Naslovna Blog Stranica 775

Homer Simpson i veštačka inteligencija… Hozier otkrio šta misli o obradi svog hita “Take Me To Church”

Irski pevač Hozier otkrio je šta misli o ”obradi” pesme ”Take Me To Church” koju peva lik Homera Simpsona iz “Simpsonovih” i korištenju veštačke inteligencije u muzici.

U intervjuu s Danom O’Konelom s radija X irski pevač govorio je o uticaju veštačke inteligencije i njenoj upotrebi za “glupe” alii “bezopasne” stvari kao i o sve većim problemima kada se koristi u muzici.

Dovoljno blizu…? Kijanu Rivs sa svojim bendom Dogstar i Hozier dolaze u Zagreb

Voditelj ga je pitao da li je ikada čuo da se njegov glas koristi u veštačkoj inteligenciji, a on je odgovorio:

– Nisam čuo da se moj glas koristi za neke druge stvari. Čuo sam kako Homer Simpson peva ‘Take Me To Church’. Mislim da su te stvari glupave ali bezopasne. Malo je čudno to čuti, ali to je samo zabava. Ljudi se igraju s tehnologijom. Problem je kad se veštačka inteligencija koristi u muzici gde je teško shvatiti ko je autor – rekao je.

Evo kako Homer peva “Take Me To Church”

Lik Homera Simpsona Hozierov hit iz 2013. ”Take Me To Church” uz pomoć veštačke inteligencije peva prepoznatljivim dubokim glasom i začudo, boja glasa prilično se dobro slaže s pesmom.

Irski pevač je najnoviji muzičar čiju je pesmu otpevao Homer uz pomoć AI. Bend The Libertines doživeo je da im Homer uz pomoć veštaćke inteligencije peva njihovu pesmu ”Don’t Look Back Into The Sun”, a tu su još i obrade pesama bendova kao što su Arctic Monkeys, Limp Bizkit, Muse i drugih.

IRSKI KANTAUTOR NA VRHU BILLBOARDOVE TOP LISTE… I to nije slučajno

Hozier je prošle godine u emisiji ”Newsnight” voditeljki Viktoriji Derbišajr rekao “da pitanje o tome da li je veštačka inteligencija umetnost ili nije zahteva filozofsku raspravu”.

BOEMSKA RAPSODIJA U SPRINGFILDU… Homer u novoj epizodi Simpsonovih kao Fredi Merkjuri

S druge strane, Bili Ajliš, Robert Smit, Stivi Vonder i Niki Minaž samo su neki od umetnika koji su nedavno potpisali otvoreno pismo u kome upozoravaju na “predatorsku” upotrebu veštačke inteligencije u muzici.

Nama se ipak više sviđa original…

They Drive by Night objavili video singl “Frankenštajn” i najavili izlazak debi albuma “Pomračenje”

Beogradska grupa They Drive by Night objavila je video singl “Frankenštajn” i za 8. maj najavila izlazak debitantskog albuma “Pomračenje”

They Drive by Night je bend nastao iz muzičkog projekta vizuelnog umetnika Nemanje Nikolića. Sve je počelo minimalističkom interpretacijom stoner roka, da bi zvuk nastavio da se oblikuje eklektičnim pristupom raznim, uglavnom bazično gitarskim, muzičkim žanrovima. Bend karakteriše distorzirani gitarski zvuk, ispod kog se valja mantrični ritam praćen tekstovima koji referišu na filmove, pop kulturu, vizuelnu umetnost i književnost.

– Rif za “Frankenštajna” nastao je davno, jednostavno nisam imao tekst, ni engleski ni srpski. Više puta smo na probama svirali tu temu i meni se jako dopalo kako je Pavle (Pavle Popov, bubnjevi) rešio to lomljenje rifa i sviranje u dva različita takta – objašnjava Nemanja Nikolić i dodaje:

They Drive by Night/Photo; Promo

– Onda mi je Boki (Bojan Nikolić, gitara) nakon nekog vremena poslao svoju proznu pesmu u kojoj su se spominjali i Frankenštajn i pobesneli Maks, naravno pesma je imala potpuno drugačiju formu i sadržaj. Ali se meni se to kombinovanje gotske priče Meri Šeli o čudovištu napravljenom od različitih leševa i distopijske post-apokaliptične jurnjave reditelja Džordža Milera zaista svidelo kao tema za pesmu. U oba slučaja postoji nešto vrlo romantičarsko i tragično u tim junacima iako pripadaju potpuno različitim epohama. I tako je krenulo: Čekam dan i čekam sat da me pukne grom da sam Frankenštajn…  

Tokom godina, uz Nemanju Nikolića kao frontmena i gitariste, kao stalna postava benda ustalili su se gitarista Bojan Nikolić, Vladimir Milićević na basu, Pavle Popov na bubnjevima i Iva Kuzmanović kao vokal.

Izlazak singla “Frankenštajn” za They Drive by Night znači i početak saradnje sa izdavačkom kućom Pop Depresija, koju pored Pd čine i Kišobran, Zeleni kačket i Anderklas. Kompletan album “Pomračenje”, na kojem se nalazi osam pesama, biće dostupan na svim digitalnim platformama u drugoj nedelji maja.

Izložba fotografija “Pastinski” od 25. aprila u Institutu Servantes

Izložba fotografija “Pastinski”, kojom autor Đuzep Marija de Ljobet donosi neobičnu priču o jednom stanu u srcu Barselone, biće otvorena 25. aprila u galeriji Instituta Servantes u Beogradu.

Posetioci izložbe biće u prilici da zavire u jedan porodični dom koji se nalazi u Ešampli, poznatoj barselonskoj četvrti. Svoje poslednje dane u njemu provodi Margarita, koja zbog porasta cena stanarine biva primorana da se iseli.

U tom velikom stanu živelo je nekoliko generacija njene porodice, među kojima je i njen otac Hoakin, samouki slikar koji je svoje radove potpisivao umetničkim imenom Pastinski.

Fotograf Đuzep Marija de Ljobet vodi publiku kroz svaku sobu i svaki ugao stana, prateći protok vremena od dana kada je Hoakin napunio 78 godina i kada je rođen Pastinski. Tokom ovog obilaska posetioci žive poslednje dane u stanu, poslednje sate i trenutak selidbe.

Kroz ovaj impresivan rad autor, između ostalog, govori i o stambenoj krizi, velikom problemu sa kojim se već dugo bore mnogi gradovi, među kojima je i Barselona.

Photo: Đuzep Marija de Ljobet

Izložene fotografije nastale su 2014. godine, a objavljene su u foto-knjizi “Pastinski”.

Na poziv Beogradske nedelje foto-knjige i Instituta Servantes u Beogradu, autor je prihvatio izazov da prvi put svoj rad sa papira prenese u jedan izložbeni prostor i to baš u srcu Beograda.

Uoči otvaranja izložbe, u četvrtak, 25. aprila od 18:00 časova u Svečanoj sali Instituta Servantes biće organizovano predavanje Đuzepa Marije de Ljobeta “Mogućnosti u izdavaštvu (u Španiji): foto-knjige kao rešenje”.

Na predavanju, organizovanom povodom Međunarodnog dana knjige, autor izložbe pomenuće neke od najznačajnijih španskih foto-knjiga i govoriće nam o avanturi izdavanja foto-knjiga kao činu poetskog otpora u okruženju koje je obeleženo napuštanjem bilo kakvog fizičkog formata u odnosu na sliku.

Izložba će svečano biti otvorena u 19:00 časova u galeriji instituta, posle čega će autor za zainteresovane posetioce prirediti vođenje kroz postavku na španskom jeziku, sa prevodom na srpski.

Photo: Đuzep Marija de Ljobet

Đuzep Marija de Ljobet rođen je 1973. godine u Barseloni, gde i živi. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Autonomnog univerziteta u Barseloni, a paralelno je studirao i fotografiju na Katalonskom institutu za studije fotografije, čiji je direktor od 2023. godine.

Suosnivač je i urednik nezavisne izdavačke kuće specijalizovane za foto-knjige Ediciones Posibles.

Njegovo polje delovanja je urbano područje i koristi fotografiju kao materijal za vizuelnu rekonstrukciju svog okruženja.

Autor je fotografskih instalacija u specifičnim prostorima kao što su Ogledni zatvor u Barseloni, a izlagao je i na festivalima kao što su DOCfield ili Revela-T, kao i u različitim galerijama. Objavljivao je radove u domaćim i međunarodnim medijima i žirirao niz fotografskih konkursa.

Izložbu organizuju Institut Servantes u Beogradu i Beogradska nedelja foto-knjige, uz podršku Španske agencije za promociju kulture. Stručna vođenja kroz postavku biće organizovana tokom maja i juna, na srpskom i španskom jeziku.

Izložba će biti otvorena u galeriji Instituta Servantes do 20. juna.

Photo: Promo

Kako je srpski crtać postao globalni fenomen… Disney otkupio animirani serijal “Om Nom Stories”

Kompanija Disney otkupila je prava za međunarodno prikazivanje srpskog animiranog dečjeg serijala “Om Nom Stories” na svojoj platformi Disney +, saopštili su danas producenti.

Serijal je rezultat rada tima animatora, reditelja i dizajnera zvuka iz Srbije i sveta, koji je privukao na YouTubeu oko 4,1 miliona pretplatnika i više od 3,5 milijardi pregleda, istaknuto je u saopštenju.

Disney najavio “modernizaciju” Bambija… Hoće da izbace ključne stvari, jer je današnja publika “osetljiva” (?!)

“Prikazivanje na Disney+ predstavlja novo poglavlje za 250 epizoda serije, koje će biti dostupne na 17 jezika. Ovaj animirani projekat je zasnovan na popularnim igricama ‘Cut the Rope'”, naveli su producenti.

Izvršni producent studija Metaxilasis iz Beograda i producent serijala Dmitrij Gorbunov je ocenio da se “Om Nom Stories” – “iz skromne serije pretvorio u globalni fenomen koji ljudi vole”.

– Iskreno se nadam da će ovo preslatko zeleno čudovište nastaviti da osvaja srca svuda, da širi oduševljenje i rasplamsava maštu dece širom planete – poručio je Gorbunov.

Disney opet pravi… gluposti: Snežana je latino, patuljci nisu mali, a princ joj – ne treba

Serijal prati komične dogodovštine neodoljivog junaka iz popularne igrice, smotano čudovištance po imenu Nibl (Nibble) Nom, a tu su i njegova supruga Om Nel (Nelle) i nestašni sin.

Serijal “Om Nom Stories” realizovan je za britansku kompaniju Zeptolab sa Sound Guru Studios iz Beograda.

Kralj je pao, živeo novi kralj… Disney Plus je upravo prestigao Netflix po broju pretplatnika

Kako je najavljeno, studio Metaxilasis razvija novi projekat animiranog serijala “Mozgić Borko i Motorko”, koji će biti predstavljen u okviru programa Animation Production Days na Festivalu animiranog filma u Štutgartu u aprilu.

Deca u Srbiji će moći da od jeseni prate serijal koji prati Mozgić Borka i njegovog robota, psa Motorka u pustolovinama po Vaugradu, gde rešavaju svakodnevne probleme primenjujući tehničke veštine, maštu i snagu prijateljstva, najavljeno je u saopštenju.

“Neka danas popravi juče”… Nova pesma Krajnjeg sjevera o usamljenosti i promeni

Prošle godine publici su se predstavili prvim singlom “Grad”, a sada je podgorički Krajnji sjever objavio još jednu pesmu pod nazivom “Neka danas popravi juče”.

Drugi singl ove grupe na opisuje usamljenost u gusto naseljenoj sredini, ali i podseća da je za promenu dovoljan trenutak.

– I ova pjesma, kao i prethodna, donosi jednu univerzalnu temu. Identifikacija sa njom je laka. Novo vrijeme i ubrzani tokovi razvoja donijeli su brojne prepreke kada se radi o komunikaciji. Naročito onoj koja bi mogla izroditi nešto kreativno. Svi smo u potrazi za tim ‘susretima koji bi mogli donijeti snove i stvaranja – kazali su članovi benda benda.

U gradu mrak, u mraku strah… Podgorički bend Krajnji sjever objavio debi singl “Grad”

Grupa Krajnji sjever novim singlom izražava intimnu vezu između pojedinca i grada, istovremeno ističući koliko je lako zanemariti lepotu trenutka usred gužve i buke.

Krajnji sjever, cover/ Photo: Kirill Lazarev

Pesma “Neka danas popravi juče“ ne samo da nas tera na razmišljanje o svojim životima u gradu, već nas i podstiče da se osvrnemo na male trenutke koji često prolaze neprimećeni, a imaju moć da nam donesu značajne promene.

Iako govori o (ne)snalaženju u vrtlozima dnevne rutine, “Neka danas popravi juče“ samim naslovom, ali još više građenjem pozitivnog naboja muzikom i aranžmanom zaista odslikava dolazak novog jutra, a sa njim i novih ideja. I susreta.

Vizual za novi singl je, kao i prošlog puta urađen u DIY varijanti, a Krajnji sjever i zašto.

– Mnogo nam se sviđa takav pristup u postepenom kreiranju audio vizuelne slike nečega što će jednog dana biti album. Pokušavamo da svom zvuku damo i neke zanimljive i nepretenciozne kadrove. Naravno da velika produkcija znači puno, posebno novim bendovima, ali nas potpuno ispunjava kada se igramo na polju između taktova i frejmova. Uradi sam estetika je zbog razvoja tehnologije prilično zapostavljena. Drago nam je da je makar malo održimo u životu. Za sada nam takav način izražavanja potpuno odgovara.

Bend čine gitarista Ivan Mrdak, bubnjar Đorđe Sulaver, klavijaturista Ivan Andrijašević i basista Dragan Lučić.

Pesma je snimana u studiju Stivi, a produkciju potpisuje Stefan Pantović. Dron: Danilo Ćulafić.

Dobar dan, dobar dan, dobar dan… DLM posle šest godina u subotu sviraju u Nišu

Beogradski funk-rock sastav Deca Loših Muzičara (DLM) održaće posle punih šest godina samostalni koncert u Nišu, u subotu, 20. aprila u O2 Oxygen Event klubu (Nikole Pašića 23), od 21h.

DLM su osnovani 1988. godine i jedan su od najznačajnijih bendova na ovdašnjoj sceni od devedesetih godina do danas. Publika će 20. aprila u niškom klubu Oxygen imati priliku da čuje hitove iz svih faza karijere ovog sastava, kao što su “Dobar dan”, “Doživotno osuđen na ljubav”, “Vlade Divac”, “Let There Be Rock”, “Disko klub”, “Flora i Fauna” “Prolećni dan” i, naravno, uvek aktuelna “Ludi pas korupcija”.

RTS je vlasnik hitova DLM… Doneta sudska odluka u vezi prava na dva albuma kultnog beogradskog benda

Povodom niškog koncerta, pevač grupe DLM, Nenad Petrović kaže:

“Dragi naši prijatelji južnoprugaši, koristim priliku da vas pozovem na naš koncert koji ćemo održati 20. aprila u klubu Oxygen u Nišu. Nismo se videli šest godina, vreme je da se vidimo. Vaš temperament je tako jak, isto kao i naš, tako da očekujem dobru zabavu. Očekujte lavinu dobrog zvuka sa bine, vidimo se!“

SUROVO ISKRENI DLM: Šibice nam prodaju isti ljudi koji su nas i doveli u tunel

Karte u pretprodaji po znatno povoljnijoj ceni od 1.200 dinara u prodaji su do subote, 20. aprila do 14h u agenciji Clock Travel, Trg Republike br 6. Na ulazu u O2 Event klub Oxygen od 20h cena ulaznice iznosiće 1.500 dinara.

Deca Loših Muzičara su prethodni put nastupili u Nišu 23. juna 2018. na festivalu Nisomnia, a poslednji samostalni koncert u Nišu održan je pre skoro 10 godina, u Banovini, 28. juna 2014. godine.

Kvartet Nikole Šaškovića na Svetski dan džeza u Domu omladine Beograda

Dom omladine Beograda predstavlja Kvartet Nikole Šaškovića, jednog od najtaletovanijih mladih džez umetnika u Beogradu, u sklopu tradicionalne proslave Svetskog dana džeza (30. april).

Nikola Šašković rođen je 2007. u Beogradu. Godine 2021. upisao je klavir na Odseku za džez muziku SMŠ “Stanković” u klasi prof. Andreje Hristića, gde se ubrzo istakao javnim nastupima u okviru školskih manifestacija.

Naredne godine formirao je svoj trio sa kojim do danas, u različitim postavama, svira na raznim kulturnim dešavanjima i manifestacijama.

Nikola Šašković je bio deo programa 39. Beogradskog džez festival, u sklopu posebne večeri na kojoj je proslavljeno 30 godina osnivanja džez odseka Muzičke škole “Stanković”, uz učešće učenika i profesora.

Kvartet čine: Nikola Banović (bubnjevi), Milija Paunović (kontrabas), Ljubomir Turajlija (tenor saksofon) i Nikola Šašković (klavir). Na repertoaru će se ovom prilikom naći najčuvenjii džez standardi iz ere bibapa i hardbapa.

Photo: Promo

Svetski dan džeza obeležava se širom sveta 30. aprila, kao zvaničan UNESCO praznik. Džez se u zvaničnim dokumentima UN od 2011. godine vidi kao “sredstvo sporazumevanja, dijaloga i jedinstva među ljudima”.

Ulaz na koncert je besplatan. Propusnice će biti dostupne jedan sat pre početka programa na info pultu u holu Doma omladine Beograda.

Linkin Park ima novi No. 1 – život, bez Čestera, ide dalje…

Najnoviji singl Linkin Parka stigao je na vrh top liste ove nedelje. Pesma označava još jednu ogromnu pobedu za bend, ali uspon pesme na Billboradu samo je deo njihove priče o uspehu, a možda i velika pobeda grupe koja se “bori za život” posle preranog odlaska Čestera Beningtona.

“Friendly Fire” Linkin Parka, sa glasom preminulog Čestera Beningtona, stigla je na vrh Mainstream Rock Airplay liste ove nedelje. Reč je o pesmama koje su ostavile najbolji utisak na radio stanicama širom SAD koje se posebno fokusiraju na mejnstrim rok.

Vraća se Linkin Park… Čestera Beningtona menja – pevačica?

Tako je Linkin Park ove nedelje osvojio svoj deseti No. 1 na Mainstream Rock Airplay listi. Svoju poslednju pobedu dostigli su manje od godinu dana pošto je njihov prethodni hit “Lost” stigao do vrha na istoj listi.

To je dobar znak za album na kojem se nalazi, a koji je objavljen prošlog petka, 12. aprila.

Linkin Park objavili novu pesmu “Friendly Fire”, s pokojnim Česterom na vokalu…

Pre samo nekoliko dana, bend je objavio svoj najnoviji projekat, “Papercuts (Singles Collection 2000-2023)”. Kompilacija sadrži mnoge od najvećih hitova Linkin Parka i najpopularnije singlove. Da bi privukli fanove da kupe i strimuju set, grupa je dodala nekoliko manje poznatih i ranije neobjavljenih rezova, uključujući upravo “Friendly Fire” i “Lost”.

Čini se da uspeh “Friendly Fire” sugeriše da bi se za “Papercuts” mogle očekivati uzbudljive stvari. Kompilacija će sigurno krenuti ka vrhu nekolicine Billboard top lista za nekoliko dana, uključujući Billboard 200, Top Album Sales, i pregršt lista specifičnih za rok.

Linkin Park neće da nastupa sa hologramom Čestera Beningtona, Majk Šinoda objasnio zašto…

Sa samo još jednim singlom broj 1 na listi “Papercuts (Singles Collection 2000-2023)” bi mogao da postigne mnogo više nego što su neki možda predvideli. Interesovanje za njihov katalog, a posebno za novu muziku, moglo bi da ga dovede do prvih 10 na raznim toplistama, a možda čak i do najviše stepenice.

Život, bez Čestera, ide dalje…

“Direktan prijenos”… Novi video singl splitskog punk benda Špurijus

Drugi singl Špurijusa sa predstojećeg trećeg albuma stiže dva meseca posle uvodnog “Dobrog čovjeka”, a zove se “Direktan prijenos”.

Radi se o novoj saradnji splitskog benda sa etabliranim muzičarima. Posle gostovanja dr. Popa iz Atheist Rapa, ovog puta odružili su snage s TBF-ovcem Mladenom Badovincem, koji se i u novoj formi snašao kao iskusni punk rocker.

Splitski pankeri Špurijus i Dr. Pop iz Atheist Rapa objavili singl “Dobar čovek”

“Direktan prijenos” je, kao i prethodni singl, novi obračun s društvenim anomalijama i nepravdama, samo ovaj put na manje ironičan i više direktan način.

Dok je “Dobar čovjek” ismejao samodopadnu oportunu narav malog čoveka, jednog od nas, “Direktan prijenos” se bavi apsurdnošću delovanja i saradnji određenih kvazibuntovnih krugova s povlašćenim kadrovima.

Kad svetovni i duhovni predvodnici pronađu zajednički jezik s onima koji bi trebalo da budu pogon za razvoj kritične mase, kad ulični grafiti slave svetost autoriteta i javno propisane vrednosti, tada dolazi do moralnog raspda i bezndežnosti pojedinca u bilo kakav sretan rasplet. Ideali su unovčeni, Robin Hud je postao Superhik, a pojedinac je deložiran i čeka poslednju pričest.

Špurijus/ Photo: Promo

Ovu netipično dugu punk rock pesmu snimio je i miksovao Dino Siriščević prošle godine u svom CCC studiju u Splitu, u kojem bend u postavi Domo/Tudor/Jojo/Saba nastavlja da snima pesme za novi album, koji će biti objavljen za izdavačku kuću Mudri brk.

Spot je snimio i montirao Julio Juraga, a pored Mladena i članova Špurijusa, u spotu se pojavljuju Vana Miličević kao i stalni saradnik, osnivač i počasni član benda, renesansni čovek Leo Murgić.

Za maske iz Orvelove “Životinjske farme“ zaslužna je Juliana Voloder, a samo snimanje u prostorijama amfiteatra splitskog Doma mladih osigurali su članovi udruge Redakcija uz nesebičnu pomoć Kristijana Čaćije.

Putem nadrealizma preko pop arta do art bruta… Izložba Zil Milana u Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini

U četvrtak 25. aprila u 19:00 časova, u Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini biće otvorena izložba “Putem nadrealizma preko pop arta do art bruta. Nova produkcija Zil Milana”.

Ova izložba predstaviće umetnika Zil Milana koji je već četvrt veka prisutan na međunarodnoj likovnoj sceni. U prostoru MNMU u Jagodini biće izloženo 50 njegovih radova, sa akcentom na one koji su nastali u poslednjih deset godina. Kustoskinja izložbe je Lepa Milošević.

Zil Milano se podjednako izražava kroz različite umetničke medijume često kombinujući netipične tehnike i materijale. U slikarstvu gradi prepoznatljiv stil čistih površina i jakih boja. Koncentriše se na prikaz što manje detalja na čistoj, monohromatskoj površini intenzivnih boja (plave, žute, crvene, zelene).

Poigrava se sa seksualnošću na svojim figurama, koje plešu po kartonu, papiru, platnu, oživljavajući sliku. U izradi skulpture kombinuje različite materijale: drvo sa metalom, plastikom, suvom zemljom ili blatom.

Sa istim entuzijazmom nastaju i takozvane instalacije za čije uobličavanje koristi odbačene predmete iz neposrednog okruženja: stare televizore, kartonske kutije, plastične kese, tkanine, perle.

Ove instalacije oživljavaju zaboravljene stvari dajući im novi život i drugu vrednost. Upotreba neslikarskog, svakodnevnog materijala, veza je sa art brutom, ali i počecima umetnikovog stvaralaštva kada je eksperimentisao u okviru nadrealizma. U poslednjih petnaest godina njegova istraživanja zalaze i u oblast digitalne umetnosti.

Autor: Zil Milano

Umetnost Zil Milana nastaje u duhu ravnodušnosti prema establišmentu, bez ikakvih ograničenja i očekivanja.

Instinktivan i nezavisan, umetnik živi i stvara u prirodnom okruženju autentične radove koji nemaju ništa zajedničko sa akademskim standardima, nego samo sa strašću i hirom.

Zil Milano (Života Milanović) je rođen 16. avgusta 1961, u Belici kod Jagodine. Slikarstvom se bavi od 1981, da bi se kasnije zainteresovao i za druge likovne medijume. Zvanično izlaže od 1999. Živi i stvara u Belici.

Izlagao je na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji, kao i na grupnim izložbama u inostranstvu, među kojima su najznačajnije u SAD, Francuskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i na Malti.

Počev od 2003, redovan je učesnik Bijenala naivne i marginalne umetnosti, od 2006. učestvuje na Likovnim kolonijama naivne i marginalne umetnosti, a od 2016. na Trijenalnim manifestacijama naivne i marginalne umetnosti – značajnih međunarodnih likovnih manifestacija u organizaciji Muzeja naivne i marginalne umetnosti.

Izložba će biti otvorena do 31. maja 2024. godine.

Autor: Zil Milano