Naslovna Blog Stranica 54

HL intervju – Evolucija: Nema zabranjenih tema, zabranjena je samo – neiskrenost

Novi album benda Evolucija nosi naslov koji zvuči kao manifest, ali se zapravo ponaša kao precizna dijagnoza.

“Neću da pevam o ljubavi” nije negacija emocije, već odbijanje da se ona svede na potrošnu romantiku i očekivane refrene. Kroz osam pesama, Evolucija gradi zvučni i lirski prostor u kome su iskrenost, lični stav i emotivna odgovornost važniji od udobnih fraza.


Ovo je Evolucija

Ekipu benda čine: Ilana Marinjes von Arx (vokal), Darko Konstantinović (gitara), Marko Vučković (gitara), Dragiša Marinjes (bas) i Aleksandar Kaštevarac (bubnjevi).


O albumu koji govori o onome što ostaje posle ljubavi, o saradnji sa vrhunskim evropskim producentima, turnejama, jeziku, sceni i granicama koje su odlučili da povuku, razgovarali smo sa članovima benda.

Evolucija održala promociju albuma “Neću da pevam o ljubavi”

Zašto baš naslov “Neću da pevam o ljubavi”? Čega se zapravo odričete, a šta time dobijate?
Dragiša: Naslov nije odbijanje ljubavi, već odbijanje romantičnih klišea. Ne odričemo se emocija, samo odbijamo da o njima pevamo onako kako se od nas očekuje – kroz patetiku i idealizaciju. Time dobijamo slobodu da budemo iskreni i da prikažemo ljubav onakvu kakva zaista jeste: ponekad lepu, ponekad bolnu.

Ako ne o ljubavi – o čemu ovaj album najglasnije govori?
Ilana: Govori o svemu što ostane posle ljubavi: o ponosu, tišini, praznini, strahu, povratku sebi. Govori o ženama koje su se digle iz pepela i naučile da stoje same.

Koja je prva iskra koja je zapalila koncept albuma?
Ilana: Stih “Ne zaslužuješ stih” bio je početak svega. To je bio trenutak kada sam shvatila da imamo temu – album o granici koju povlačiš kada više ne pristaješ na mrvice emocije.

Da li ste imali manifest ili “zabranjene teme”?
Dragiša: Nismo imali manifest, ali jesmo jedno osnovno pravilo: ništa ne sme da bude lažno. Ne pišemo o stvarima koje ne osećamo i ne pravimo emociju tamo gde je nema. Nije bilo zabranjenih tema, samo insistiranje na iskrenosti, koliko god ona ponekad bila neprijatna.
Ilana: Nisam želela prazne metafore ni izmišljenu dramu. Dakle, ne “zabranjene teme”, nego zabranjena neiskrenost. Emocija mora da bude stvarna – da ne pobegnemo od istine.

Šta je zajednički imenitelj osam pesama – zvuk, lirika ili stav?
Dragiša: Pre svega emocija koja se ne skriva. Zvuk i lirika se menjaju, ali sve povezuje isti unutrašnji naboj i iskrenost bez ukrasavanja. I zato ih najviše ujedinjuje stav: ne vraćamo se nazad, ne pravdamo se, ne umanjujemo ono što smo prošli.
Ilana: Svaka pesma ima isti puls, samo drugačiji oblik. Ako bismo birali jednu reč – to je stav. Zvuk varira, od tvrđeg do nežnijeg, a lirika ide od intime do otvorene pobune. Kroz svih osam pesama ostaje isto odbijanje da se pristane na polovično, neiskreno i emotivno nedovoljno.

Evolucija/ Photo: Dimitrije Denčić

“Ne zaslužuješ stih” ima jasnu poruku – kome je upućena?
Ilana: Nije upućena jednoj osobi, već svima koji misle da mogu da te uzimaju zdravo za gotovo. To je pesma o dostojanstvu. O trenutku kada kažeš: “Neću da slavim ono što me je povredilo.”

Koja pesma je najbolja ulazna tačka za nekoga ko vas sluša prvi put?
Dragiša: “Tren do večnosti”. Ona u sebi nosi sve ključne elemente Evolucije: emociju koja se polako otvara, atmosferu koja raste, melodijsku širinu i tugu koja nikada ne prelazi u patetiku.
Ilana: Ako neko razume “Tren do večnosti”, razumeće ceo album.

Miks Linusa Kornelijusona, mastering Jensa Bogrena – šta ste tražili, a šta dobili?
Dragiša: Tražili smo zvuk u rangu najvećih evropskih metal produkcija. Dobili smo moćan, širok i precizan album koji nosi svaku emociju. Linus je savršeno razumeo dinamiku pesama, a Jens je masterom zaokružio celu priču.

Kako je došlo do saradnje sa Žanilom Tatajem Žakom?
Dragiša: Pratimo njegov rad godinama i mnogo ga poštujemo. Osetili smo da bi njegov glas savršeno dopunio pesmu. Kontaktirali smo ga i saradnja je bila prirodna i laka.

Da li je ta saradnja otvorila vrata novim idejama?
Dragiša: Jeste. Već razmišljamo o live verzijama i jednom mogućem duetu za budući singl.

Zašto srpski jezik sada – i kako menja fraziranje i melodiju?
Ilana: Moj maternji jezik je nemački, ali srpski je direktniji. Nema skrivanja iza metafora. Reč je oštrija, emotivnija i tera te na iskrenost.

Gde se presecaju švajcarska preciznost i srpski emotivni kod?
Dragiša: U balansu strukture i strasti. Aranžmani su precizni, emocija je sirova. To je naš potpis.

U kom smislu je novi album nastavak, a u kom rez?
Dragiša: Nastavak u atmosferi i emotivnom potpisu, rez u zrelosti. Jasniji smo u tome šta želimo da kažemo i kako želimo da zvučimo. Ovo je vrlo jasan korak napred.

Letnja evropska turneja – šta ste naučili?
Dragiša: Da publika oseća istinu. Svirali smo u sedam zemalja i svuda je razmena energije bila snažna. To je najveće bogatstvo turneje.

Fizičko izdanje danas – zašto je i dalje važno?
Dragiša: CD je artefakt. Knjižica, fotografije, rukopis – trag vremena koji digital ne može da zameni.

Osam pesama – izbor ili surovost selekcije?
Dragiša: Više pitanje dinamike albuma nego selekcije. Ne isključujemo drugačiji format u budućnosti.

Evolucija/Photo: press promo

Da li singlovi razbijaju narativ albuma?
Dragiša: Ne ako je album jak. Singlovi su vrata, album je kuća.

Ko je vaš idealni slušalac?
Dragiša: Onaj ko voli snažan zvuk, ali traži melodiju, emociju i upečatljive vokale.

Kako vidite domaću heavy/gothic scenu 2025?
Dragiša: Ima bendova, ali malo prostora, malo podrške i gotovo nimalo infrastrukture. Opstaju samo uporni.

Šta vas je poslednje zaista iznenadilo?
Dragiša: Publika u Jašiju, po kiši, do poslednjeg trenutka. To je podsetnik zašto ovo radimo.

Šta vas čeka posle promocija?
Dragiša: Nadamo se nastupima pred domaćom publikom, iako to najmanje zavisi od nas.

Da li ćete i dalje “ne pevati o ljubavi”?
Dragiša: Ne o lažnoj. O pravoj – uvek.

Šta možete da obećate publici?
Evolucija: Iskrenost, energiju i emociju zbog koje svi dišemo zajedno.

A.S.I. za HL

Rokenrol bez kočnica… Originalni pevač Foreignera objavljuje prvi novi album posle 17 godina

Jedan od ključnih glasova klasičnog američkog roka vraća se sa novim materijalom. Lu Grem, originalni pevač grupe Foreigner, potvrdio je u novom intervjuu da će njegov novi solo album pod nazivom “Released” biti objavljen u martu 2026. godine.

Biće to Gremovo prvo studijsko izdanje sa novim autorskim pesmama još od albuma “The Lou Gramm Band” iz 2009. godine, odnosno prvi pravi povratak posle čak 17 godina diskografske pauze.

Čuveni bend Foreigner ponudio se da bude svadbeni bend na venčanju Tejlor Svift i Trevisa Kelsija

Kako navodi Blabbermouth Grem je na novom materijalu radio sa dugogodišnjim prijateljem i saradnikom Brusom Turgonom, nekadašnjim članom njegovog solo benda i basistom Foreignera tokom gotovo jedne decenije.

Deo pesama potiče još iz osamdesetih, kao i iz perioda projekta Shadow King iz 1991. godine, ali tada nikada nisu bile završene.

– Na ovom albumu radim više od dve godine. Vraćao sam se starim pesmama koje su bile odlične, ali nikada nisu bile završene ili objavljene. Doradio sam ih, ispolirao i sada su konačno dobile svoje mesto. Album je kombinacija prošlosti i sadašnjosti – rekao je Grem.

Keli Hansen posle 20 godina napušta Foreigner

Album “Released” izlazi 20. marta 2026. godine, a prvi singl očekuje se početkom februara. Vinil izdanje već je dostupno za prednarudžbinu.

– Rokenrol je žestok, baš kako treba. Jedva čekam da ljudi čuju ove pesme, jer meni zvuče odlično – dodao je Grem.

Lu Grem, promo

Prema pisanju American Songwritera, album je sniman sa njegovim aktuelnim solo sastavom, u kojem su njegov brat Ben Gramatiko na bubnjevima, Džef Džejkobs na klavijaturama, Skot Gilman na saksofonu, Toni Frenklin na basu i Geri Hoj na gitari.

Lu Grem je ostao upamćen kao jedan od najprepoznatljivijih glasova arenskog roka sedamdesetih i osamdesetih, sa hitovima kao što su “I Want to Know What Love Is”, “Hot Blooded”, “Feels Like the First Time”, “Waiting for a Girl Like You” i “Cold As Ice”. Grupu Foreigner osnovao je zajedno sa gitaristom Mikom Džonsom sa kojim je kasnije zajedno primljen u Kuću slavnih tekstopisaca.

Pevač Foreignera besan na Kuću slavnih: Da li je moguće da oni misle da mi nemamo dovoljan “uticaj”?

Foreigner je napustio 1990. godine, a zatim i 2003, fokusirajući se na solo karijeru. Objavio je albume “Ready or Not” (1987) i “Long Hard Look” (1989), sa pesmama poput “Midnight Blue” i “Just Between You and Me”, a bio je aktivan i u bendovima Black Sheep, Poor Heart, Shadow King (sa Vivanom Kembelom iz Def Leppard-a), kao i u projektu The Lou Gramm Band.

Tokom protekle godine, 75-godišnji Gramm povremeno se vraćao na binu sa Foreigner-om kao gost, između ostalog i povodom reizdanja albuma “4” iz 1981. godine i najave predstojeće 50-godišnjice benda.

Mik Džons, lider grupe Foreigner, otkrio da boluje od Parkinsonove bolesti: To je svakodnevna borba…

U aktuelnoj postavi Foreignera danas su Luis Maldonado (vokal), Džef Pilsn (bas), Majkl Bluštajn (klavijature), Brus Votson (gitara) i Kris Frejžer (bubnjevi). Jedini originalni član koji je i dalje zvanično deo benda ostaje Mik Džons, iako od 2022. ne nastupa uživo zbog borbe sa Parkinsonovom bolešću.

Preminula Brižit Bardo

Brizit Bardo, francuska glumica koja je postala međunarodni seks-simbol pre nego što je okrenula leđa filmskoj industriji i posvetila se borbi za prava životinja, preminula je u 91. godini, prenosi Gardijan.

Bardo je stekla međunarodnu slavu filmom “And God Created Woman” iz 1956. godine, koji je napisao i režirao njen tadašnji suprug Rože Vadim, a tokom naredne dve decenije oličavala je ideju arhetipskog “seks-mačeta“.

Početkom sedamdesetih godina, međutim, objavila je da se povlači iz glume i postajala je sve politički aktivnija.

Bardo je pritisak slave sve više doživljavala kao opterećujući, rekavši za Guardian 1996. godine:

– Ludilo koje me je okruživalo uvek mi je delovalo nestvarno. Nikada nisam bila zaista spremna za život zvezde.

Povukla se iz glume 1973. godine, sa 39 godina, posle snimanja “The Edifying and Joyous Story of Colinot”.

Njen glavni fokus postao je aktivizam za zaštitu životinja; pridružila se protestima protiv lova na foke 1977. godine i osnovala Fondaciju Brižit Bardo 1986.

Otkriveno ko je kupio Rock Radio i kome je ekipa rekla – ne

Posle nešto više od 10 godina postojanja, Rock Radio više neće biti isti, pre svega zbog promena u vlasničkoj strukturi i produkcionom timu.

Kako pto je Headliner prvi pisao, Rock Radio su prvo napustile Katarina Popović Kale i Jovana Coka Stanković, a ubrzo potom i Nikola Kalinov i ostatak produkcijske ekipe.

Kako piše ANEM, ono što je tome prethodilo je promena vlasništva. Kompanija Pink Media Group Željka Mitrovića prodala je Rock Radio firmi Alo media system koja izdaje, između ostalog, tabloid Alo, navodi se u rešenju Agencije za privredne registre od 25. decembra ove godine.

Ništa više nije isto… Svi otišli sa Rock Radija, kompletna ekipa dala otkaz

Promena vlasničke strukture još nije evidentirana u registru Regulatornog tela za elektronske medije (REM), koje treba da da saglasnost na svaku promenu vlasničke strukture emitera u Srbiji.

Postavlja se pitanje da li ta saglasnost uopšte može da se dobije, s obzirom na to da Savet REM još nije kompletno formiran.

Pink Media Group u vlasništvu Željka Mitrovića dobila je dozvolu Regulatornog tela za elektronske medije (REM) 2022. godine da kupi 100 odsto Rock Radija. Prethodni vlasnik bila je firma Master Media Mix.

“Studenti” je nova reč godine… šta mislite kako glasi lažireč godine?

Filološko društvo “Reči” saopštilo je da je žiri tog društva za reč godine proglasio reč “studenti”.

Za lažireč je odabrana fraza “studenti koji hoće da uče”, a za novu reč godine – “ćaci”.

Oksford proglasio reč godine za 2025. a to su – dve reči…

Društvo je treći put organizovalo izbor srpskih reči 2025. godine, u tri kategorije: reč godine, lažireč godine i nova reč godine.

U kategoriji reč godine u užem izboru bile su reči “ćaci” i “studenti”, u kategoriji nova reč – “ćaci” i “ćacilend”, a u uži izbor za lažireč “studenti koji hoće da uče” i “obojena revolucija”.

Desilo se nezamislivo… Sia posle 30 godina zamenila Maraju Keri na vrhu liste najslušanijih prazničnih pesama

Pesma “Snowman” australijske pevačice Sije preuzela je prvo mesto na Spotify listi najstrimovanijih prazničnih pesama, čime je sa prvog mesta skinuta višedecenijska dominacija pesme “All I Want for Christmas Is You” Maraje Keri.

Pesma Maraje Keri je gotovo 30 godina bila najpopularnija božićna pesma na striming platformi, ali ju je ove sezone prestigla Sijina balada “Snowman”, objavljena 2017. godine na albumu “Everyday Is Christmas”.

“Snowman” je pop balada vođena klavirom, koja je tokom prethodnih godina postepeno sticala popularnost među slušaocima, da bi ove sezone postala najstrimovanija božićna pesma na Spotify platformi.

Sia Kejt Izobel Ferler započela je muzičku karijeru devedesetih godina kao članica benda Crisp, a međunarodnu slavu stekla je 2014. godine hitom “Chandelier”.

Sia obradila legendarni hit Pitera Gebrijela, njegovu prvu pesmu posle odlaska iz Genesisa…

Pored solo karijere, ostvarila je značajan uspeh kao autor pesama za izvođače poput Rijane, Bijonse i Kejti Peri.

Tokom karijere je nominovana devet puta za nagradu Gremi i dobitnica je više muzičkih priznanja.

Posle 34 godine Maraja Keri snimila novi spot za svoj čuveni božićni hit, ali važnije od toga je što je ispala – prava lafica

Iz Spotify-a ističu da Maraja Keri i dalje zadržava titulu najstrimovanije božićne pesme svih vremena, kao i drugo mesto na decembarskoj listi striminga.

Treće mesto zauzima pesma “Last Christmas” grupe Wham!, dok su na četvrtom i petom mestu “Let It Snow! Let It Snow!” Dina Martina i “It’s the Most Wonderful Time of the Year” Endija Vilijamsa.

Tejlor Svift donirala više od dva miliona dolara humanitarnim organizacijama

Američka pop zvezda Tejlor Svift donirala je tokom praznika više od dva miliona dolara različitim humanitarnim organizacijama, saopštile su neprofitne institucije.

Svift je izdvojila po milion dolara za organizacije Feeding America i American Heart Association, kao i značajnu donaciju fondu MusiCares pri Diskografskoj akademiji, prenosi NBC.

Tejlor Svift podigla lestvicu: Posle turneje nagradila svoj tim sa – 197 miliona dolara, član ekipe zamalo pao u nesvest

Iz American Heart Association naveli su da će donacija biti iskorišćena za istraživanja, prevenciju i lečenje kardiovaskularnih bolesti, dok je organizacija Feeding America zahvalila pevačici na podršci u borbi protiv gladi.

Akademija kantri muzike saopštila je da je počastvovana donacijom Tejlor Svift, navodeći da će sredstva biti usmerena na kampanju ACM Lifting Lives, namenjenu pružanju pomoći muzičarima koji se suočavaju sa ekonomskim i zdravstvenim poteškoćama.

U Kovačici završni koncert turneje maestra Jovana Kolundžije po gradovima Srbije

U okviru decembarske turneje po gradovima Srbije, nakon koncerata u Kikindi i Vršcu, naš proslavljeni umetnik, violinista Jovan Kolunžija održaće završni koncert turneje u Slovačkoj evangelističkoj crkvi u Kovačici, u nedelju, 28. decembra, s početkom u 16 časova.

Jovan i Nada Kolundžija u Kovačici, plakat

Maestro Kolundžija nastupiće uz klavirsku saradnju svoje sestre, pijanistkinje Nade Kolundžije a na programu su dela velikana klasike – Žan-Mari Leklera, Frica Krajslera, Žila Masnea i Kamija Sen-Sansa. Posetioci ovog koncerta će imati priliku da, u prazničnoj atmosferi, uživaju u nastupu jednog od najistaknutijih srpskih umetnika današnjice, čija impresivna karijera traje više decenija i ostavlja neizbrisiv trag na domaćoj i svetskoj klasičnoj muzičkoj sceni.

Pokrovitelj turneje maestra Jovana Kolundžije je Ministarstvo kulture Republike Srbije a organizator Ustanova kulture Gvarnerijus.

Jovan Kolundžija, Belef (via Guarnerius)

Violinista Jovan Kolundžija je rođen u Beogradu, gde je magistrirao na Muzičkoj akademiji u klasi profesora Petra Toškova, a usavršavao se kod čuvenog violiniste Henrika Šeringa. Impresivnu umetničku karijeru i blistavi profesionalni put proslavljenog srpskog violiniste obeležilo je preko četiri hiljade koncerata u najprestižnijim koncertnim dvoranama sveta, nastupi u više od četrdeset zemalja, brojne turneje u Evropi, Americi, Kanadi, Aziji, Južnoj Americi; grandiozni ciklusi koncerata kao što su Deset veličanstvenih, Volite li Betovena, Bravisimo Maestro Mocart, U čast velikom Bramsu i brojne osvojene nagrade od Pariza, preko Londona, Zagreba, Beograda, Budimpešte. Divili su mu se velikani poput Henrika Šeringa, Davida Ojstraha, Jehudija Menjuhina, Alda Čikolinija, Aleksisa Vajsenberga. Dobitnik je najznačajnijih domaćih priznanja koja svedoče o njegovim izuzetnim umetničkim dostignućima – Oktobarska nagrada, Vukova, Zlatna lira, Gramata patrijarha Pavla, Zlatni beočug i mnoge druge.

Nada Kolundzija, photo by Angelina Demosthenous (via Guarnerius)

Pijanistkinja Nada Kolundžija je rođena u Beogradu. Magistrirala je na Muzičkoj akademiji u Beogradu, u klasi profesora Dušana Trbojevića, a usavršavala se na Muzičkoj akademiji Franc List u Budimpešti u klasi čuvenog pijaniste i profesora Zoltana Kočiša. Pasionirana je promoterka savrmene muzike a beogradska publika je veliki broj dela klasika 20. veka prvi put čula zahvaljujući njenim izvođenjima. Ostvarila je veliki broj srpskih i svetskih premijera i svoj repertoar stalno proširuje novim kompozicijama inostranih i domaćih savremenih autora, od kojih su joj mnoga i posvećena. Svoje nastupe obogaćuje sviranjem prepariranog klavira, klavira igračke, snimljenim zvučnim matricama, elektonikom i autor je više multimedijalnih projekata. Ostvarila je izuzetno veliki broj koncerata u zemlji i inostranstvu. Gostovala je na brojnim festivalima i dobitnica je internacionalnih nagrada i priznanja. Redovno nastupa sa svojim bratom, Jovanom Kolundžijom.

Preminuo Don Brajant, autor legendarnog hita “I Can’t Stand the Rain”

Don Brajant, istaknuti američki soul pevač i tekstopisac iz Memfisa, preminuo je u petak, 26. decembra 2025, u 83. godini.

Brajant je najpoznatiji kao koautor velikog hita “I Can’t Stand the Rain”, koji je napisao zajedno sa svojom suprugom, soul pevačicom En Pibls. Pesma je postala svetski hit 1973. godine u izvođenju Piblsove i ostala je jedan od najprepoznatljivijih klasika soul muzike.

Rođen 4. aprila 1942. u Memfisu, Brajant je muzičku karijeru započeo u crkvenim horovima, a kasnije je postao deo soul scene u Hi Recordsu, gde je radio kao tekstopisac i pevač. Pisao je pesme za brojne izvođače, uključujući Solomona Berka, Etu Džejms i Alberta Kinga. Njegov solo album “Precious Soul” iz 1969. bio je jedan od retkih samostalnih izdanja pre nego što se posvetio pisanju za druge, posebno za Piblsovu, sa kojom se venčao 1974.

Nakon duge pauze od solo nastupa, Brajant se vratio muzici 2017. albumom “Don’t Give Up on Love”, a 2020. je bio nominovan za Grammy u kategoriji najboljeg bluz albuma za “You Make Me Feel”.

Porodica je na njegovoj zvaničnoj Facebook i Instagram stranici objavila dirljivu poruku: “Don je voleo da deli svoju muziku i pesme sa svima vama, a to mu je donosilo ogromnu radost. Bio je neizmerno zahvalan svima koji su bili deo njegovog muzičkog puta i koji su ga podržavali.”

Brajantov doprinos soul zvuku ostaje neprocenjiv, a njegove pesme i dalje nadahnjuju generacije muzičara.

HL/Izvor: Yahoo

Eelektro alt rok duo Mali demon objavio spot za svoj drugi singl “Sanjaš me”

Mali Demon/Photo: Nevena Mihajlović, edit: Olga Kraljević

Mali demon, elektro alt rok duo iz Beograda, objavio je spot za svoj drugi singl “Sanjaš me” – pesmu koja je pobedila na osmom Bunt rok festivalu.

– Ova numera nam mnogo znači, jer nas je lansirala u svet profesionalnog rokenrola u regionu. Za nju nas ne vezuju samo brojne uspomene sa turneje, ona u punom sjaju predstavlja i energiju i zvuk Malog Demona. Sanjaš me je pesma o idealizaciji, o tome kako često patimo za ljudima koje smo ulepšali u svojoj glavi. Prikazuje opsesivnu težnju ka tome da se ostane u laži modernog života i normalizuje beg od istine- kažu Olja i Ivan i dodaju:

– Imamo u planu da 2026. objavimo još nekoliko numera koje su nam jako drage, kao predigru za izdanje našeg prvog albuma “Moraš da se predaš”.

Mali demon je, kako kažu, zvuk izazova koji prenosi snažnu energiju plesa i rokenrol muzike.

Mali demon – pobednički bend Bunt rok festivala 2024

Jednostavni i direktni stihovi nude razumevanje modernog načina života, kao i način da se ublaži bol koju on nosi. Kiseli i masni sintovi, mesnate distorzije gitare i emotivni vokali dopiru do suštine pokretačke energije.

Olga Kraljević i Ilija Ivanović su elektro alt rok duo koji ponosno nosi zlatnu munju osmog Bunt rok festivala.

– Bez predrasuda, težimo da ponudimo čistu umetničku formu u obliku performansa i muzičke produkcije, odbacujući cenzuru i uglađenost, a prihvatajući bol i ljubav koje su često skrivene ili osuđivane u savremenom svetu – kažu oni.

Pogledajte spot za pesmu “Sanjaš me”: