Slavni britanski muzičar Sting prekinuo je na kratko sinoć koncert u Varšavi kako bi upozorio svoju publiku da je demokratija napadnuta širom sveta i kako bi osudio rat u Ukrajini, za koji je kazao da predstavlja apsurd zasnovan na laži, javlja Anadolija.
Zamolio je popularnog poljskog glumca Masija Stura da izađe na binu i prevede njegovu poruku da je demokratija u velikoj opasnosti da bude izgubljena ako je ljudi ne budu branili.
– Alternativa demokratiji je zatvor, zatvor uma. Alternativa demokratiji je nasilje, ugnjetavanje, zatvor i ćutanje – rekao je Sting.
Ovaj 70-godišnjak je tu poruku uputio u Poljskoj, zemlji koja graniči s ratom pogođenom Ukrajinom. Poljska je postala utočište za više Ukrajinaca nego bilo koja druga zemlja.
– Rat u Ukrajini je apsurd zasnovan na laži. Ako progutamo tu laž, laž će nas pojesti – rekao je Sting.
Publika na Nacionalnom stadionu u Varšavi ovacijama je pozdravila Stingove reči, a posebno snažnim aplauzom je pozdravila njegove reči da je demokratija nešto neuredno i frustrirajuće, ali da se za nju ipak vredi boriti.
Posle govora, Sting je koncert nastavio pesmom “Fragile“, u čijem tekstu se, između ostalog navodi da “ništa ne dolazi od nasilja i ništa nikada nije moglo“.
Američka televizijska mreža AMC najavila je spinof popularne serije “Okružen mrtvima” (The Walking Dead), a u jednoj od uloga naći će se i poznati glumac Željko Ivanek, rođeni Ljubljančanin.
“Isle of the Dead” trebalo bi da počne da se prikazuje tokom sledeće godine, a pratiće likove iz originalne serije Negana i Megi dok se bore protiv zombija. Nova serija će predstaviti Menhetn kao ostrvo “davno odsečeno od kopna” koje je nastanjeno i živima i mrtvima. Prva sezona imaće šest epizoda, koje će biti prikazane na kanalima AMC i AMC+.
Zvezde serije “The Walking Dead” Loren Koen i Džefri Din Morgan ponoviće svoje uloge kao Megi i Negan, dok će scenarista i izvršni koproducent Ilaj Horn biti šouraner serije.
– Pozadina je neverovatna, ali priča koju je Ilaj spremio još je bolja. Vežite se, ljudi, “Isle of the Dead” ponovno će osmisliti “The Walking Dead” univerzum. Veliko hvala Denu Mekdermotu, Skotu Gimplu i AMC-ju što su nas primili nazad. Jednostavno ne možemo da dočekamo – rekao je Morgan.
— The Walking Dead on AMC (@WalkingDead_AMC) July 26, 2022
U seriji će se u zasad nepoznatoj ulozi naći i poznati slovenački glumac Željko Ivanek, potvrdili su na službenim stranicama. Ivanek je rođen u Ljubljani, a u Sjedinjene Američke Države s roditeljima je emigrirao kada je imao tri godine. Pohađao je Univerzitet Jejl, ali i londonsku Akademiju muzičkih i dramskih umetnosti, na kojoj je diplomirao 1980.
Pre tačno godinu dana objavljen je prvi, dvostruki singl Srđana Popova, obrade poznatih domaćih hitova “Devojko mala” i “Čamac na Tisi”. Sada, Drđan i Menart predstavljaju novi CD “Swing 011” , muzičko razmaštavanje na temu popularnih melodija jugoslovenske pop muzike u duhu swinga i rokenrola, sa koga su se do sada izdvojili singlovi: “Na morskome plavom žalu”, “Marina” , “Stoj Džoni” i aktuelni, “Majestic Melody”, verzija legendarne “Svi vi što maštate o sreći” Milana Timotiča.
Na albumu se ukupno nalazi 10 pesama, devet obrada i jedna autorska, a album se može slušati i na digitalnim platformama.
“Swing 011” je snimljen u studijima VD i Koka , a pored Srđana, koji je svirao ritam gitaru, svirali su i Jovan Maljoković (saksofon), Nikola Demonja (saksofon), Sava Matić (truba), Vlada Mandić (truba), Mihajlo Bogosavljevič (trombon), Dražen Škarič (gitara), Milan Mirosavić (bubnjevi), Borko Vukadinović (klavijature).
Srđan Popov bend/Photo: Dimitrije_Krsmanovic
– Uradio sam aranžmane svih pesama na izdanju “Swing 011”, kao i aranžmane duvačkih deonica, a inspiracija su mi bili američki neo swing bendovi, poput Big Bad Woodoo Daddy. To je jedna od prvih swing revival grupa, njihovi aranžmani i stil su tako fantastični, majstori su da prenesu duh tog vremena, ali i da istovremeno zvuče tako sveže – kaže Srđan Popov.
Redosled pesama na albumu “Swing 011”
Srđan Popov – Swing 011, cover
#1. Devojko mala #2. Na morskom plavom žalu #3. Stoj, Džoni #4. Marina #5. Biondina #6. Život je maskenbal #7. Stari kontrabas* #8. O kakav mesec #9. Čamac na Tisi #10. Majestic Melody *autorska pesma Srđana Popova
Punk Rock bend iz Raške DE SAD? objavio je novi singl “Prejedanje”, kao i interesantan video spot uz njega.
Bend je DE SAD? nastao je pre četiri godine, u ovoj postavi radi poslednje dve, a bavi se isključivo autorskim radom.
DE SAD? logo
U dva navrata, tokom novembra ’21 i maja ’22 godine bend je snimio 10 pesama u studiju Piknik u Novom Sadu koje će se naći na albumu pod nazivom “Ravnodušno za sve snove”. U cilju promocije albuma bend je snimio spot i objavio prvi singl za pesmu “Prejedanje”.
Posle promocije koja je zakazana za 5 avgust u bašti kluba “Mali Raj” album će biti dostupan na svim digitalnim platformama i bandcampu. Spot je realizovala producenska kuća VUK multimedia, u režiji Vladimira Dašića.
Originalno objavljen 14. oktobra 1977. album “Heroes” bio je jedanaesti studijski album Dejvida Bouvija, a ove jeseni Parlophone je odlučio da proslavi 45. godišnjicu muzičkog klasika limitiranim izdanjem na sivom vinilu, koje će biti dostupno u oktobru.
Pošto je objavio revolucionarni “Low” u januaru 1977. Bouvi je otišao na turneju i svirao klavijature u bendu Igija Popa. Tog leta vratio u Hansa Tonstudio u Berlinu kako bi započeo rad na novom albumu. Za razliku od ostatka takozvane “Berlinske trilogije”, “Heroes” je bio jedini Bouvijev album koji je tamo snimljen u celosti.
Heroes, cover
Produciran je od strane Bouvija i Tonija Viskontija, a na njemu se uz postavu s albuma “Low” Bouviju pridružio I gitarista sastava King Crimson, Robert Frip. Naslovna pesma je danas prepoznata kao klasik I jedna je od omiljenih pesama široj publici, a počast su joj odali brojni muzičari svojim obradama (Prins, Coldplay, Motörhead, Depeche Mode, Lejdi Gaga, King Crimson i The Wallflowers).
Po objavi albuma, Bouvi je započeo veliku “Isolar II” svetsku turneju s neverovatnih 78 datuma. Snimak s turneje, “Live In Berlin (1978)” je originalno objavljen kao mini album na narandžastom vinilu ekskluzivno dostupan na njujorškoj izložbi “David Bowie Is…”, a široj javnosti postaće dostupan u digitalnom obliku, takođe 14. oktobra kada očekujemo i slavljeničko izdanje albuma “Heroes”. Live snimak nastao je 16. maja 1978. u Deutschlandhalle u Zapadnom Berlinu, a naslovnu fotografiju izdanja snimio je obožavalac iz publike, Antoan Logman.
Ponuđen je niz artikala, a kad su automobili u pitanju, najznačajniji je poslednji film serijala, “No Time to Die”. Ponuda kreće Jaguarom XF koji u filmu voze negativci u potjri za Bondom i Medlin Svan. Očekuje se da bi mogao da dostigne cenu od 70.000 funti.
Sixty Years of James Bond/Christie’s Auctions
U ponudi je i Range Rover SVR koji bi trebalo da dostigne cenu od minimalno 80.000 funti. Na aukciji se našao i Land Rover Defender Bond Edition. Pokretan V8 motorom, ovaj model se nije našao u filmu, nego je deo limitirane serije od 300 primeraka i jedini sa značkom “60 Years of Bond”. Procenjuje se kako će izazvati veliko interesoanje, a time možda i cenu od 300.000 funti. Ponuđen je i Defender s filmskog seta, a koji bi mogao da košta i više.
Konačno, tu su i Aston Martini. Posebno zanimljiv je model V8, koji se pojavljuje u filmu s Krejgom, a evocira uspomene na model iz filma “The Living Daylights”. Dovoljno da dostigne cenu do 700.000 funti. Konačno, kao vrhunac ponude dolazi replika DB5 koja je proizvedena isključivo za potrebe snimanja najnovijeg filma. Ima moderni 3.2 šestocilindarski motor i ručni menjač, a usprkos oštećenjima je najskuplji izloženi auto s procenjenom cenom izmene vlasnika od čak dva miliona evra.
Recimo i da će na aukciji zanimljive artikle naći i obožavaoci sa skromnijim budžetom. Nude se različiti kostimi, koferi, pa i maske iz filma “Spectra”. Početak aukcije najavljen je za 15. septembar.
Muzički publicista Ivan Ivačković, autor nedavno objavljene knjige “Panonski admiral”, ocenio je da je Ðorđe Balašević (1953-2021) jedan od naših najvećih pesnika, koji nije snimio loš album u karijeri i čije će pesme ostati za sva vremena, poput njegove možda najveće – “Ne lomite mi bagrenje”.
Ivačković je rekao Tanjugu da je Balašević, o kome je nedavno objavio biografski knjigu “Panonski admiral”, naš “najveći pesnik među muzičarima svakako, i jedan od naših najvećih pesnika uopšte, bez ikakve sumnje”.
– Balašević je obeležio živote naše i drugih generacija. Imali smo privilegiju da budemo njegovi savremenici, zato što smo imali priliku da odlazimo na njegove koncerte, osetimo čar i uzbuđenje kad se pojavljuje njegov novi album. Nove generacije neće imati tu privilegiju, ali će Balaševićeve pesme ostati za sva vremena – ocenio je Ivačković.
Govoreći o Balaševićevom stvaralaštvu, Ivačković je između ostalog ocenio da “Računajte na nas” nije politička, već “rodoljubiva pesma napisana rukom iskrenog patriote”.
– U to vreme samo iskreni patriotizam je i postojao. Kasnije je postao jedna vrsta profesije, kad su došla najcrnja vremena. Ali krajem sedamdesetih kad je Balašević napisao ”Računjte na nas” to nije bilo tako. Napisao je tu pesmu iz srca – naveo je Ivačković.
Jedna od razloga što je ta pesma nadživela Jugoslaviju je to što je napisana iskreno, a Balašević je doživeo da mu “Računajte na nas” 2018. godine traže na koncertu u Splitu, rekao je Ivačković.
– Iskreni zanos u kom je napisao pesmu i njene vrline su omogućili da nadživi zemlju. To je pesma za sva vremena bez obzira što se u njoj pominje (Josip Broz) Tito. Često se sam Balašević žalio da je pogrešio, da nije trebalo da pomene Tita, jer time umanjuje univerzalnu dimenziju pesme – primetio je Ivačković.
Prema njegovom mišljenju, poslovično samokritični Balašević u tom slučaju nije bio u pravu, pošto je “pesma položila najteži ispit – ispit vremena”.
Ivačković je ocenio da je redak slučaj u svetu, ne samo kod nas, da neko potpiše tako obimnu diskografiju a da ne snimi nijedan loš album kao Balašević.
– Ðole nema loš album. I (Bobu) Dilanu se omaklo da snimi loš album, Ðoletu nikada – naveo je Ivačković, dodavši da bi Balašević bio svetsko ime da je rođen u Sjedinjenim Državama.
Balaševićeva snaga je bila u pesništvu, ali se često zaboravlja snaga muzike, pošto je imao jako razvijen, vanserijski osećaj za melodiju, podsetio je publicista.
– Nema mnogo takvih ljudi. Njegova muzika je slalom kroz žanrove. Bio je hrabar, uspuštao se u razne žanrove i uspevao u svakom, od klasičnog roka, diksilenda i bluza – rekao je Ivačković, dodavši da deo zasluga za to pripada i pratećim mzuičarima.
Prema njegovoj oceni, Balaševićevo pesništvo je “bilo toliko jako da je muziku, koja je bila izvanredna, gurnulo malo u senku”. S druge strane, muzika novosadskog kantautora je “bila savršena utoliko što je činila pravi ambijent za stihove, i bila je tačno takva kakva i treba – bila je perfektna”.
Ivačković je podsetio da su Balaševićevi koncerti devedesetih bili okupljanje “prave iskrene opozicije”, i da je uspevao da osećaj građanske nemoći pretopi u osećaj građanske odvažnosti.
Ivan Ivačković publicista/Photo: YouTube screenshot
Naglasivši da je na vest o Balaševićevoj smrti na prostoru biveše Jugoslavije “žalost bila ogromna”, Ivačković je je napomenuo da “onakve scene prilikom odlaska Ðoleta nećemo videti nikada”.
– Ðole nam je ostavio pre svega vrhunsku poeziju. Imamo umetničko nasleđe vredno divljenja, način razmišljanja, civilizacijski sistem vrednosti, pogled na svet koji bi mladim generacijama trebalo da služi kao model – ocenio je Ivačković.
Kako kaže knjigu “Panonski admiral” Ivačković je radio poslednje tri godine, iako je prvi put pomislio da bi je mogao napisati pre skoro 30 godina kada je objavio u Politici tekst o albumu “Jedan od onih života” koji se Balaševiću jako dopao.
Ivačković je pisanje prekinuo kada je umro Balašević, ali je nastavio na nagovor prijatelja da mora da je završi kao svojevrsni spomenik muzičaru.
Kao novinar Ivačković se upoznao sa Balaševićem 1986. godine, kada se pojavio album “Bezdan”, i ističe da je muzičar kao ličnost bio “divan sklad između srdačnosti, opuštenosti i gradskog gospodstva”.
– Ostavio je odličan utisak i nikada nije bio pokvaren pri narednim susretima – rekao je Ivačković, dodavši da Balašević nastavljao da ostavlja divan utisak tokom 35 godina susretanja, ali da ga nikad nije poznavao dobro.
– Osim porodice i dva, tri bliska prijatelja mislim da ga niko nije poznavao – naveo je Ivačković.
Publicista je ocenio da je Balašević “iz stihova naslućivao da će prerano zaokružiti svoju sudbinu”, i da je “proricao prerani odlazak”.
Govoreći o pesmi “Ne lomite mi bagrenje”, Ivačković je podsetio da su osamdesete bile godine strašnog nasilja nad kosovskim Srbima.
– Taj nesrećni svet je došao u Beograd da se vlastima požali na svoje muke. Bilo ih je toliko da su napunili veliku dvoranu Sava centra. Satima su pričali o svojim patnjama na Kosovu. Balašević je slušao priče, bio je duboko potresen i rešio da napiše pesmu o tome – rekao je Ivačković.
Za “Ne lomite mi bagrenje” jeste “inspiracija srce jugoslovenske tame Kosovo”, ali Ivačković ističe da je “čudesno je šta je uspeo na kraju od te pesme da napravi”.
– Našao je inspiraciju na Kosovu, ali je ”Bagrenje” uspeo da pretopi u univerzalni protest protiv divljaštva, nečoveštva i da načini pesnički podvig i smesti ključ pesme u ljubavni stih – istakao je publicista.
Prema njegovim rečima, Balašević je “uspeo da snagom umetnosti stvarno prikaže svu tu muku i nesreću i ”Ne lomite mi bagrenje” je jedna od njegovih najvećih pesama, ako ne i najveća”.
Ivačković je podsetio i na pesmu “Čovek sa mesecom u očima”, za koju je Balašević, kako je naveo, inspiraciju našao u nesreći Vukovara i uspeo je da u stihovima “prikaže unutrašnji slom čoveka koji je učestvova u rušenju jednog grada”.
Publicista je rekao da poseduje bogatu arhivu, pun orman fascikli, i ozbiljnu i bogatu građu, a da su mu prilikom pisanja knjige koristili i drugi izvori, poput Balaševićevih saradnika i prijatelja.
U knjizi su glavni kolosek razmišljanja o albuma i zato je to emocionalni vodič kroz diskografiju, odnosno Ivačkovićev ugao gledanja na Balaševićevu umetnost.
– Ona je toliko velika i složena da bi se tu moglo napisati još mnogo toga i možda će to neko i uraditi. To je prva knjiga o Balaševiću, verovali ili ne. To govori nešto o nama kao društvu. Knjiga popunjava jednu veliku prazninu – rekao je Ivačković.
Scenarista Robert Lajton piše scenario za studio MGM, koji želi da proširi boksersku franšizu u kojoj je glumio Silvester Stalone, a započela je 1970-ih. “Drago” dolazi posle uspeha “Creeda”, koji prati priču Adonisa Krida, sina jednog od Rokijevih rivala Apola Krida.
Ivan Drago se prvi put pojavio u filmu “Rocky IV” iz 1985. godine, dok se njegov filmski sin, Viktor Drago, pojavio u filmu “Creed II” iz 2018. godine. Viktor je ušao u ring kako bi se suočio sa sinom Apola Krida, koga glumi Majlkl B. Džordan.
Lajton je dobio zadatak da konkretizuje bekgraud ruskog boksera Ivana Draga, piše Variety. Scenarista je impresionirao produkcijski studio svojim scenarijem za “Becoming Rocky”, koji govori o snimanju prvog filma u serijalu. Scenario je bio jedan od 50 koji su osvojili Nikolovu stipendiju 2021. pa su rukovodioci MGM-a angažovali Lejtona za sledeći spin-off u filmskom serijalu.
– Neverovatno sam zahvalan na ovoj prilici, i pristupam joj kao veliki obožavalac franšize o Rokiju, koji je slučajno scenarista – rekao je Lajton. Detalji zapleta se drže u tajnosti pa nije poznato hoće li fokus biti na Viktoru ili na njegovom ocu Ivanu.
Florijan Munteanu, koji je u “Creedu II” glumio Viktora, bio je bokser u stvarnom životu i takmičio se pod imenom Big Nasty pre nego što je postigao glumački uspeh nakon što je Silvester Stalone tražio evropskog borca koji bi glumio Ivanovog sina.
Pre nego što priča o porodici Drago stigne na velika platna, Adonis i društvo vratiće se u filmu “Creed III”, koji u bioskope stiže 3. marta 2023. Majkl B. Dđordan, koji glumi Adonisa Krida, debitovaće će kao redatelj. Munteanu, Tesa Tompson, Filisija Rašad i Džonatad Mejdžors deo su glumačke postave, a to je prvi film o Rokiju u kojem se Stalone ne pojavljuje.
Sara Džesika Panker, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Sinoć je zvanično počelo još jedno izdanje Wind Rock Festa u Vršcu. Muzički, otvorio ga je beogradski pank bend Sara Džesika Panker, pobednik (po glasovima publike) prošlogodišnjeg izdanja Wind Rock Up takmičenja mladih i novih snaga domaće scene.
Daniela Stojanov/ Photo: AleX
Trajan Kačina i Kristijan Petku/ Photo: AleX
Posle njihovog nastupa, festival je proglasio otvorenim član Gradskog veća Vršca, resorno zadužen za kulturu, dr Trajan Kačina, a voditeljski par – Daniela Stojanov i Kristijan Petku najavili su najpoznatije “domaće” Irce, sastav Orthodox Celts.
Orthodox Celts, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
[infobox title=’Uz Kelte skakalo četiri generacije’] Čime merite uspešnost koncerta? Brojem posetilaca? Kako je bend/ izvođač zvučao? Kvalitetom produkcije? Ili… kako ste se na njemu proveli? Ako uzmemo u obzir sve gore pomenuto, nastup/svirka/koncert (kako god hoćete) Orthodox Celtsa definitivno je obeležio prvi dan Wind Rock Festa. Bez previše filozofiranja, ceo nastup može da se opiše u nekoliko reči: došli, odsvirali sat i po, svi skakali, ostao osmeh na licima ljudi. Šta su svirali? Svoje pesme. Koje? Nije ni bitno. Svi su pevali. Svi su skakali. I klinka na tatinim leđima, i grupa dečaka levo od bine koja je svo vreme pokušavala da “skine”korake irskog plesa, i tinejdžeri u dresovima i oni bez dresova, i parovi srednje generacije i seniori koji su se njihali uz njima drage numere. Srbi vole irsku muziku. Tačno. Samo, ne bude na svakom koncertu nekog “domaćeg” irskog benda ovako. Bude tu i malo agresivnijeg skakanja, polivanja pivom, gađanja i bacanja plastičnih čaša… Sinoć ne. Sinoć su svi punili baterije. Sinoć su svi skakali. Sinoć je svima bio osmeh na licu. Sinoć su četiri generacije zajedno pevalo iz sveg glasa, tu pored jezera u Vršcu. Da je ovo klasičan izveštaj sa koncerta prepisala bih set listu, rekla da je za bubnjevima bio Vedran Pućo, da je basista Dejan Grujić bio član benda Braća (predgrupa Iron Maidenu 1981) i zbog koga je Aca Seltik otpevao deo “Hallowed Be Thy Name” i to bolje nego Dikinson u beogradskoj Areni.
Ali nije. Ovo je samo lično viđenje i želja da se onima koji nisu bili sinoć u Vršcu dočara bar deo atmosfere sa jednog sjajnog nastupa Orthodox Celtsa na Wind Rock Festu. Čime merite uspešnost koncerta? Ja energijom kojom se napunim i osmesima na licima ljudi u publici.[/infobox]
Napunjenih baterija posle Kelta par hiljada ljudi skandiranjem i povicima pozdravilo je najmirišljaviju srpsku grupu – Jorgovane.
Aatmosfera koju oni naprave na svojim nastupima ne može se opisati. To treba doživeti. Naravno, ako volite ovu vrstu muzike, ne smetaju vam baklje, šutke, ni činjenica da ćete garantovano do kraja svirke biti ispolivani pivom. Na kraju krajeva, tome festivali i služe. Da se opustimo, izludimo, družimo… Zato su nam i nedostajali one proklete 2020. godine.
Jorgovani, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Oko 23:30 na binu su se popeli veterani domaće scene, bend koji traje već 42. godine – Električni orgazam.
Cenim da nije lako napraviti set listu ako imate četiri decenije materijala iza sebe, ali Gile i ekipa uvek to pažljivo "upakuju" pa bude i novijih pesama ali i kultnih sa “Paket aranžmana”.
Električni orgazam, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Za završnicu prve večeri Wind Rock Festa bio je zadužen cover bend Rajko i živi zid.
U subotu, 30. jula na bini pored Vršačkog jezera čekaju vas: Jurka (prošlogodišnji pobednici Wind Rock Upa), Iskaz, Ničim izazvan, Brkovi i Zona katastrofe.
Sara Džesika Panker, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Sara Džesika Panker, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Sara Džesika Panker, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Sara Džesika Panker, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Jorgovani, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Jorgovani, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Jorgovani, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Jorgovani, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Jorgovani, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Električni orgazam, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Električni orgazam, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Električni orgazam, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX
Električni orgazam, Wind Rock Fest 2022/ Photo: AleX