscreen

Poznati srpski klavijaturista i kompozitor Aleksandar Banjac (45) iznenada je preminuo, a kolege se posle vesti o smrti opraštaju od poznatog muzičara.

Banjac je rođen 22. decembra 1976. godine u Ćupriji. Veliki talenat i interesovanje za klavijature je iskazao u osnovnoj školi zarađujući svoj muzički dinar već sa 12 godina.

Srednju muzičku školu “Isidor Bajić” završio je u Novom Sadu gde odlučuje da upiše Akademiju umetnosti, muzički odsek Kompozicije u klasi Milana Mihajlovića i Slavka Šuklara. Bio je član Vojvođanskog omladinskog orkestra kao i Big Banda RTV Novi Sad.


Sarađivao je sa Majklom Kerstingom iz Nemačke, kao i sa mađarskim bluz gitaristom Laslom Atilom.

U prvoj polovini devedesetih bio je član sastava Revir, potom od 1996. klavijaturista veoma uspešnog novosadskog fank/r&b benda Colibri sa kojim je obišao celu zemlju. Nekoliko godina bio je stalni član grupe Tanje Jovićević – Oktobar 1864.

 

Kao studijski muzičar, klavijaturista/aranžer svirao je na više od 40 albuma pop muzike (Goca Tržan, Tanja Banjanin, Xenia, Elvis J.Kurtović…), a sarađivao je i sa Zdravkom Čolićem, Vladom Georgievim, Aleksandom Radović, Jelenom Tomašević…

Posted by Zdravko Colic on Monday, December 30, 2019


Muzička izdanja na kojima je imao zapaženo učešće, bilo kao instrumentalista ili kompozitor/aranžer su Partenon / Revir – nezavisno izdanje (1994), Kasandrin Glas – Metropolis (1996), II / Revir – PGP (1997), Balkanopolis – nezavisno izdanje (1999), Akos – Gemany (2000), Aleksandar Dujin / Smooth – Radio 021 (2000). Banjac je bio klavijaturista prefinjenog osećaja za atmosferu, zvučnu sliku, koji je odlično vladao mnogim muzičkim stilovima.

Muzički uticaji koji su ostavili traga na njega su Kvinsi Džouns, Dejv Grusin, Stivi Vonder, Čik Korija, Majl Kamilo…

 

Van Morison revoltiran: Ukinuli su slobodu govora, to je kao da ukineš religiju…

Van Morison/Photo: facebook@vanmorrisonofficial
Van Morison/Photo: facebook@vanmorrisonofficial

U intervjuu za The Sunday Times poznati severnoirski muzičar Van Morison se upitao zašto odjednom  sloboda govora više nije OK. Naime, tokom prošle godine Morison je objavio nekoliko  pesama revoltiran lockdownom nazivajući mere protiv korona virusa smešnim i nepotrebnim, što je izazvalo brojne negativne reakcije.

 -Baš kao što bi trebalo da postoji sloboda štampe, trebalo bi da postoji i sloboda govora. Ako napravite pesme koje su izraz slobode govora, dobićete vrlo negativnu reakciju u trenutku kada one izlaze iz okvira shvatanja slobode govora. Ne razumem. To je kao da ukineš religiju. Nebitno je pritom slaže li se neko sa mnom ili ne.

DOSTA IM JE LOCKDOWNA… VAN MORISON I KLEPTON ZAJEDNO SNIMILI PROTESTNU PESMU “STAND AD DELIVER”

Morison je tom prilikom takođe pohvalio Erika Kleprona za koga je rekao da je “jedina druga osoba koja je imala snage i motivacije da progovori o tome šta se zaista događa, izađe van okvira i propita kako stoje stvari”.

Slavni gitarista se udružio s Morisonom na četvrtoj protestnoj pesmi protiv lockdowna “Stand and Deliver” čiji je prihod pripao Morrison’s Lockdown Financial Hardship Fundu, s ciljem da pomogne muzičarima suočenim s finansijskom nesigurnošću zbog pandemije. Pre pomenute pesme ‘Stand and Deliver’ Morison je komponovao još tri protestne pesme protiv lockdowna uključujući i “No More Lockdown”. U toj pesmi iskazao je svoje mišljenje o tome kako su mere zatvaranja preduzete kako bi ‘porobile’ britansku javnost.

VAN MORISON SE OZBILJNO ZAMERIO IRSKIM POLITIČARIMA ZBOG KRITIKE LOCKDOWNA: ON NIJE GURU I NIJE NIKAKAV UČITELJ

Kao odgovor na njegov bunt i iskazivanje nezadovoljstva lockdownom, ministar zdravstva Severne Irske Robin Svan osudio je Morisonovu poruku, rekavši da se oseća razočarano i “da je od njega očekivao nešto bolje”. Tako je u razgovoru za Rolling Stone Svan izjavio: – Van Morison ide puno dalje od pukog postavljanja pitanja. On peva o fašističkim nasilnicima i tvrdi da vlade obmanjuju ljude i žele da ih porobe. To je zapravo stavljanje velike mrlje na sve zaposlene u javnom zdravstvu i na samu borbu protiv virusa koji je do sada odneo već mnoge živote.

HL/Izvor: nacional.hr

Muzički online matine sa niške tvrđave… Nišville jazz festival u petak obeležava Svetski Dan Džeza

Nišville/Photo: Arhiva Nisville jazz festivala
Nišville/Photo: Arhiva Nisville jazz festivala

Nišville jazz festival će i ove godine tradicionalno obeležiti Svetski Dan Džeza u petak, 30. aprila, kao deo velike svetske proslave UNESCO-a i Herbie Hancock Institut of Jazz.

Za ovogodišnji 10. jubilarni INTERNATIONAL JAZZ DAY biće održan matine program sa početkom u 13h na bini ispred Nišville Džez Muzeja na niškoj Tvrđavi, gde će nastupiti dva jazz satava. ROJAZE Nišville Jazz Band čini osmoro mladih muzičara, učesnika međunarodnog projekta Srbije, Francuske i Belgije. Drugi sastav je TAKESHI & Friends, koji predvodi japanski gitarista Takeši Suda, uz pratnju niških eminentnih jazz muzičara.

Ljubitelji kvalitetnog džeza moći će da prate ove koncerte uživo putem direktnog prenosa na internetu preko svojih računara, tableta i smart telefona, na linku Nišville televizije online. U slučaju lošeg vremena, program će se održati u holu sa postavkom instrumenata u samom Nišville Jazz Muzeju.

Nišville jazz festival će i ove godine tradicionalno obeležiti „Svetski Dan Džeza“ u petak, 30. aprila, kao deo velike…

Posted by Nisville Jazz Festival on Monday, 26 April 2021

Takođe, na programu Nišville radija u istom terminu u petak, 30. aprila od 13h biće upriličen poseban program koji su za muzičke sladokusce pripremili rezidenti Nišville Midnight Jazzdance bine, NiSu Brothers – Milan Saitović Jazzysad (DJ Master Flow) i Dejan Šobot – DJ Loptica. Oni će za slušaoce Nišville radija birati i puštati kvalitetnu plesnu džež muziku iz celog sveta koju ćete moći online da slušate na linku Nišville radija online.

Poslednji dan aprila proglašen je pre deset godina od strane UNESCO, na inicijativu Herbija Henkoka, za Internacionalni dan džeza. Obeležava se od 2012. godine, uz obrazloženje da je u poslednjih 100 i više godina, džez postao glas slobode i tolerancije u brojnim zemljama sveta.

Planirano je da ovogodišnji Nišville jazz festival bude održan od 12. do 15. avgusta, a sve kupljene ulaznice za Nišville 2020 važe i za ovu godinu.

Kuvar, cinik, zavisnik, buntovnik, grešnik… Film o Entoniju Burdenu stiže u bioskope ovog leta

Entoni Burden/Photo: facebook@AnthonyBourdain
Entoni Burden/Photo: facebook@AnthonyBourdain

Dokumentarni film o preminulom slavnom kuvaru i piscu Entoniju Burdenu stiže u bioskope ovog leta.

“Turneja: film o Entoniju Burdenu”, u režiji oskarovca Morgana Nevila naći će se na bioskopskim repertoarima od 16. jula, saopštila je američka produkcijska kuća Focus Features.

Burden se proslavio posle objavljivanja knjige “Poverljivo iz kuhinje: Pustolovine kroz mračne strane kulinarstva” gde je iskreno govorio o tome šta se dešava iza kulisa u restoranima.

KAKO JE MOGUĆE DA NISAM SHVATILA… AZIJA ARĐENTO OTKRILA NEPOZNATE DETALJE SAMOUBISTVA ENTONIJA BURDENA

NIKOM NIJE SVEJEDNO… REKLAMA S ENTONIJEM BURDENOM JEDNE NALJUTILA, DRUGE RASPLAKALA

SVI GRESI ENTONIJA BURDENA…  BIO JE ELVIS “NEVALJALIH KUVARA”, ČITAV ŽIVOT BEŽEĆI OD POROKA

MARK LANEGAN O ENTONIJU BURDENU: ODUVAO ME NJEGOV ENTUZIJAZAM, TREBA NAM VIŠE LJUDI KAO ŠTO JE BIO TONI

Osim knjige koja je objavljena 2000. godine, Burdenova emisija na CCN-u “Nepoznati predeli” bila je omiljeni kulinarski turistički vodič.

Entoni Burden umro je u junu 2018. u 61. godini.

Nevil je najpoznatiji po svom Oskarom nagrađenom filmu “20 stopa od zvezde” o životima pratećih vokala nekih od najvećih muzičkih legendi 21. veka.

Film “Turneja” imaće svetsku premijeru na Tribeka filmskom festivalu u junu, a posle toga će biti dostupan na programima CNN i HBO Max.

Gojira objavila singl “The Chant”, novi album “Fortitude” stiže za nekoliko dana

Gojjira/Photo; facebook@GojiraMusic
Gojjira/Photo; facebook@GojiraMusic

Francuski progressive/groove metal sastav Gojira objavio je treći po redu singl sa novog albuma “Fortitude”.

Pesma se zove “The Chant” i predstavlja zanimljivu kombinaciju clean vokala, sludgy rokerskih rifova i višeglasja, pšrenosi Plejer.

GOJIRA MUZIKOM BRANI AMAZON… NOVI ALBUM “FORTITUDE” STIŽE 30. APRILA

Spot za pesmu će biti objavljen u petak, kada izlazi i novo izdanje sjajnih Francuza.

“Fortitude” je, da podsetimo, producirao pevač i gitarista benda Džo Duplantije, a miks je radio slavni Endi Volas (Nirvana, Rage Against The Machine).

Evo kako zvuči “The Chant”:

HL/Izvor: plejer.net

“The Crossing” norveške rediteljke Johane Helgeland proglašen najboljim evropskim filmom za mlade

The Crossing/Photo; promo
The Crossing/Photo; promo

Norveški film “The Crossing”, u režiji Johane Helgeland, dobitnik je prestižne Nagrade mlade publike Evropske filmske akademije.

“The Crossing” je dramatičan, uzbudljiv i dirljiv film, koji na deci prijemčiv način, obrađuje teme Drugog svetskog rata, izbeglištva i verske netrpeljivosti. Reč je o inspirativnoj priči o četvoro odvažne dece, o porodici, prijateljstvu,  strahovima, hrabrosti i suprotstavljanju nepravdi.

U odabiru najboljeg filma učestvovalo je više od 3.500 osnovaca iz 38 evropskih država. Članovi i članice žirija, uzrasta od 12 do 14 godina, pogledali su tri filma putem specijalne onlajn platforme i glasali za svog favorita.  Pored filma “The Crossing”, nominovani su bili i italijansko-francuski film “Pinocchio” (r. Mateo Garone) i irsko-luksemburško animirano ostvarenje “Wolfwalkers” (r. Tom Mur i Ros Stjuart).

The Crossing/Photo; promo
The Crossing/Photo; promo

Ceremonija proglašenja pobjednika prenošena je uživo iz studija u Erfurtu.

TADA SMO BILI “HRABRI NOVI SVET”… OVAKO JE, DALEKE 1971. U DVORANI DOMA SINDIKATA “ROĐEN” FEST

Režiserka nagrađenog ostvarenja, Johana Helgeland zahvalila se Evropskoj filmskoj akademiji i svim mladim ljubiteljima filma.

– Potrebne su nam priče koje kod dece izazivaju saosećajnost, potrebne su nam velike emocije. Filmovi za decu su veoma važni zato što ste vi naša budućnost – izjavila je Helgeland.

Nagradu mlade publike organizuju i predstavljaju Evropska filmska akademija i EFA produkcija, uz podršku Mitteldeutsche Medienförderung (MDM).

Preminuo Žika Obretković, legendarni beogradski ulični svirač i darodavac osmeha… evo ko je bio ovaj čudni i dobroćudni čovek “u celini i celosti”

0
Žika Obretković/Photo: YouTube printscreen
Žika Obretković/Photo: YouTube printscreen

Žika Obretković, ulični svirač koji je bio poznat i po svojim modnim kreacijama preminuo je 23. aprila u staračkom domu, otkrio je njegov prijatelj.

Od njega se oprostio na Fejsbuku uz fotografiju i emotivnu poruku:

“Upravo sam saznao da je moj veliki prijatelj Žika Obretković preminuo 23. 4.2021 u staračkom domu, kako je bila zabrana poste zbog korone, nisam ga odavno video, a zabranjeno je i prisustvo sahrani! Ovo je fotografija, kada je poslednji put bio kod mene. Voleo je da se slika u cveću (“i sa kuče”, kako je govorio)”, navodi se u objavi.

Upravo sam saznao da je moj veliki prijatelj Žika Obretković preminuo 23. 04.2021u staračkom domu, kako je bila zabrana…

Posted by Milorad Daca Stojakovic on Tuesday, 27 April 2021

Žika Obretković bio je poznat kao ulični svirač, pisac poezije, vatreni govornik, dugogodišnji Minimaksov gost na radiju, kandidat za predsednika Srbije, obožavalac zelene salate, darodavac osmeha i prijatelj Beograda.

Neizostavni deo njegovog asesoara čini i pletena torba prebačena preko desnog ramena i dve drvene frulice u ruci.

Niko ne zna kada je ovaj neobični čovek došao u Beograd. Jedino što je sigurno jeste da su se on i Beograd zavoleli na prvu odsviranu notu. Prvenstveno se proslavio svojim čuvenim, kako ih sugrađani nazivaju, vatrenim govorima na radnim akcijama u Studentskom gradu kojima je motivisao omladince da bolje rade.

Život Živadina Žike Obretkovića počinje jednog 20. juna pre oko 70 godina u Neresnici, kod grada Kučeva.

Prvenstveno se proslavio svojim čuvenim, kako ih sugrađani nazivaju, vatrenim govorima na radnim akcijama u Studentskom gradu kojima je motivisao omladince da bolje rade.

Nešto kasnije, 80-ih godina, počeo je i sa recitovanjem, na istom mestu, ali ovoga puta na letnjoj pozornici.

Iako ga možda nekada slušaoci nisu razumeli, svi su uvek poštovali njegovu veliku želju da im se obrati.

Deceniju 1991. godine stvorena je neobična emisija “Šoder Lista” koja je emitovana na trećem kanalu Radio Televizije Beograd. Pored pesama i skečeva, ova emisija je često imala i Žiku kao specijalnog gosta. Tako ovu “maskotu” Beograda upoznali svi. Jedna od njegovih rečenica koja se i dan danas prepričava je: “Led je klizav zato što je masan”.

Ono što malo ljudi zna jeste da je Žika autor pet objavljenih knjiga pesama.

Prva i najpoznatija knjiga “U celini i celosti” obajvljenja je 1992. godine, a kasnije je izašao i njen drugi deo. Takođe je izdao i dva albuma svojih pesama i mnogo puta glumio u raznim predstavama, a svojevremeno je pisao i za časopis Student.

Međutim, do dana današnjeg je ostalo pitanje da li je Žiku “napravio” Milovan Ilić Minimaks, ili je on već bio afirmisan govornik beogradskog asfalta, kada ga je naš čuveni voditelj pozvao da bude stalni gost u radijskoj emisiji “Tup-tup tačno u podne”.

Emisija je trajala dva sata, i emitovala se na frekvenciji drugog programa Radio Beograda. Deo u kojem je Žika bio stalni gost zvao se ’vicevi bez veze’ u kojoj je Žika rečenice prečesto počinjao sa “U celini i celosti”. Od tada uz Žiku neraskidivo ide ova krilatica koja je postala i njegov zaštitni znak.

U svoju biografiju upisao je i nekoliko kandidatura za predsenika Republike Srbije, ali nije ostvariovao značajnije rezultate.

Ipak, i pored svega ovoga, najveću slavu Žiki Obretkoviću je donela Skadarlija.

Krajem 80-ih, kotrljajući po kaldrmi za sobom koferče na kojem je rukom bilo napisano: novinar, seksolog, pesnik i James Bond 007, svako veče je dolazio u utočište umetnosti i boemskog života Beograda – Skadarliju.

Okupljenima je držao raznolike govore i obavezno recitovao njegovu čuvenu pesmu o devojci, a zauzvrat od prisutnih je kao nagradu dobijao novac i zadovoljne osmehe.

Nečija prva šetnja sa simpatijom ovim putem propraćena je njegovim recitacijama, a one koji bi završili provod u kafani i opijeni vinom se teturali niz Skadarliju, pri dnu bi sačekao Žika da uz frulicu nastave provod.

U vreme kada su prodajne tezge bile postavljene u Bulevaru Revolucije, 90-ih godina, junak naše priče redovno ih je obilazio u prepodnevnim časovima. Uvek u isto vreme. Kažu da je toliko bio tačan da je po njemu mogao da se navije sat.

Raspoložen, svakoj prodavačici je dodeljivao nadimke, a ko mu je bio posebno simpatičan častio bi ga čuvenom zelenom salatom koju je, iz neznano kog razloga, stalno nosio sa sobom.

Podneva Žika bi provodio u Nušićevoj ulici, a veče je čuvao za izvođenje performansa u Skadarliji.

Tada smo bili “hrabri novi svet”… Ovako je, daleke 1971. u Dvorani Doma sindikata “rođen” FEST

Stari biser riznice Dvorane Doma sindikata – Beogradski međunarodni filmski festival FEST  i ove godine “vraća” se na mesto svog porekla u Kombank Dvoranu ( Dvorana doma sindikata), gde je 1971. godine i rođen i pod gotovo vizionarskim sloganom “Povratak u budućnost”.

Međunarodni filmski festival, 49. po redu biće održan od od 7. do 16. maja i u Kombank Dvorani, pored ostalih već kultnih sala u kojima se godinama prikazuje.

Ipak, Dvorana Doma sindikata ima poseban značaj za ovaj festival. 

Naime,  kada se kulturnim vremeplovom vratimo skoro pet decenija unazad, podsetićemo se prvog FEST-a održanog 9. januara 1971. godine. To prvo izdanje festivala otvorio je čuveni film “Meš” Roberta Altmana.

Photo: DDS Arhiva
Photo: DDS Arhiva

Pod sloganom “Hrabri novi svet”, FEST je tada započeo svoju veliku tradiciju festivala koji je vremenom postao jedan od najznačajnijih kulturnih događaja Beograda i kulturni svetionik odrastanja mnogih generacija.

Prva u nizu manifestacija festivala “Hrabri novi svet” bila je svečanost obeležavanja 75 godina kinematografije u svetu i kod nas, kada je na Terazijama otkrivena spomen ploča, na mestu gde se 1896. odvrtela prva filmska predstava na Balkanu. Prisustvovao je veliki broj domaćih i stranih filmskih umetnika.

Na prvom FEST-u prikazana je i ”Odiseja u svemiru” Stenlija Kubrika, ”Goli u sedlu” Denisa Hopera,  filmovi Erika Romera, Luisa Bunjuela, Živojina Pavlovića.

Tada su u pet programa prikazana 73 filma, a FEST je posetilo oko 105.000 gledalaca.

Dokumentarni filmovi svedoče o hladnom vremenu i mrazu koji nije sprečio da se ispred Doma Sindikata formiraju gužve i da se traži karta više.

Tadašnja Velika sala Doma sindikata bila je puna nestrpljivih građana, koji su  sedeli i na stepenicima očekujući da gledaju filmove na platnu, čija se veličina upoređivala sa fudbalskim igralištem.

Naime, osnivač FEST-a Milutin Čolić napravio je specijalno platno za ovaj festival, koje je bilo mnogo veće i kačeno je samo za potrebe FEST-a.

Photo: DDS Arhiva
Photo: DDS Arhiva

Dvorana Doma Sindikata bila je prvo mesto u Jugoslaviji gde je ono što je bilo nedostupno bilo pristupačno i na dohvat ruke.

Naime, Federiko Felini, Roberto Roselini, Mikelanđelo Antonioni, Luis Bunjuel, Miloš Forman, veliki filmski autori i njihovi veliki filmovi dolazili su u Beograd, i kako svedoče podaci iz tog vremena, bili su dostupni i medijima i građanima, slobodno šetajući prestonicom. To tada nije bilo zamislivo ni na jednom drugom filmskom festivalu.

U domaće anale ušao je i drugi FEST, koji je održan u Dvorani Doma sindikata pod pokroviteljstvom tadašnjeg predsednika Josipa Broza Tita.

Događaj su upriličili i Kirk Daglas, Monika Viti, koja je dobila “Zlatno Sunce” za ulogu žene koja je izmislila “ljuljanje kukovima”, zatim članovi posade Apola 15, kao i slikarka Olja Ivanjicki, koja je “izmislila” hepening.

Do danas FEST beleži četiri miliona gledalaca i gotovo 4000 značajnih svetskih filmova, koji su na njemu imali domaću ili pak regionalnu premijeru.

Photo: DDS Arhiva
Photo: DDS Arhiva

Ulaznice za ovogodišnje 49. izdanje Međunarodnog filmskog festivala – FEST puštene su u prodaju i možete da ih nabavite na blagajni Kombank dvorane.