Naslovna Blog Stranica 1683

“Znaci života“ reditelja Marka Nikolića proglašen za najbolji kratki dokumentarni film na festivalu Cannes Shorts

Znaci života/ Photo: Promo
Znaci života/ Photo: Promo

Ostvarenje “Znaci života“ reditelja Marka Nikolića proglašeno je za najbolji kratki dokumentarni film na festivalu Cannes Shorts u Kanu.

Ovo je, kako navode autori, film potrage za sudbinom odavno napuštenih hotela u Srbiji, kroz koje nas vrlo emotivno vode bivši zaposleni.

Kombinacijom vizuelno i istorijsko-narativnih elemenata otkrivamo da se u nekada punim hodnicima i salama hotela još uvek kriju snažni znaci života. Njihova sudbina je metafora stanja u kojem se naše društvo nalazi.

Film se završava utihnućem nabujalih znaka života i pokušajima disanja, uz neizrečeno pitanje – šta dalje? Da li ih eutanazirati, zadati coup de grâce, skratiti im muke ili pokušati da se ova “bića“ ožive, omogućiti im da ispunjavaju svoju životnu svrhu? Da li bismo produžavanjem, obnovom nijhovih života vratili bar deo onoga što nam toliko danas nedostaje?

“Znaci života” prikazuje lepšu prošlost u nadi da će budućnost biti bolja prema nama nego sadašnjica.

Ekipu filma čine: Marko Nikolić, reditelj i montažer, Obrad Kokotović, direktor fotografije, Janja Lončar, kompozitorka, Miloš Drobnjaković, dizajner zvuka i Nebojša Miljković, producent.

Premijera filma “Znaci života” u Srbiji očekuje se na nekom od narednih festivala u zemlji, a ekipa se nada domaćoj premijeri na festivalu Beldocs.

Edie Veder najavio novi singl i objavio detalje predstojećeg albuma “Earthling”

Edi veder/Photo: facebook@EddieVedder
Edi veder/Photo: facebook@EddieVedder

Pošto je prošle godine objavio dva samostalna singla (“Long Way” i “The Haves”), Edi Veder je najavio novi singl i objavio spisak pesama s predstojećeg solo albuma “Earthling”.

Frontmen Pearl Jama je kao drugi singl predstavio pesmu “Brother the Cloud” i objavio kako će se ona biti objavljena 14. januara, odnosno, ovoga petka.

Digitalne prednarudžbe albuma moguće je izvršiti takođe od petka, a svakome ko to uradi odmah će biti dostupne za preslušavanje, kako ranije dve objavljene pesme, tako i najnovija “Brother the Cloud”.

Novi album izaći će 14. februara 2022. u formi digitalnog preuzimanja, CD-a, Deluxe CD-a, kasete i u vinilnim formatima, a spisak pesama pogledajte u video snimku ispod teksta:

Konkurs za nagradu “Milan Mladenović” od 1. do 31. maja

Nagrada “Milan Mladenović” 2022. tradicionalno će biti dodeljena četvrti put 21. septembra, na Milanov rođendan, i to se ne menja.

Ono što je novost je da će od ove godine umesto u junu Konkurs za Nagradu Milan Mladenović biti otvoren u maju – od 1. do 31. maja 2022. godine.

Prihvatiće se kompozicije sa tekstom objavljene između 1. jula 2021. i 31. maja 2022.

O svim detaljima Konkursa, kao i ranijih godina, javnost će biti obaveštena putem zvaničnog sajta milanmladenovic.com, društvenih mreža Zadužbine, kao i  putem medija.

Photo: Promo
Photo: Promo

Ovo su najgore pesme 2021. godine, kaže Variety… Šta vi mislite?

Photo: pixabay.com
Photo: pixabay.com

Decembar i januar su meseci kada smo zatrpani “superlativ listama” – najslušanije, najbolje, najgledanije, naj(nastavite sami)…  

Ali, ima i izuzetaka. Portal Variety napravio je listu pesama objavljenih prošle godine, koje je (po njima) možda bolje da nikada ne čujete.

Ovo je njihova lista najgorih pesam 2021. godine:

Aaron Lewis – Am I the Only One

Tramp Stamps – I’d Rather Die

Kanye West, Marilyn Manson i DaBaby – Jail, Pt. 2

DaBaby – Giving What It’s Supposed to Give

Maroon 5, Megan Thee Stallion – Beautiful Mistakes

Brantley Gilbert, Toby Keith i Hardy – The Worst Country Song of All Time

Van Morrison – They Own the Media

Sarah Brand – Red Dress

Drake featuring Lil Baby – Girls Want Girls

Eric Clapton – This Has Gotta Stop

Kid Rock – Don’t Tell Me How to Live

Izvor: buka.com

This is Andrej Bjelić… Prva samostalna izložba mladog umetnika od 15. januara u galeriji Kvart BW

Andrej Bjelić pripada mladoj generaciji umetnika i najavljuje otvaranje svoje prve samostalne izložbe za subotu, 15. janura u 19:00 časova u galeriji Kvart BW ( Bulevar Vudroa Vilsona 12, TC Galerija).

Izložba nosi naziv “This is Andrej Bjelić”, a beogradskoj publici će predstaviti radove umetnika kroz selekciju crteža i slika u kombinaciji tehnika olovke, pastela i akrila na papiru i platnu, često intenzivnog kolorita, nastalih tokom 2021. godine.

Dominantni motiv Andrejevih radova je njegov autoportret, a izložba obuhvata nekoliko različitih stilskih i tematskih faza. 

Izložba “This is Andrej Bjelić” biće otvorena za sve posetioce do 24. januara, a radno vreme galerije je svakog dana od 10:00 do 19:00 časova.

Autor: Andrej Bjelić
Autor: Andrej Bjelić

Kraljevska pošta Britanije “počastila” Stonese za 60. rođendan… Pogledajte kako izgleda kolekcija poštanskih markica posvećena legendarnom bendu

Rolling Stones Stamp/Photo: Royal Mail
Rolling Stones Stamp/Photo: Royal Mail

The Rolling Stones dobijaju sopstvenu kolekciju poštanskih markica u čast obeležavanje 60. godišnjice benda.

Stonsi su počašćeni markama koje ih prikazuju na kultnim svirkama tokom decenija. Iz Royal Maila kažu da je ‘blisko sarađivano sa članovima benda i njihovim menadžerskim timom’ na dizjanu markica.

Rodžer Daltri nazvao Rolling Stonese “osrednjim pab bendom”

Ovaj kultni bend je tek četvrti muzički bend koji ima svoje izdanje markica, posle grupa Beatles, Pink Floyd i Queen.

Njihovi nastupi prikazani na specijalnim markicama uključuju koncerte u londonskom Hajd parku u julu 1969, u Njujorku u julu 1972 i Knebvortu u avgustu 1976.

The Rolling Stones održali prvi koncert bez Čarlija Votsa: Nedostaje nam kao član benda, nedostaje nam kao prijatelj, na sceni i van nje…

Objavljivanjem markica takođe se odaje počast pokojnom Čarliju Votsu koji je umro prošle godine u 80. godini. Druge maricke na zasebnom minijaturnom listu imaju dve zajedničke slike benda i dva njihova postera sa turneje.

Portparol Royal Maila Dejvid Gold rekao je:

– Malo bendova u istoriji roka uspelo je da napravi tako bogatu i ekspanzivnu karijeru kao Rolling Stones. Napravili su neke od najkultnijih i najinspirativnijih albuma moderne muzike, sa revolucionarnim živim nastupima.

Markice su sada dostupne u pretprodaji na www.roialmail.com/rollingstones. U opštu prodaju kreću 20. januara.

Ako je neko znao tajnu, on je taj… Ovo su tri pravila Dejvida Bouvija za srećan život

Dejvid Bouvi/Photo by - (c) David Bowie Archive (R)
Dejvid Bouvi/Photo by – (c) David Bowie Archive (R)

Kada je Johan Renk režirao poslednji muzički spot Dejvida Bouvija, “Lazarus”, bio je nestrpljiv da kontaktira zvezdu neposredno pre njegovog objavljivanja.

– U petak sam mu poslao mejl da kažem: ‘Srećan rođendan i srećan dan rođenja tvog novog albuma’, a on nikada nije odgovorio. Onda sam mu u subotu poslao nešto drugo, imao sam još jednu malu belešku, ne mogu da se setim šta je to bilo – priseća se Renk u podkastu Adama Bakstona. – Onda se sećam da sam u nedelju bio malo mrzovoljan što mi nije odgovorio na mejlove, što je bila veoma čudna stvar, jer kada sam se probudio sa vestima u ponedeljak, pomislio sam, ‘Šta f-king da osećam – boli me što mi ne odgovara na mejlove a on leži mrtav okružen svojom porodicom’.

Na “foru” Kita Ričardsa… Poslušajte dve dosad neobjavljene verzije pesme “Shadow Man” Dejvida Bouvija

Renkova pronicljiva poenta je, međutim, da je do samog kraja života Bouvi ostao kreativno angažovan. Samo nekoliko dana pre objavljivanja video snimka “Lazarus”, u poslednjim nedeljama svog života kada ga je poharala bolest, Bouvi je sa entuzijazmom davao zeleno svetlo na promenu odnosa širine i visine snimka u poslednjem trenutku. Pristupio je projektu sa istom radošću života zbog koje je ceo njegov rad uzleteo do te nepokolebljive mere da Renk nije imao pojma koliko je Bouvi zaista bolestan, iako mu je “Starmen” ranije rekao da je njegovo stanje fatalno.

Ovaj projekat držan je u tajnosti, sve dok Iman nije rekla “ok”… Bret Morgan snima biografski film o Devidu Bouviju

Čini se da je ovo poslednje poglavlje bilo indikativno za to kako je Bouvi živeo ceo život. Bog zna da to nije bilo savršeno svetačko postojanje i dugi niz godina su ga mučili problemi, ali on je prosto znao da je tako:

– Ne mislim ozbiljno da bih mogao nekom drugom da ponudim bilo kakav savet – govorio je čovek koji je hrabro iscedio život do srži i dostigao obilje mudrosti na tom putu koju svi možemo na neki način da poslušamo. Kao što je jednom rekao: “Lako se nosim sa idejom smrti – desiće se kada se dogodi”. U nastavku smo sabrali najbolje od tih grumenova mudrosti kao Bouvijeva pravila za dobar život.

Suzan Sarandon otkrila detalje svog poslednjeg razgovora s bivšim ljubavnikom Dejvidom Bouvijem: Rekli smo jedno drugom ono što je moralo biti rečeno

Uvek ostati radoznao…

Ne stvarate onu vrstu divljeg kreativnog opusa koji je Bouvi stvorio bez snažnog traga radoznalosti u svom bižu. Bio je smelo podstaknut da pravi neprekidne smele korake, ne samo da pomera granice, već i da vidi šta je na drugoj strani. Međutim, ovo se ne odnosi samo na umetničku stranu njegovog života, već i njegovi prilično svakodnevni citati o tom pitanju pružaju nešto što bi svi trebalo da imamo na umu.

– Lekcija koju sam verovatno naučio bolje od bilo čega drugog – govorio je Bouvi, – je da moje ispunjenje dolazi iz te vrste duhovnog istraživanja… pokušavajući da pronađem unutrašnji život stvari koje me zanimaju – bilo da je to kako nastaje slika ili zašto baš uživam da jedrim po jezeru, iako ne mogu da plivam više od 15 zaveslaja.

– Odlučan sam da ću to učiniti ako želim da slikam, radim instalacije ili dizajniram kostime – rekao je jednom.  – Ako želim da pišem o nečemu, pisaću o tome.

O mirisu ruža…

Bouvi je oduvek bio čovek sa oštrim okom za književnost, i uprkos prilično bombastičnim elementima rokenrol života, ako skromna knjiga daje nešto, to je da je život pun jednostavnih zadovoljstava. Baš kao što je pisac Kurt Vonegat jednom napisao: “Uživajte u malim stvarima u životu jer ćete se jednog dana osvrnuti i shvatiti da su to bile velike stvari”.

Iako je Bouvi možda prošao kroz rano odrastanje na teži način, kada je stigao na drugu stranu, ovu ideju je želeo da usvoji. Kako je sam rekao 1996. godine: “Zaista osećam ogromnu zahvalnost što mogu da ustanem iz kreveta svaki dan; da još uvek imam sve svoje sposobnosti i da su moji apetiti danas normalni. Sada je to dosta”.

Ostati slobodan…

Dejvid Bouvi je uživao u hirovima života. Kada je prvi put postigao neki privid slave sa Zigijem Stardastom, brzo ga je ubio ne znajući šta je sledeće. Ovaj hrabri osećaj nevezanosti za bezbednost je ono što je formiralo centralno načelo života i rada – načelo koje je definisao kada je izjavio:

– Ne znam kuda idem odavde, ali obećavam da je pobedilo “ne budi dosadan”.

Neverovatan način na koji je nastala pesma “Under Pressure”… Priča ide ovako: Bouvi i Queen su je napisali, pa se zapili i zaboravili njen najvažniji deo…

Međutim, čak je imao na umu i drugu stranu ovoga, dajući sledeći savet:

– Razlog zbog kojeg ne želite da se obavežete nije taj što ste tako slobodna, avanturistička osoba, već zato što ste uplašeni od sranja da će sve ispasti kao kod vaših roditelja.

Iako u ovome ima više od doze humora, njegova lekcija je ukratko bila da prihvatite život kakav dolazi i da verujete u sopstvene odluke, bez obzira koliko bile nejasne ili konkretne.

Na kraju, onaj dodir humora koji je uvek imao…

– Život? Mnogo volim život, zaista.

HL/Izvor: faroutmagazine.co.uk

Mario Milivojević objavio prvi solo album… Ne gubite vreme, poslušajte “Wasted Time”

Mario Milivojević/ Photo: Uroš Žunić
Mario Milivojević/ Photo: Uroš Žunić

Valjevski gitarista Mario Milivojević objavio je svoj prvi solo album pod nazivom “Wasted Time” (Jadran Records).

Na izdanju se nalazi osam pesama različitih žanrova – od soul balada, funka do fusiona i rocka.

– Muzika je nastala kao moje istraživanje kako muzičkih pravaca koje voli tako i mene iznutra – objašnjava Mario.

Svu muziku i sve aranžmane za “Wasted Time” mladi gitarista je radio sam, kao i snimanje, mix i mastering albuma. Pored toga, odsvirao je sve gitare, baseve i klavijature na svim pesmama, osim lead klavijature na numeri “Zawichaj” koju je odsvirao Vasil Hadzimanov.

Album cover/ Photo: Promo
Album cover/ Photo: Promo

Bubnjeve za pet pesama (“Tomorrow Never Knows”, “Zawichaj”, “Ćutim”, “Give me the Beat” i “Blato”) odsvirao je Dario Janošević (Negative), a dve kompozicije (“Left or Right” i “S’ druge strane”) Goran Marinković (ex Neverne Bebe).

Vokali koji su učestvovali u snimanju albuma su Tijana Dapčević na četiri pesme (“Tomorrow Never Knows”, “Ćutim”, “Give me the Beat” i “Zawichaj”), Tamara Teklić na dve kompozicije (“Tomorrow Never Knows” i “Zawichaj”), Danko Jovašević (“Ćutim” i “Give me the Beat”), a Mario je sam pevao (lead i prateće vokale) za “Left or Right” i prateće za “Ćutim” i “Zawichaj”.

Album “Wasted Time” je dostupan na svim digitalnim platformama (Deezer, Youtube music, Tidal, Amazon Music, Apple Music).

U karijeri je napisala samo dva romana… a jedan od njih proglašen je za najbolji u poslednjih 125 godina

Knjiga, biblioteka/Photo: Pixabay
Knjiga, biblioteka/Photo: Pixabay

Poznati američki dnevni list The New York Times nedavno je obeležio 125. godišnjicu tako što je od svojih čitalaca tražio da odaberu najbolju knjigu u poslednjih 125 godina.

Ovaj jubilej je bio prilika i da čitaoci štampanog i onlajn izdanja ovog lista daju svoj sud o najznačajnijim književnim delima nastalim u tom periodu. Ljudi iz šezdeset sedam zemalja nominovali su svoje favorite i na osnovu njihovih glasova novinari su napravili listu od 25 najboljih romana, za koje je glasalo više od 200.000 čitalaca.

PRIČA O PRAVOJ “LOLITI”… SUDBINA OVE DEVOJČICE INSPIRISALA JE NABOKOVA ZA ČUVENI KONTROVEZNI ROMAN

Među brojnim klasicima, poput “Velikog Getsbija” F. Skota Ficdžeralda, kao i novijih publikacija, kao što je “Mali život“ Hanje Janagihare, čitaoci su u novembru birali svoj omiljeni roman. Posle malo više od mesec dana konačno su objavljeni rezultati glasanja.

Odlukom čitalaca The New York Timesa, najbolji roman u poslednjih 125 godina je – “Ubiti pticu rugalicu” američke književnice Harper Li.

Portret iz prvog izdanja "Ubiti pticu rugalicu" (1960)/Photo: Truman Capote, wikipedia.org
Portret iz prvog izdanja “Ubiti pticu rugalicu” (1960)/Photo: Truman Capote, wikipedia.org

Drugo mesto zauzima roman “Gospodar prstenova: Družina prstena”, prvi deo trilogije Dž. R. R. Tolkina, dok je treći Orvelov antiutopijski klasik “1984”.

Četvrto mesto pripada romanu “Sto godina samoće” kolumbijskog pisca Gabrijela Garsije Markesa, a na petom je „Voljena“, koji je napisala Toni Morison.

CIA JE OVU KNJIGU KORISTILA KAO TAJNO ORUŽJE… I JOŠ NEKOLIKO ČINJENICA KOJE NISTE ZNALI O ORVELOVOJ “ŽIVOTINJSKOJ FARMI”

Koja je vaša omiljena knjiga svih vremena?

Inače, po romanu “Ubiti pticu rugalicu”, dve godine posle objavljivanja knjige snimljen je i sjajan film sa Gregorijem Pekom u glavnoj ulozi, koji se smatra jednim od najboljih svih vremena.

Zanimljivo je da je Harper Linapisala samo dva romana – “Ubiti pticu rugalicu” 1960. i “Idi postavi stražara” 2015. godine.

Ovako je genijalni Fric Lang 1927. zamišljao svet ovih dana… u “Metropolisu”… I nije mnogo promašio

Metroplos/Photo: printscreen
Metroplos/Photo: printscreen

Dana 10. januara 1927. godine premijeru je imao jedan od najznačajnijih SF filmova u istoriji – “Metropolis”, redatelja Frica Langa. 

Za to remek-delo kažu da bi svaki pravi ljubitelj SF filma trebalo da ga pogleda. Tragovi ove gotovo sto godina stare stare ekspresionističke distopije vidljivi su svuda u pop kulturi. Betmanov Gotham City, Skotov “Blade Runner”, Giliamov “Brazil”, Verhovenov “RoboCop”, Otomova “Akira” i Besonov “Peti Element”, samo su neke od urbanih noćnih mora inspirisane “Metropolisom”. Odavde je Supermanov grad dobio ime, a Džordž Lukas ukrao dizajn C3PO-a. Scene iz filma možete videti i u spotu za pesmu “Radio Ga Ga” grupe The Queen.

Metroplos/Photo: printscreen
Metroplos/Photo: printscreen

Metropolis je fiktivni velegrad iz 2026. godine u kojem bogata elita na čelu sa industrijalcem Džonom Federsenom živi u luksuznim oblakoderima dok sirotinja robuje duboko u utrobi grada. Jednog dana, Federsonov sin Freder slučajno upoznaje Mariu, siromašnu propovednicu koja najavljuje dolazak mesijanskog pomiritelja vladajućih i potlačenih. Freder se zaljubljuje u nju i prati je u podzemlje gde otkriva užasne uslove u kojima žive i rade radnici ovog velegrada. Za to vreme, ludi naučnim Rotvang konstruiđe robota koji se – ljupko kako to samo nemački jezik može – zove Maschinenmensch. I dok stari Federsen želi da upotrebi Rotvangov izum kako bi uništio Mariu i njen pokret, Rotvang ima svoje, jednako opake planove.

Uostalom, ako već niste, obavezno polgedajte “Metropolis”.

HL/Izvor: nacional.hr