Naslovna Blog Stranica 1672

Kondenz – Festival savremenog plesa i performansa od 23. do 31. oktobra u Beogradu

Četrnaesto izdanje Kondenza – Festivala savremenog plesa i performansa, pod sloganom “Horizontalna rasprostiranja“, održaće se od 23. do 31. oktobra na nekoliko lokacija u Beogradu.

Program ovogodišnjeg Kondenza je susret tema kojima se saradnici Stanice Servisa za savremeni ples, organizatora festivala, i akteri nezavisne plesne scene, bave u ovom vremenu post-pandemije i post-tranzicije, u pokušaju da podrže različita istraživanja aktera domaće plesne scene, ali i u nameri da barem popišu, markiraju i pokrenu sve one nedostajuće sistemske procese koji su neophodni da bi ovdašnja scena kao umetnički, (kulturno)politički i ekonomski habitus mogla da se dalje razvija.

Svi program Kondenza su besplatni, a oni koji se održavaju u Magacinu i u Centru za kulturnu dekontaminaciju su dostupni licima u invalidskim kolicima.

Draga Kondenz publiko,
Podsećamo vas da su svi programi našeg festivala besplatni!
Ali, zbog ograničenja broja…

Posted by Stanica / Station – service for contemporary dance on Wednesday, 20 October 2021


Festival u subotu 23. oktobra u 19:00 časova, na mestu iznenađenja, otvara predstava “dragON aka PHOENIX” kolektiva Steam Room (Aleksandar Georgiev, Žana Penčeva i Darío Barreto Damas). Zloupotrebljavajući doslovnost i pozajmljujući logiku muzičkog pozorišta, ovo delo problematizuje potencijalne apsurde koreografije i plesa.

Projekat se bavi telom u protestu i slavlju na dreg sceni, istražujući njihovu povezanost u plesu i koreografiji.

Program u nedelju 24. oktobra, od 18:00 časova u Magacinu (Kraljevića Marka 4) otvara predstava “Jagode sa šlagom” Jovane Stojić i Đorđa Živadinova Grgura.

“Jagode sa šlagom” predstavljaju estetski, plesni performans dvoje prijatelja, saradnika i umetnika, koji suptilno objektifikuju svoje telo uglavnom bez međusobnog kontakta, uz svesno odabranu i naglašenu dihotomiju muško-žensko.

U 20:00 časova u Ostavinskoj galeriji (Kraljevića Marka 8) na programu je video i prostorna instalacija “Tender Fight 2020” Anje Dubljević, Marje Christians i Kasie Kanije, performans koji se nikada nije dogodio, izveden u online formatu.

Autori pozivaju publiku da u ruševinama performansa osete treperavu stvarnost i njihovu višestrukost u vremenu i prostoru.

U ponedeljak 25. oktobra, u 20:00 časova u Malom pozorištu Duško Radović (Aberdareva 1) biće izvedena predstava “Kolo” koatuora Simonide Žarković, Đorđa Živadinovića Grgura, Jane Milenković, Isidore Popović, i Jovane Stojić.

U umetničkom istraživanju i radu na predstavi “Kolo”, mladi autori i autorke bavili su se preispitivanjem savremenih manifestacija zajedništva, sa fokusom na fizičke aspekte njegovog ispoljavanja kroz plesnu praksu, a na osnovu iskustava kroz koja su zajedno prošli kao polaznici Staničinog obrazovnog programa “Puzzle“ tokom prethodnih godina.

Program u utorak, 26. oktobra u 18:00 časova Magacinu, otvara performans “Yoke: Sound poems and shadow work performed by MM” čuvene umetnice Myriam Van Imschoot i njenog partnera Marcusa Bergnera.

Tridesetominutna zbirka kratkih komada nastala je iz rezidencijalnog programa StationOne u Magacinu tokom leta 2021. Razmišljajući o bioskopu kao spomeniku senki, autori su dozvolili svetlosti da pobegne iz “ilegalnog bioskopa” i zasija još jednom, ali kao senka.

Za 21:00 čas istog dana zakazana je online projekcija videa “Ditirambi, plesna izvedba pisanja”.

Autori – Jelena Vuksanović, Marko Milić i Milisava Petković, bave se pitanjima na kakve je pokrete podstaknuto telo koje piše, kako se ponaša telo disciplinovano pismenošću i konvencijama prenošenja priča, i može li se narator prepustiti zanosu i istovremeno ga marljivo pretakati u razumljive reči.

Tender fights/ Photo_ Milica Ivić (promo, Kondenz)
Tender fights/ Photo_ Milica Ivić (promo, Kondenz)

U sredu 27. septembra, u 18:00 časova u Magacinu biće održana prezentacija NAM ChoreoLab, modularne istraživačke koreografske laboratorije čiji je cilj ponovno čitanje Pokreta nesvrstanih – kroz istoričnost “dana buduće prošlosti“, kao i hitnosti trenutnih svrstavanja i antagonizama, u odnosu na aktuelne dekolonijalne i feminističke kritike i borbe, te u skladu sa političkim i kulturnim, ali i koreografskim (samo)upravama.

U 20:00 časova biće prikazan video intervju sa Dalijom Aćin Thelander, jednom od osnivačica Stanice, kao  nastavak serije video intervjua koje je pokrenula Stanica u okviru svog rada na arhiviranju plesne scene u Srbiji. Posle video projekcije sledi razgovor sa autorkom Milicom Ivić.

U četvrtak 28. oktobra, program u Magacinu otvara predstava sa decom i za decu “Tu sam ispod polovine kapi” (Jovana Rakić, Marko Milić, Milica Pisić, Jana Milenković i Milena Todorović), s izvođenjima od 14:30, 16:30 i 18 časova.

Predstava se bavi pogledom jedne devojčice na njen unutrašnji svet i onaj koji je okružuje, a u sebi sadrži elemente savremenog plesa i instalacije.

Od 20:00 časova u Galeriji legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića (Rodoljuba Čolakovića 2) na repertoaru je predstava “Dowl” Sonje Pregrad iz Zagreba.

Koreografski se ovaj projekat ispisuje grupnim radom, koristeći i uplićući raznovrsne koreografske i plesne forme, od unisonog kao klasicističke forme plesa, rejva, folklora, dekodiranja vizuelnih prikaza danse macabrea, te ih izvrće jedne u druge, u građenju kompleksne ekogeometrije koreografije kompozitnog tela.

U petak, 29. oktobra u 17:30 u Ostavinskoj galeriji na programu je predstavljanje rada u nastajanju “Ples do nove zore” (Bojan Đorđev, Igor Koruga, Siniša Ilić, Mirjana Dragosavljević, Marijana Cvetković).

Kroz prostornu instalaciju koja će biti postavljena u Ostavinskoj galeriji od 25. do 31. oktobra i performativnu prezentaciju koja će se održati 29. oktobra, autori se bave temama kao što su – ko ima pravo na umetnost, kome ona pripada i kome je ona potrebna.

Istog dana u 20:00 časova, u UK Vuk biće odigrana predstava “Loše društvo“ (autor Vito Weis), u kojoj se autor bavi mnogim gorućim pitanjima vremena u kome živimo, dok ga prati muzika iz drugog doba – doba sa drugačijom epidemijom.

U subotu, 30. oktobra od 10:00 do 14:00 časova u Magacinu, na Kondenzu će biti održana radionica za tinejdžerke “Čiji je sram?” Jasne Jasne Žmak. Na ovoj radionici će polaznice kroz niz jednostavnih zadatak, imati prilike da zajedno bolje upoznaju vlastiti sram vezan uz naša tela, videti kako utiče na naše ponašanje i pokušati ga bolje razumeti kako bi se, možda, barem malo smanjio.

U 17:00 časova u Magacinu biće održan i program “Feministkički pejzaži” na kome će koreografkinja Ana Dubljević i dramaturškinja Jasna Jasna Žmak predstaviti svoje nove knjige koje povezuje jasna feministička potka.

Photo: Promo (Kondenz)
Photo: Promo (Kondenz)

Festivalski program za 30. oktobar će zatvoriti predstava “Precarious Moves” (autor Michael Turinsky), u 20:00 časova u Centru za kulturnu dekontaminaciju.

U središtu ovog solo performansa umetnika u invalidskim kolicima, koji je podjednako biografski koliko i konceptualni, leži preispitivanje autorovih ličnih, ali i urgentnih kolektivnih zahteva i potreba u pogledu pokretljivosti i mobilizacije, toliko značajnih, posebno kada posmatramo tenziju između kretanja i okruženje, između gesta i sredine.

Poslednji festivalski dan, 31. oktobar, biće otvoren predstavom “Daikon, esej u pokretu o plesačkom telu” Sanje Krsmanović Tasić, koja će biti izvedena u Magacinu u 17:00 časova.

Ovo delo ima kao temu telo plesača kao osnovno sredstvo i instrument izražavanja. Kroz samoironijski proces inventarisanja i telesnog arhiviranja slojeva svesnih i nesvesnih pokreta, scenskih i privatnih, autorka će ispričati  priču o telu koje se kreće nekrećući se, o telu koje je trošna ljuštura u kojoj i dalje duh strasno igra, o zabludama igračkog tela.

Od 18:00 časova biće izvedena predstava “Ja i dalje hodam” Jelene Jović. Iz maglovite staze kojom se krenulo u ovoj solo predstavi, odvojila su se (skoro neprimetno) dva puteljka, jedan put prividne bezbrižnosti i glamura i drugi put nemaštine i iscrpljenosti.

U 20:00 časova na programu je predstava Marka Pejovića “O iscrpljivanju ili Plutanje izvan sopstvenih granica“, koja pokušava da fokusira izvore koji nas dovode do stanja bez volje, dok istovremeno upućuje na načine kako da obnovimo svoju snagu, kao i kako se efekti ovih napora mogu ojačati kroz zajedničko delovanje.

Tokom svih festivalskih dana, u Magacinu će biti postavljena video instalacija “Iz tela za telo“ Aleksa Zaina.

Instalacija prikazuje dve struje interesovanja – kako ples i plesne prakse mogu da pomognu zajednici i ljudima koji nisu profesionalni plesači, tj. kako ples može biti koristan za svakoga.

Video se sastoji od nekoliko kratkih intervjua koje publika može da posluša, ali i da se oproba u par vežbi iz različitih praksi, prateći centralni deo video instalacije.

Kondenz, vizual/ Photo: Promo
Kondenz, vizual/ Photo: Promo

“Sreća je”… novi video singl benda TTT

TTT/ Photo: promo
TTT/ Photo: promo

Beogradski bend Turbo Trans Turisti objavio je novi video singl pod nazivom “Sreća je” sa predstojećeg  debi izdanja.

Posle singlova “Šimpanza” (ne zaboravimo alternativnu verziju iste numere pod nazivom “Javi se”) i “Ništa nije strašno“, stigla je i treća pesma koja će se naći na EP-u “Ništa…” (Anderklas Records).

TURISTI SU POSTALI TTT I ODMAH PUBLICI PREDSTAVILI SVOJ NOVI SINGL I SPOT… “ŠIMPANZA”

Već na prvo slušanje možete da zhvatite da reči pesme nemaju zadatak da objasne šta je to sreća.

Ta uloga isključivo pripada muzici, jer je očigledno da su se TTT potrudili da taj osećaj sreće dočaraju produkcijom i davanjem većeg prostora ženskom vokalu koji pripada Ani Janković, a koja je učesnik u delima braće Mijušković još od samog početka Turisti.

BEOGRADSKI TTT OBJAVILI NOVI VIDEO SINGL I NAJAVILI EP “NIŠTA…”

U spotu se u dva navrata, pored teksta pesme vidi i reč karbonara. Da li to TTT žele da nam kažu – sreća je i u dobrom zalogaju? Ali, o tome drugu put.

Sada uživajmo u sreći slušajući muziku TTT. Opušteno…

Život i smrt Džima Morisona… Knjiga “Niko se odavde neće izvući živ” pisana je punih 7 godina

Niko se odavde nece izvuci ziv, cover
Niko se odavde nece izvuci ziv, cover

Pred čitaocima je složeni lik Džima Morisona, briljantnog, harizmatičnog pevača, filozofa, pesnika, delinkventa, opsednutog tragača koji je odbacivao svaki autoritet. Lik koji je iz nezasite radoznalosti istraživao granice stvarnosti.

Ova sveobuhvatna biografija Morisona i grupe Doors, sa petnaest dosad neobjavljenih fotografija, novim epilogom i pogovorom Majkla Meklura, nastajala je sedam godina. Napisali su je poznati rok biograf Džeri Hopkins i Deni Šugerman, poverenik i pomoćnik Dorsa – ljudi koji imaju veliku empatiju i blisko iskustvo sa Morisonom, zbog čega su uspeli da nam maestralno prenesu ovu veliku modernu tragediju.

Pola veka bez Morisona…  a mi i dalje ne znamo kako je stvarno umro mladić koji je otvorio vrata, ušao u legendu, i zatvorio ih za sobom

Džeri Hopkins, novinar koji je više puta intervjuisao Džima Morisona za časopis Rolling Stone, i Deni Šugermen, koji je počeo da radi za Doorse sa samo 12 godina, oslanjaju se na znanje iz prve ruke kako bi temeljno istraženoj biografiji jedne od najfascinantnijih i u isti mah najnepredvidljivijih zvezda klasičnog roka dali poseban ton. Svako poglavlje je nalik priči ispričanoj uz logorsku vatru i ne upoznaje nas samo sa škakljivim detaljima već i sa atmosferom, prisutnim ličnostima, emocijama, opasnostima i trijumfima koji su pratili Morisona i Doorse tokom njihovog meteorskog uspona u panteon rok muzike. Ima tu i epskih scena opijanja i gomile žena i Morisonovih sukoba sa zakonom, ali i promišljenih osvrta na njegovu vešto prikrivanu ljudsku stranu, strahove i nesigurnosti koje mu je donela slava i njegovu želju da promeni sliku javnosti o sebi i bude ozbiljno shvaćen kao pesnik.

“Ja sam zvezda padalica, tako ja sebe vidim, Rej”… Razgovor Džima Morisona i Reja Manzareka koji je nagovestio sve

“Niko se odavde neće izvući živ” Džerija Hopkinsa i Denija Šugermena, u prevodu Dejana Cukića, u prodaji je od petka 22. oktobra u svi Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Električni orgazam dobitnik nagrade GODUM za najbolju rok grupu 2020.

Električni orgazam/ Photo: Wood
Električni orgazam/ Photo: Wood

Legendarni beogradski rok bend Električni orgazam dobitnik je muzičke nagrade GODUM, za najbolju rok grupu 2020. godine.

Ovu nagradu po četvrti put je dodelilo udruženje muzičara džeza, zabavne i rok muzike Srbije.

Svečana ceremonija dodele nagrada, povelja i priznanja održana je na velikoj sceni Ustanove kulture “Vuk Karadžić”.

Električni orgazam/ Photo: Wood
Električni orgazam/ Photo: Wood

Ekipi Električnog orgazma nagradu je uručio Miroslav Cvetković, basista benda Bajaga i Instruktori.

Frontmen, autor tekstova i pevač Srđan Gojković Gile naglasio je da ovakva nagrada ima posebnu težinu kada se dobije od kolega.

– Posebno mi je drago što mi je nagradu uručio upravo Miša Cvetković, a evo i zašto. Pre Električnog orgazma, bio sam u bendu Hipnotisano pile, i tada me je Cvele učio da sviram bubnjeve. I evo sada, 40 godina i kusur kasnije, on mi je dodelio ovu značajnu nagradu – izjavio je Gile.

Imala je samo 42… Ko je Halina Hačins, direktorka fotografije koju je ubio Alek Boldvin

Halina Hačins/Photo: instagram printscreen
Halina Hačins/Photo: instagram printscreen

Rano jutros odjeknula je vest da je poznati holivudski glumac Alek Boldvin, na setu tokom snimanja upucao direktorku fotografije Halinu Hačins, koja je radila na brojnim filmskim ostvarenjima.

Alek Boldvin na snimanju ubio direktorku fotografije i ranio režisera

Umrla je od prostrelne rane, koju je zadobila na snimanju filma “Rust”, a imala je 42 godine. Halina je upucana u improvizovanoj crkvi na setu.

Rođena u Ukrajini 1979. godine, Halina je odrastala u sovjetskoj vojnoj bazi u Arktičkom krugu.

 

Pohađala je Kijevski nacionalni univerzitet i diplomirala međunarodno novinarstvo pre nego što je počela da radi na britanskim dokumentarnim produkcijama kao istraživački novinar.

Kasnije se preselila u Los Anđeles i diplomirala na Konzervatorijumu Američkog filmskog instituta 2015. Godine 2018. bila je snimatelj u laboratoriji “21st Century Fox DP”, a godinu dana kasnije izabrana je za jednu od zvezda u usponu časopisa “American Cinematographer”.

– Tako sam tužan zbog gubitka Haline. I toliko besan što se to dogodilo na setu. Bila je sjajan talenat koji je bio apsolutno posvećen umetnosti i filmu – napisao je na Twitteru reditelj Adam Mortimer.

View this post on Instagram

A post shared by Halyna Hutchins (@halynahutchins)

Alek Boldvin na snimanju ubio direktorku fotografije i ranio režisera

Alek Boldvin/Photo: movie promo
Alek Boldvin/Photo: movie promo

Holivudski glumac Alek Boldvin pucao je iz replike pištolja na filmskom setu u Novom Meksiku i tom prilikom je ubio direktorku fotografije Halinu Hačins i ranio režisera Džoela Souzu, saopštile su lokalne vlasti.

Smrtonosnin incident se dogodio u crkvi, na snimanju nezavisnog igranog filma “Rust”, saopštila je kancelarija šerifa okruga Santa Fe, a prenosi agencija Reuters.

 

“Šerifova kancelarija potvrđuje da su dve osobe upucane na snimanju filma ‘Rust’. Halina Hačins, (42), direktorka fotografije, i Džoel Souza, (48), reditelj, upucani su kada je Alek Boldvin, (68), producent i glumac, ispalio hitac iz vatrenog oružja”, navodi se u saopštenju policije.

Prema navodima vlasti, Hačinsova je helikopterom prevezena u bolnicu Univerziteta u Novom Meksiku, gde je proglašena mrtvom, dok je Souza kolima hitne pomoći odvezen u regionalni medicinski centar Kristus St. Vinsent, gde je prošao tretman zbrinjavanja zbog povreda.

Još nije poznato koliko su ozbiljne povrede Souze.

U izveštaju američke medijske kuće Variety se navodi da se pucnjava dogodila na ranču Bonansa Krik, jednoj proizvodnoj lokaciji južno od grada Santa Fe.

Još nije podignuta optužnica povodom ovog incidenta, saopštila je policija i dodala da istražuje pucnjavu.

Alek je najstariji brat od četvorice Boldvinovih koji se bave glumom već decenijama. Igrao je u filmovima “Lov na Crveni oktobar”, “Avijatičar”, “Glengeri Glen Ros”, “Dvostruka igra” i drugim. Poznat je i po seriji “30 rock”, kao i komičnoj emisiji “Saturday night live” u kojoj često imitira Donalda Trampa.

Bio je oženjen Kim Bejsinger s kojom ima dvoje dece, a trenutno je u braku sa Hilarijom Boldvin koja mu je rodila još petoro mališana.

HL/Izvor: agencije

Beogradski sindikat u SPENS-u na Dan oslobođenja Novog Sada

Beogradski sindikat/ Photo: youtube.com printscreen
Beogradski sindikat/ Photo: youtube.com printscreen

Posle dužeg vremena, Beogradski sindikat će konačno održati veliki solistički koncert u Srbiji, na premijeri ratnog i patriotskog filma “Dan pobede – filmske priče o osvajanju slobode”.

Koncert će biti održan 9. novembra 2021. godine u Novom Sadu, u Velikoj dvorani SPENS-a, a filmski program će trajati od 10. do 14. novembra u Kulturnom centru Novog Sada. Festival će se, osim u Novom Sadu, održavati i u Istočnom Sarajevu, u Republici Srpskoj i Budvi, u Crnoj Gori.

Otvaranje i koncert zakazani su za 9. novembar, kada se obeležava Dan oslobođenja Novog Sada, odnosno na dan kada je 1918. godine, iz pravca Petrovaradina, kroz “Beogradsku kapiju”, u Novi Sad trijumfalno umarširala Srpska vojska, predvođena majorom Vojislavom Bugarskim.

Ear Ckassic Film Festival, plakat
Ear Ckassic Film Festival, plakat

Osnivač festivala i organizator koncerta je Goran Marić, u javnosti poznat kao legendarni menadžer Malkolm Muharem, kaže da je planiran dolazak publike iz cele Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, Makedonije, Austrije, Švedske i drugih zamalja u kojima žive Srbi, kao i prisustvo i učešće velikog broja srpskih intelektualaca, umetnika i javnih ličnosti, čime će biti simbolizovano i prestavljeno jedinstvo srpskog sveta, kao neraskidive nacionalne i kulturne celine.

ŠTA ĆE OSTATI NA KRAJU OVOG LOVA U MUTNOM…? BEOGRADSKI SINDIKAT OBJAVIO NOVU PESMU I SPOT “DAN PO DAN”

Feđa Dimović, frontmen Beogradskog sindikata, povodom predstojećeg koncerta je izjavio da se raduje što posle skoro jedne decenije nastupaju baš u Novom Sadu:

– Naš poslednji koncert je bio spektakularan, SPENS je bio ispunjen do poslednjeg mesta, bilo je brdo pozitivne energije. Čast nam je da možemo dati doprinos obeležavanju Dana oslobođenja Novog Sada i što ćemo se zajedno sa našim ljudima iz cele Srbije, okruženja i Evrope podsetiti velikih ličnosti iz naše istorije.

Beogradski sindikat je poznat ne samo kao muzička hip-hop grupa, već i kao jedan od najuticajnijih društvenih pokreta na ovim prostorima, čijevladi britke rime utiču ne veliki broj ljudi različitih generacija i nadahnjuju ih da misle svojom glavom. Njihovi veliki hitovi “Dogodine u Prizrenu” i “Sviće zora” učvrstili su njihov status nacionalnih heroja popularne kulture.

Bio jednom jedan fantom slobode… Evo kako je, pre tačno 40 godina, nastao najbolji “live” album u bivšoj Jugoslaviji

Ravno do dna, cover
Ravno do dna, cover

Dana 21. oktobra 1981. godine je koncert Azre u zagrebačkom klubu Kulušić snimljen za trostruki živi album “Ravno do dna”. Naime, u periodu od 19. do 25. oktobra 1981. Azra je odsvirala sedam uzastopnih, rasprodatih koncerata. Iako je planirano da to bude Azrin veliki koncert u Domu sportova, na kraju je ipak odlučeno da se održi serija nastupa u Kulušiću.

Koncerte je odsvirala prva i najpoznatija postava Azre u kojoj su pored Branimira Štulića, svirali Mišo Hrnjak i Boris Leiner. I dan danas mnogi smatraju da je “Ravno do dna” najbolji  “živi” album u dosadašnjoj istoriji popularne rock muzike koja se svirala na području bivše Jugoslavije.

PRAVA AZRA KONAČNO I NA NETU… JOHNNY ŠTULIĆ NA YOUTUBEU KONAČNO OBJAVIO KOMPLETAN ALBUM “FILIGRANSKI PLOČNICI”

Producent albuma Siniša Škarica je zapisao:

“Za sve Nevjerne Tome, neka ponovno preslušaju taj, rekao bih, gigantski ugriz hrvatskog rocka i uvjere se koliko je plemenita patosa, snage i autentičnog rokerskog bilo u gorljivom glasu i frenetičnoj gitari Branimira Johnnyja Štulića, baš u onomu što su mu neki ozbiljno osporavali. Naravno, s Leinerom i Hrnjakom kao partnerima, skoro bez mana. Johnnyjeva gitara bila je zapravo i čvrsto vezivno tkivo za Borisov eksplozivni backbeat i Mišin melodični bas, čija je linija u minimalističnom triju često imala i istaknutu ulogu kontrapunkta ili lida. Dakle, na neki način vraćajući se na početak, “Ravno do dna” je svjedočanstvo o perfektnom koncertnom trenutku benda kojemu na putu do savršenog kraja, osim publike što je disala s njegovim imenom, više ništa nije trebalo”.

HL/Izvor: nacional.hr

Rambo pred koncert u Beogradu: Ljudima je lakše da misle da ih neko laže, nego da poveruju da su stvarno u opasnosti… Univerzalna nekompetencija je najveći problem ljudskog roda

Rambo Amadeus/Photo: facebook@ramboamadeus
Rambo Amadeus/Photo: facebook@ramboamadeus

Muzičar Rambo Amadeus najavio je dans da će 21. novembra sa pratećim bendom Fajv Vinetus održati koncert u beogradskoj Kombank dvorani, uz primenu svih epidemioloških mera, koji će biti i uživo onlajn prenošen za čitav svet.

Rambo Amadeus je rekao agenciji Tanjug da se ne nada da će skoro biti stvorene redovne okolnosti za održavanje koncerata, i da je njegov povratak u Kombank dvoranu usledio posle dve godine, jer je “čekao dovoljno”.

– Moj osnovni posao su koncerti, nedostaje mi publika, vjerovatno i ja njima. Dragocen je osećaj kad se skupe ljudi sličnog ukusa i senzibiliteta na jedno mesto. Naravno, pridržavaćemo se najrigoroznijih epidemioloških mera. Ideja je da se svi osećamo bezbedno. Nedopustivo je da kao emancipovani građani doprinosimo širenju zaraze – naglasio je muzičar.

Rambo Amadeus “ukiselio kupus”, pa objavio video spot za “Recesivni Gen” uz “malu” pomoć ruskog 3D animatora Sergeja Krivoplajsova

Rambo je istakao da mu ne pada teško održavanje koncerta uz sadašnje ograničavajuće pandemijske mere, jer su mu “jasni uzroci i posledice”.

– Solidaran sam za lekarima koji bukvalno umiru na radnim mjestima boreći se sa koronom. Svira mi se pred publikom, makar imali dozvolu da sviramo za samo 50 ljudi – naglasio je muzičar.

Rambo Amadeus: Korona je kazna zbog naše besomučne trke za zaradom…

Prema njegovim rečima, svest da će ga određen broj ljudi pratiti onlajn preko platforme Entrio utiče na pristup svirci, jer “dodaje monumentalnost činjenica da vas gledaju tog trenutka po raznim ćoškovima planete”.

– Takođe, deo moje pažnje ide na ekran – monitor ispred mene na kome se odvija veoma intenzivan čet ljudi koji gledaju onlajn. To zaista daje neku sasvim novu dimenziju. Ima puno duhovitih i pametnih ljudi, koji nisu glasni, koji radije pišu nego da viču, stvara se nekakav sasvim nov fidbek između publike i nas kao izvođača, ima više smeha – ocenio je Rambo.

U odsustvu koncerata tokom proteklih pandemijskih meseci Rambo se posvetio retrospektivnom sagledavanju svojih pesama na jutjubu, pišući zanimljiva opažanja na vlastitoj fejsbuk strani, poput priznanja kod izvedbe “Predrasuda” iz Bitolja 2007. godine: “Uvek mi biva žao kad čujem da sam previše k.njo, a premalo svirao gitaru”.

Okreni, obrni, profesionalno bavljenje muzikom je jedna od najprijatnijih, najbezbrižnijih profesija. Kad proizvodiš i izvodiš muziku, najgore što može da ti se dogodi je da odsviraš pogrešnu notu. Koliko sam ja pogrešnih nota odsvirao i nikom ništa. Ne mogu sebe ni da zamislim na nekom odgovornijem radnom mestu. Da radim kao aviomehaničar ili hirurg, ili… Bankar? – naveo je Rambo.

Prisećajući se pesme “Don”t Happy, Be Worry” bila je prilika da Rambo primeti da je u njoj još 2000. godine nedvosmisleno govorio o fenomenu globalnog otopljavanja.

– Tada je priličan broj ljudi tvrdio da lupetam gluposti. Danas imamo još i drugih razloga za zabrinutost, i jednak broj onih koji tvrde da su u pitanju gluposti. Razlog je prost. Odbrambeni mehanizam – lakše je čoveku misliti da ga neko laže, nego da strahuje od neke stvarne opasnosti – naveo je muzičar.

Rambo Amadeus: Korona je iskorišćena da se bogati oslobode prisustva sirotinje

Prema njegovim rečima, danas je “najveća opasnost za ljudski rod univerzalna nekompetencija”, jer čovek voli da sudi o stvarima o kojima zapravo nema pojma, “i što manje zna, to je arogantniji, manje je voljan da se informiše, da se osloni na naučne procene”.

– Koliko je jedan? Banalno pitanje koje traži kompleksne odgovore, večne borbe singularnosti i dualiteta. Kad sam pravio pesmu, intuitivno sam joj zakomplikovao uvod, valjda nagađajući kakvi su odgovori na ovo pitanje. Stvarno ne znam zašto to radim, umesto da pravim ljubavne pesme i uzimam lovu, ja mlatim praznu slamu i komplikujem život i sebi i drugima. Sadomazohizam, pretpostavljam – naveo je Rambo o “Koliko je 1? (38 x 6) = Higsov Bozon”.

Prema njegovim rečima, pesma “Free Mendela” napisana je 1989. godine “kad su ljudi Balkana bili opijeni nekim sasvim drugim snovima, koji nikakve veze nisu imali sa ekologijom, tada su se izrazi ”čista zemlja” i ”čišćenje terena” upotrebljavali za neke sasvim mračne rabote”.

– Fejsbuk tretiram kao svoj lični medij, svakako da sam aktivan tu. Generalni utisak kad gledam stare snimke sa koncerata je da sam se previše drao, misleći da je to ne znam kako šarmantno i duhovito – objasnio je muzičar.

Rambo Amadeus otkrio zašto ne veruje nijednom režimu: Tito mi je oterao oca na Goli otok, ali je bio veliki mudonja i strašan tip

Rambo je najavio da će na nagovor fanova štampati na vinilu digitalno objavljen album “Brod budala” (2020), jer je ideja “da imaju neki materijalni suvenir, koji istovremeno može i da svira kad se stavi na ispravan gramofon”.

“I dok moji vršnjaci izlivaju nove i nove ploče na sve višim spratovima svojih apartmana, ja izlivam – vinil. Testamentom eskiviram i onu finalnu mermennu ploču, više mi se sviđa ideja da moj pepeo nosi vetar, možda se spletom prijatnih okolnosti umrsi nekoj nudistkinji u njenu ličnu aleju velikana”, napisao je Rambo.

HL/Izvor: Tanjug

Kad legenda obradi legendu… Ovako zvuči “Not Dark Yet” Boba Dilana u verziji Toma Džonsa

Tom Džons/Photo: youtube.com printscreen
Tom Džons/Photo: youtube.com printscreen

Legendarni muzičar Tom Džons predstavio je novi singl pod nazivom “Not Dark Yet“. U pitanju je njegova verzija numere koju u originalu izvodi Bob Dilan i na ovaj način je još jednom pokazao svoje poštovanje prema njemu.

Pesma je ujedno i najava specijalne edicije njegovog veoma uspešnog albuma “Surrounded By Time“ pod nazivom “Surrounded By Time (The Hourglass Edition)“.

Originalno izdanje, koje je objavljeno početkom ove godine, dobilo je velike pohvale kritičara i zauzelo je prva mesta na globalnim top listama, što je izdvojilo ovog neverovatnog muzičara kao najstarijeg muškog solo izvođača koji je novim izdanjem ostvario ovakav uspeh.

Ser Tom Džons priznao: Koristim vijagru, ponekad je dobro imati i malu pomoć…

Nova, ekspandirana verzija albuma će biti dostupna samo u fizičkom formatu i sadržaće dva CD-a. Na prvom će se nalaziti numere sa originalnog izdanja, a na drugom dve nove numere – “Not Dark Yet“ i “One Hell Of A Life“.

Pored toga, snimljene su i četiri numere koje je Tom izveo uživo ovog leta, kao i intervju, koji je vodio novinar Peter Paphides, u kom su razgovarali o nastanku albuma i stvaranju u vremenu pandemije. Objavljivanje albuma “Surrounded By Time (The Hourglass Edition)“ planirano je za 3. decembar.