Naslovna Blog Stranica 1346

Koncerti na Zidiću… Tri Kapljice 15. jula na Platou Milana Mladenovića

Tri Kapljice/ Photo: AleX
Tri Kapljice/ Photo: AleX

Koncerti na Zidiću, koje Dom omladine Beograda od 2013. godine organizuje na Platou Milana Mladenovića, postali su jedan od omiljenih letnjih kulturnih programa za sve Beograđane i goste glavnog grada.

U desetoj sezoni, nastavljamo da na otvorenoj sceni otkrivamo nove bendove i predstavljamo neke stare muzičke znance.

Ovog petka, 15. jula od 20:00 časova na Platou Milana Mladenovića nastupiće bend Tri Kapljice.

Photo: Promo
Photo: Promo

Tri Kapljice su dinamična rokenrol skupina iz Novog Sada, nastala 2007. godine. Ova bučna trojka, pored brojnih nastupa kako pred festivalskom, tako i pred klupskom publikom, ima iza sebe album sa pređašnjom postavom – “Girls are Back“, a spotom “Surfin” su najavili svoj novi EP “Brzo, brzo!”

Inspiracija su im različiti muzički pravci i peroidi, a muzika koju stvaraju je melodična i glasna.

Tri Kapljice/ Photo: AleX
Tri Kapljice/ Photo: AleX

Ako bi trebalo da predstavite Tri Kapljice nekome ko do sada nije čuo za vas, kako biste opisali svoju muziku? Predstavite nam aktuelnu postavu.

– Opisali bismo naš izraz najšire moguće, kao rokenrol sa različitim uticajima. Nismo žanrovski bend, sviramo šta iz nas izađe. Distorzija, glasno, emotivno nabijeno muzičko iskustvo. Ima nas troje – na gitari i vokalu, Mina Stojanović, na bubnju i bekvokalima Vesna Vojvodić i, od pre 3 godine, na bas gitari i vokalu Čarli Kerol.

Koliko se vaš muzički izraz menjao tokom prethodnih godina i da li je činjenica da niste više isključivo ženski bend uticala na vaš zvuk i pristup radu? Ko su vaši muzički uzori? O čemu najčešće govore vaše pesme, gde pronalazite inspiraciju za tekstove?

– Svaki član donosi promenu i utiče na zvuk. Naš bend je saradnja između troje ljudi, gde svako ima svoj kreativni izraz i mogućnost da pusti mašti na volju. Iz našeg iskustva, zvuk nema veze sa polom, jer je i svaka žena koja je bila deo benda do sad, unosila nešto svoje u muziku. Nas troje svi slušamo mnogo različite muzike, te je teško definisati baš jedan bend ili određenog gitaristu, basistu, bubnjara… Sve što slušamo i što smo slušali kroz odrastanje ima uticaj na naše stvaralaštvo.Inspiracija je svuda oko nas i u nama, u svakodnevnom životu, problemima, ljubavima, poslovima, druženjima, razmišljanjima… Tekstovi su nam mahom introspektivne prirode, pokušaji da nađemo odgovore na neka pitanja, reakcije na određene situacije kroz koje smo prošli…

Tri Kapljice/ Photo: AleX
Čarli Kerol, Tri Kapljice/ Photo: AleX

Još uvek je aktuelan vaš EP Brzo, brzo, kako ste zadovoljni reakcijama publike i kada možemo očekivati album?

– Do sad je reakcija publike bila sjajna – pogotovo gde god da sviramo uživo, što mislimo da je i najbolji način da se upozna bend. Spotovi nam idu na TV-u i podkastima, singlovi se nalaze i na nekim listama i mogu se čuti na radio stanicama… Planiramo da snimimo spotove za oba preostala singla sa EP-a, kao i da uđemo u studio do kraja godine.

Šta je po vašem mišljenju ključ uspeha i dugogodišnjeg opstanka jednog benda na sceni?

– Puno truda i istrajnosti, kao i ljubav i poštovanje među članovima benda.

Možete li da uporedite rokenrol scenu od pre 15 godina, kada je nastao vaš bend, i ovu današnju – postoje li promene koje su se desile u međuvremenu, a koje utiču na stilski izraz bendova? Šta je ono što nova publika najviše sluša?

– Ono što smo mi primetili je da ima manje ska, a da je više post rok, post metal i instrumentalnih bendova. Ali pored toga, postoji mnogo onih koji su i dalje na sceni i koje i dalje slušamo, iz raznih subkultura koje suštinski možemo smestiti u rokenrol.

Na popularnoj letnjoj sceni na Zidiću Doma omladine nastupate 15. jula, šta za vas znači ovaj koncert i kakav program pripremate za publiku?

– Jako smo srećni što smo dobili priliku da zasviramo na Zidiću! Pripremamo rokačinu, znojenje i đuskanje, tako da, spremite se.

Bubnjar System Of A Down ljut na sebe i svoj bend: Uvredljivo je što ne pravimo više nove muzike…

Džon Dolmajan/Photo: wikipedia.org/Maron.Ibrahim
Džon Dolmajan/Photo: wikipedia.org/Maron.Ibrahim

Poslednji put nove pesme benda System Of A Down čuli smo 2020. godine kada su posle 15 godina tišine, ponovo muzički progovorili. Tad su svojoj publici pružili poslednju autorsku muziku, a to su bili singlovi “Protect The Land” i “Genocidal Humanoidz”. Pre toga, u 2005. godini, objavili su album “Hypnotize”.

DŽON DOLMAJAN, BUBNJAR SYSTEM OF A DOWN: SMRT KRISA KORNELA NAS JE TRGLA IZ LETARGIJE…

Na retko objavljivanje pesama svog benda osvrnuo se bubnjar Džon Dolmajan, koji je u YouTube intervjuu izjavio kako je uvredljivo što System Of A Down ne stvara novu autorsku muziku. Svoju tvrdnju objasnio je time što upravo oni imaju “dar od Boga ili koga već”, a umesto da ga iskoriste, oni ga rasipaju. System Of A Down, time je, po njemu, uvredio sve one koji pokušavaju, a ne uspevaju.

VRATILI SE S DOBRIM RAZLOGOM… POGLEDAJTE SPOT ZA PESMU “GENOCIDAL HUMANOIDZ” BENDA SYSTEM OF A DOWN

Oni su uspeli, imaju fanove, milionske brojke prodatih albuma, imaju talenat, i ljude žedne nove muzike, a oni to jednostavno ne rade. I to je najgore što mogu – imaju sposobnost, a ne koriste je.

U istom razgovoru govorio je kako oni očigledno imaju još toga da pruže svetu, a takođe je rekao da kad jednom objaviš nešto što u svetu ima uticaj, pitaš se zašto ne radiš to stalno.

KLINCI PRETVORILI “CHOP SUEY” BENDA SYSTEM OF A DOWN U CRKVENU PESMU… PA DOBRO, SKORO PA CRKVENU

Članovi SOAD nikad nisu javno rekli da odustaju od stvaranja sopstvene muzike, ali frontmen benda, Serž Tankian, izjavio je da nemaju plan da stvaraju nove pesme u skorije vreme. Džon Dolmajan je u intervjuu takođe rekao da bi SOAD bio u stanju da pravi novu muziku kada bi svi članovi benda bili voljni i želeli sve ostalo da ostave po strani. Rekao je kako je on spreman da to učini, ali ne smatra da su spremni i njegove kolege iz benda.

Bendovi koji su svoj vrhunac već doživeli, neretko se odlučuju da smanje produkciju, a usmere se na koncerte i monetizaciju popularnosti, pa ovakav stav drugih iz benda ne čudi mnogo.

Fluid Underground i Ehrmantraut 16. jula u niškom Ei Letnjem Klubu

Photo: Promo
Photo: Promo

Treće veče ovogodišnje sezone Ei Letnjeg Kluba (subota, 16. jul) obeležiće nastupi bendova Fluid Underground i Ehrmantraut.

Iako dolaze iz Vlasotinca, Fluid Underground su u Nišu na domaćem terenu. Do sada su nebrojano puta nastupali u ovom gradu, međutim, biće im to prvi koncert u Ei Letnjem Klubu. Takođe, ovo će biti i prvi nastup benda posle više od dve godine, a ujedno i dobar način da promovišu svoj novi album “Crni Kilovati” (Geenger Records) koji su objavili prošle godine.

Ehrmantraut je NIška publika imala priliku da sluša prošlog avgusta u Ei Letnjem Klubu kada su nastupili sa bendovima Gora i Monah.

Ovaj desert/stoner rock bend iz Niša, nastao je krajem 2019 godine sa idejom o sviranju tradicionalnog desert zvuka, da bi se pretvorio u pravi miks uticaja i žanrova.

Spoj gruvi ritmova, psihodeličnih zvučnih pejzaža i naravno… masnih rifova!

Ulaz: donacije od minimum 300 dinara. Donacijama direktno podržavate muzičare kao i organizaciju daljih koncerata u Ei Letnjem Klubu.

Drugi dan 4. Somborskog filmskog festivala u znaku filmskih publikacija i filmskih razgovora

Prvi od tri planirana “Espresa u 11” održan je juče u okviru programa Četvrtog Somborskog filmskog festivala.

Učesnici su imali priliku da prisustvuju promociji filmskih publikacija, kao i da prodiskutuju o filmskim ostvarenjima prikazanim prethodnog dana festivala sa drugim zaljubljenicima u filmsku umetnost.

SVEČANO OTVOREN 4. SOMBORSKI FILMSKI FESTIVAL

Svetozar Cvetković i Tamara Aleksić bili su prvi gosti Espresa u 11 i podelili su sa publikom utiske o filmu “Pucnji u Marseju“ Gordana Matića, koji je prikazan prve festivalske večeri.

Somborski filmski festival/ Photo: Slobodan Jotić
Somborski filmski festival/ Photo: Slobodan Jotić

Zatim su usledili dalji razgovori o filmskim publikacijama:

1. Milan Nikodijević: “Zabranjeni bez zabrane”

Drugo izdanje knjige koja je izdata 1995. godine i od trenutka svoje pojave postala referentno štivo. Autor knjige, kroz 11 razgovora sa nekim od najeminentnijih stvaralaca srpskog (jugoslovenskog filma), preipsituje sudbinu nekih kontroverznih filmova i karijere autora koji su ispaštali zbog subverzivnih sadržaja svojih filmova.

2. Dijana Metlić: “Stenli Kjubrik između slikarstva i filma”

Drugo, znatno dopunjeno i prošireno izdanje, eruditski je i lucidan pogled autorke na stvaralštvo Stenlija Kjubrika, jednog od najvećih reditelja u istoriji modernog filma. Ova nadahnuta knjiga, osim pojedinačne analize svih Kjubrikovih filmova, znalački oživljava kontekst Kjubrikove pojave.

Somborski filmski festival/ Photo: Slobodan Jotić
Somborski filmski festival/ Photo: Slobodan Jotić

3. Nina Živančevič: “Ono što se vidi”

Knjiga predstavlja izbor filmskih kritika i eseja koje je Nina Živančevič objavljivala, uglavnom u novosadskom “Dnevniku”, u periodu od 2009. do 2019. godine. Nina Živančević je pesnikinja, prozaista, esejista, umetnički kritičar i prevodilac.

4. Vladimir Marjanović: “Jevanđelje na filmu”

Isus Hristos, kao najdominantnija figura naše civilizacije i čovečanstva uopšte, prisutan je u svim oblastima umetničkog stvaralaštva, pa tako i u oblasti filmske umetnosti. To je upravo i predmet istraživanja u ovom radu. Osim na značajan uticaj Hristovog lika na kinematografiju uopšte, ovo istraživanje se takođe fokusira i na analizu nekih značajnih filmova o Isusu. Preko stotinu filmova koji su nastali tokom istorije sedme umetnosti i čiji je zajednički sadržalac život i stradanje Isusa Hrista čini jednu posebnu grupu, čija uloga u istoriji filma dosad nije dovoljno istražena. Cilj ovog rada jeste da determiniše ulogu i značaj tih filmova u istoriji kinematografije, zatim da odredi njihove mogućnosti i domete u predstavljanju svetog, kao i da definiše da li ti filmovi mogu da predstavljaju autentičan filmski žanr.

Somborski filmski festival/ Photo: Slobodan Jotić
Somborski filmski festival/ Photo: Slobodan Jotić

Večernji sati bili su rezervisani za filmske projekcije i razgovore sa članovima prikazanih filmskih ostvarenja.

Publici su se poklonili članovi ekipe filma “Heroji radničke klase“: reditelj Miloš Pušić, Stefan Beronja u ulozi Malog i Bojana Milanović u ulozi Ljiljane.

Publiku su pozdravili i članovi ekipe filma Ivana Bakrača “Posle zime“ Maja Šuša u ulozi Bubi, kao i koproducent filma Nikolina Vučetić-Zečević.

Drugog dana festivala prikazana je i Panorama kratkih austrijskih filmova, a poslednja projekcija, u 23:00 sata, bila je rezervisana za film prvog mađarskog oskarovca Ištvana Saba “Konačni izveštaj“.

Na prodaji rukopisa pesme “Hotel California” hteli da zarade milion dolara… problem je samo što ga poseduju – nelegalno

The Eagles/Photo: promo
The Eagles/Photo: promo

Trojica muškaraca optužena su za nelegalno posedovanje i pokušaj prodaje rukopisa čuvene grupe Eagles sa stihovima legendardne pesme “Hotel California”, prenose mediji u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema sudskim dokumentima, skoro 100 stranica Henlijevih beleški, uključujući stihove za “Hotel California ” i “Life in the Fast Line”, ukrao je kasnih 70-ih autor angažovan da napiše biografiju slavne grupe.

Glen Horovic, Kreg Inkiardi i Edvard Kosinski sumnjiče seda su nelegalno posedovali rukopise vredne više od milion dolara, kao i da su iste nezakonito planirali da prodaju.

PEVAČ EAGLESA OBJASNIO ZAŠTO BEND VIŠE NEĆE SNIMATI NOVE PESME: TO NIKOG NE ZANIMA, LJUDI SAMO HOĆE DA ČUJU “HOTEL CALIFORNIA”…

Oni su, kako se navodi, lagali aukcijske kuće iznoseći pogrešne tvrdnje o poreklu rukopisa.

– Izmišljali su priče o poreklu dokumenta i njihovom pravu da ih poseduju, a na sudu su se izjasnili da nisu krivi po optužbama – saopštio je okružni tužilac.

EAGLES TUŽE “HOTEL CALIFORNIA” IZ MEKSIKA: NISMO NA NJIH MISLILI, A ONI ZARAĐUJU NA NAŠEM HITU!

Suosnivač grupe Eagles Don Henli u više navrata je pokušao da povrati nestale rukopise, ali bežuspešno, pošto su ga optuženi u tome sprečavali.

Čuvena pesma “Hotel California” objavljena je 1977. godine, a grupa je vremenom postala prepoznatljiva po njoj. Među brojnim obradama ove pesme izdvajaju se one Gipsy Kingsa i Killersa.

Nekadašnji vlasnik najčuvenijeg noćnog kluba “Studio 54” izvršio asistirano samoubistvo

Mark Flajšman/Photo: YouTube screenshot
Mark Flajšman/Photo: YouTube screenshot

Mark Flajšman, koji je 1980-ih bio vlasnik legendarnog njujorškog noćnog kluba “Studio 54”, izvršio je samoubistvo u Švajcarskoj, rekao je njegov bivši poslovni partner.

U tome je imao pomoć, što je zakonom dozvoljena opcija u ovoj zemlji, a jedna od klinika gde se odobrava pomognuto samoubistvo jeste Dignitas.

Flajšman je u toj klinici, u blizini Ciriha, oduzeo sebi život uz asistenciju.

SVE TAJNE DISKOTEKE STUDIO 54: BLUD I RAZVRAT U NAJPOZNATIJEM NOĆNOM KLUBU SVIH VREMENA

Prvi put se razboleo 2016. kada nije mogao da hoda niti da brine o sebi, ali doktori tada nisu mogli da utvrde pravu dijagnozu njegovog stanja.

– Pretpostavljam da je patio više nego što smo bili upućeni – rekao je za BBC Njuz Danijel Ficdžerald koji je sa Flajšmanom bio suvlasnik kluba “Century” u Los Anđelesu 1990-ih i 2000-ih.

Ficdžerald je prošle nedelje organizovao “živo bdenje” za Flajšmana, nadajući se da će odložiti posetu Švajcarskoj.

– Mislio sam da bismo ga možda mogli ubediti da ne [ide], jer smo mu napravili zaista lepu žurku, gde je došlo mnogo njegovih prijatelja. Svi su mislili, ‘odložiće to za mesec dana pa ćemo videti šta možemo da uradimo’, ali on je bio spreman da to uradi – rekao je Ficdžerald.

Studio 54 in 1979 – photo by Bill Bernstein.

Posted by Flashbak on Wednesday, May 17, 2017

Asistirano samoubistvo je legalno u Švajcorskoj, a klinika Dignitas otvorena je 2002.

Među čestim gostima koji su igrali na njegovom plesnom podijumu bile su poznate ličnosti poput Endija Vorhola, Bjanke Džeger, Lajze Mineli i Elizabet Tejlor.

Zatvoren je tri godine kasnije, zato što su njegovi prvobitni suvlasnici uhapšeni zbog utaje poreza.

Flajšman je klub kasnije preuzeo, o čemu je detaljnije pisao u knjizi “Unutar Studija 54”.

“Od prve noći kada smo otvorili, 1981, bio sam uvučen u svet slavnih ličnosti, droge, moći i seksa”, napisao je u knjizi.

Studio 54 New York, back in the day…….
https://www.facebook.com/Vintage.et.Industrial/
#Vintage #Disco #Fashion #Dancing #Studio54 #Clubbing

Posted by Vintage et Industrial on Wednesday, February 15, 2017

“Svake noći, poznate ličnosti i šarmantne žene su se probijale kroz gomilu, uz stepenice do moje kancelarije da pijuckaju šampanjac i podele linije kokaina koristeći moju zlatnu slamku ili smotane novčanice od 100 dolara.

Bio sam vlasnik, domaćin žurke koji je sve to kontrolisao, moj posao je bio da se pobrinem da se svi dobro provedu, to je bila moja odgovornost i opojno osećanje, bio je to ekskluzivni svet u kome je sve moglo da se dogodi”, opisao je te dane u knjizi.

Ficdžerald se prisetio da su zajedno jako zabavljali dok su radili zajedno, a dugo su sarađivali.

– Mogao je da se zabavlja, a da u isto vreme promišlja. Umeo je da otrkije stvari, mnogo toga me je naučio – bio mi je odličan mentor – rekao je njegov bivši kolega.

Džeremi Klarkson pronašao “divnu malu rupu u zakonu” i otvorio restoran tamo gde se ne sme…

Džeremi Klarkson/Photo: Amazon Prime
Džeremi Klarkson/Photo: Amazon Prime

Poznati TV voditelj Džeremi Klarkson otvorio je restoran na svojoj farmi, uprkos tome što su lokalni odbornici odbili taj njegov zahtev.

Savet distrikta Zapadni Oksfordšir u januaru je odbio predloge za otvaranje restorana “Diddly Squat” u Čadlingtonu. Međutim, bivši voditelj emisije Top Gear navodno je pronašao “divnu malu rupu u zakonu”, prenosi Sun.

Rekao je da je pronašao još jedan ambar na njegovoj farmi u Zapadnom Oksfordširu i obavestio savet o otvaranju restorana.

Lokalne vlasti su saopštile da su obaveštene o otvaranju i da traže način kako bi osigurale da je mesto “usaglašeno sa lokalnim i nacionalnim zakonom o planiranju i izgradnji”.

KLEČAO SAM U BLATU, USRED OLUJE, ZGNJEČENIH TESTISA… BIZARNA POVREDA DŽEREMIJA KLARKSONA NA SNIMANJU

Klarkson je na društvenim mrežama objavio reklamu zajedno sa linkom za rezervaciju stola.

“Oduševljen sam što mogu da objavim da sada imate priliku da probate neverovatnu hranu koju uzgajamo na mojoj farmi u potpuno novom (ali prilično rustičnom) restoranu Diddly Squat”, tvitovao je.

Službenici zaduženi za planiranje i izgradnju ranije su odbacili projekat domaćina emisije Grand Tour da pretvori jednu štalu u restoran jer nije u skladu sa “predelom izuzetnih odlika” Kotsvolds.

U opisu mesta “Diddly Squat” na onlajn servisu za rezervisanje stolova u restoranima OpenTable piše:

“Pre nego što rezervišete, trebalo bi da znate da je malo, uglavnom na otvorenom i veoma rustično. Naručivanje piva ili odlazak u toalet nije tako lako kao u vašem lokalnom pabu, a mi ne udovoljavamo istančanim ukusima. Dali smo sve od sebe da vam bude toplo i suvo, ali ovo je Engleska”.

Dalje se navodi da se jelovnik uglavnom sastoji od hrane proizvedene na farmi i da gosti neće moći da biraju komad mesa koji će im se poslužiti.

NAJMRAČNIJI INTERVJU DŽEREMIJA KLARKSONA IKADA:  DA, O SMRTI RAZMIŠLJAM SVAKI DAN… ZA MENE, STVARI VIŠE NIKAD NEĆE BITI BOLJE

“Ne postoji meni kao takav – mi jednostavno služimo ono što je dostupno tog dana”, sledi u opisu.

“Ali ne brinite, na vašem stolu će se naći raznovrstan izbor grickalica i predjela, a zatim i pečenje i puding”.

Portparol distrikta Zapadni Oksfordšir rekao je da je “savet upoznat o otvaranju restorana na Diddly Squat farmi prošlog petka”.

– Kao deo naše standardne operativne procedure, istražujemo način kako bismo osigurali da je mesto u skladu sa lokalnim i nacionalnim zakonom i politikama o planiranju i izgradnji, kao i propisima o licenciranju i higijeni same hrane – dodao je.

Jedna pesma, muzičara 1000… “Paradise City” u najmoćnijoj verziji ikada

Rockin 1000/Photo: YouTube printscreen
Rockin 1000/Photo: YouTube printscreen

Hiljadu muzičara iz 25 različitih zemalja odsviralo je zajedno pre nekoliko dana “Paradise City” benda Gun N’ Roses i to zvuči stvarno moćno.

Rockin’ 1000 proslavili su svoj 8. rođendan ovog meseca obradom legendarne stvari Gunsa na Stade de France u Parizu. Grupa je osnovana 2014. godine i opisana je kao “najveći rok bend na planeti Zemlji” prema njihovoj web stranici gde još piše: “Rockin’ 1000 je sada više od benda. To je porodica, zajednica”.

Na sajtu grupe stoji da su svi dobrodošli u bend, “amateri, profesionalci, volonteri, deca, muškarci, žene, bez obzira na njihovo poreklo, etničku pripadnost, seksualnu orijentaciju ili socijalno poreklo, važno je da svirate muziku i da se volite”.

VIŠE OD 1000 MUZIČARA ODALO POČAST TEJLORU HOKINSU MOĆNOM OBRADOM PESME “MY HERO”…

“Paradise City” je objavljena 1987. godine i nalazi se na debi albumu Guns N’ Roses “Appetite for Destruction”. Više od 30 godina kasnije, to je još uvek pesma za koju se mogu vezati svi iz svih uzrasta.

Evo kako ta pesma zvuči kad je izvodi 1000 ljudi:

HL/Izvor: loudersound.com

Prateći program 29. Festivala evropskog filma Palić

0

U okviru pratećeg programa 29. Festivala evropskog filma Palić, koji se održava od 16. do 22. jula u organizaciji Otvorenog univerziteta Subotica, biće održane radionice za kritičare, kreatore sadržaja na društvenim mrežama, decu i mlade, izložbe, predstavljanje festivala, promocije knjiga, panel diskusije i bogat muzički program.

FEF Palić će ove godine biti domaćin trodnevnih radionica za članove MIOB mreže u cilju unapređenja komunikacije na društvenim mrežama. Uz pomoć stručnjaka za marketing na društvenim mrežama, festivali će proširiti svoja znanja u ovoj oblasti i razviti modele za dopiranje do nove publike. Ovaj projekat ima za cilj da pomogne svim filmskim festivalima u našoj mreži kako bi dalje rasli, dovodili nove generacije publike, razvijali ih u ljubitelje kinematografije i buduće filmske stvaraoce.

U sklopu Eco dox programa Festivala evropskog filma Palić biće održana panel diskusija i prezentacija Zelene povelje za filmske festivale i njihove prateće platforme. Ova inicijativa je nastala kroz mrežu festivala evropskog filma MIOB (Moving images open borders) uz podršku MEDIA programa Kreativne Evrope, a vodeću ulogu u izradi platforme preuzeo je festival u Lez Arku (Francuska). Osnovna ideja je motivisati filmske festival, kao i sve druge vrste manifestacija da razvijaju svoju zelenu agendu, beleže napredak iz godine u godini i šire ideju o očuvanju životne sredine.

Festival već duže od decenije održava Radionicu mladih kritičara, koja privlači učesnike iz cele Evrope. Tokom tri dana na festivalu, mladi, novi i ambiciozni filmski kritičari iz 10 zemalja mogu u potpunosti da urone u jedinstvenu, prijateljsku atmosferu Fesetivala dok učestvuju u redovnim mentorskim sesijama sa supervizorima radionica.

Ove godine redovnom voditelju radionice Nilu Jangu pridružiće se Viktor Paz, španski novinar/selektor koji se vraća na FEF posle nekoliko godina pauze.

Photo: Promo
Photo: Promo

Edukativni program “Kako se gleda film – mala škola bontona” je radionica namenjena deci osnovnoškolskog uzrasta od 10 do 15 godina i posvećena edukaciji u oblasti audiovizuelne kulture i umetnosti. Namera je da se podstakne kultura odlaska u bioskope i kultura gledanja audiovizuelnih sadržaja, ali i da se svest polaznika potkrepi teorijskim znanjima iz navedenih oblasti.

Predmet analize i diskusije je domaće ostvarenje Radivoja Andrića “Leto kad sam naučila da letim”. Program se realizuje kao zajednički projekat Mreže kinoprikazivača Srbije, uz pomoć Filmskog centra Srbije i Ministarstva kulture i informisanja. Autorski tim programa čine Zoran Janković, Đorđe Bajić, Nemanja Boškov i Nevena Đonlić.

U okviru 29. Festivala evropskog filma Palić biće realizovana i MOBIFILM radionica za učesnike MOBIFILM škole iz Subotice i Segedina. MOBIFILM radionica će okupiti 10 mladih studenata iz prekograničnog regiona koji su u prethodnom periodu pohađali MOBIFILM školu u Subotici i Segedinu i učestvovali na zajedničkoj radionici tokom Žigmond Vilmoš filmskog festivala u maju 2022. godine.

Cilj 4-dnevne MOBIFILM radionice jeste da se unapredi i nadogradi znanje studenata iz sledećih oblasti: pisanje (razvoj sopstvenog) scenarija za film, kamera mobilnog telefona i snimanje – napredni nivo, napredni nivo filmske montaže kao i kreiranje kratkih studentskih filmova mobilnim telefonom i njihovo prikazivanje.

Takođe, biće organizovan i drugi radni sastanak filmskih festivala iz prekograničnog regiona. Predstavnici 10 filmskih festivala iz prekograničnog regiona biće informisani o mogućnostima i praktičnim primerima saradnje filmskih festivala u okviru različitih fondova EU dok će u okviru praktičnog dela sastanka raditi na pripremi zajedničkih projektnih predloga iz oblasti filmske umetnosti.

Photo: Promo
Photo: Promo

Izložba “Tragovi jednog vremena: Filmski plakat 1970-1979”, koju je priredio Filmski centar Srbije, biće postavljena u Galeriji Otvorenog univerziteta Subotica. Izložba sadrži 41 filmski plakat iz perioda od 1970. do 1979. godine, iz fonda i arhive Filmskog centra Srbije.

Na izložbi će biti predstavljeni plakati koji su urađeni za popularne ratne spektakle, kao što su “Sutjeska” Stipe Delića, “Užička republika” Žike Mitrovića, “Partizanska eskadrila” Hajrudina Krvavca, kao i plakat filma “Valter brani Sarajevo”, takođe u režiji Krvavca, najgledanijeg jugoslovenskog filma, i mnogi drugi.

Na festivalu će biti održana promocija knjige “Stenli Kjubrik između slikarstva i filma” Dijane Metlić, u izdanju Filmskog centara Srbije. Važno je napomenuti da tekst predstavlja rad na jednoj višestruko istraživanoj temi, a da uspešno nudi jedan mogući novi uvid u delo Stenlija Kjubrika pre svega kroz tezu o neraskidivoj povezanosti između nepokretne likovne reprezentacije i pokretne filmske slike, odnosno ideju da se tek kroz proces njihovog sučeljavanja može doći do pravog razumevanja Kjubrikove umetnosti.

Takođe, biće održana i promocija knjige Knjiga “Zabranjeni bez zabrane” koja predstavlja početak vraćanja duga jugoslovenskoj kinematografiji. Naime, Crni talas je umetnički najsnažnije razdoblje u istoriji jugo-filma i ulazak u svetsku kinematografiju, a autor je svojim dosadašnjim radom već dao doprinos rasvetljavanju ove doskora tabu teme, čineći to značajno i pouzdano u svojim radio emisijama, a posebno na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji.

Ova knjiga je prirodni nastavak te zapažene delatnosti i sublimat koji na jednom mestu omogućava uvid u izvornu reč glavnih aktera crnog talasa.

U Bioskopu Abazija zakazano je predstavljanje međunarodnog festivala kratkometražnog igranog filma ”Filmski Front“ – međunarodnog festivala kratkometražnog igranog filma koji se ove godine održava po dvadeseti put. Akcenat festivala je na afirmaciji filmskog stvaralaštva mladih autora iz Srbije i regiona, edukaciji publike (posebno mlađeg uzrasta) kroz predavanja, filmske radionice i specijalne programe i popularizacije kratkog autorskog filma.

Festival će se predstaviti sa četiri filma koja će biti prikazana u okviru programa Mladi duh Evrope.

Brkovi (Priča 2021)/ Photo: AleX
Brkovi (Priča 2021)/ Photo: AleX

Na Paliću će biti predstavljen i Međunarodni filmski festival Kino Otok – Izola Sinema koji istražuje filmsku umetnost od 2004. godine, otkrivajući različite filmske izraze u društvu filmskih stvaralaca i publike svih generacija.

U sekciji Video na plaži, Kino Otok podržava projekcije filmske produkcije novih generacija filmskih stvaralaca u nastajanju, koji istražuju bogatstvo i smelost filmskog izraza u formi i sadržaju. Pored slovenačke nezavisne produkcije, sekcija prikazuje i filmove iz susednih zemalja i šire.

U muzičkom delu festivalskog programa tokom festivala nastupiće hrvatska pank-folk atrakcija Brkovi, novosadski bendovi Gift i Norveška Šuma, zrenjaninski The Quarantinos, kao i subotički bendovi Perpetuum Mobile i Mia. Koncerti počinju svakog festivalskog dana u 22:30 časova i ulaz je besplatan.

Ovogodišnje festivalsko izdanje, u organizaciji Otvorenog univerziteta Subotica, održava se na više lokacija, među kojima su jedinstvena Letnja pozornica na Paliću, kao i bioskopi Eurocinema, Abazija i Lifka.

Tokom predfestivalskog programa i centralnog dela manifestacije publici će biti predstavljeno više od 130 filmova iz svih krajeva Evrope, u 15 različitih selekcija i programskih celina. Većina filmova imaće svoju srpsku i regionalnu premijeru upravo na Paliću.

Festival evropskog filma Palić/ Photo: Promo
Festival evropskog filma Palić/ Photo: Promo

Slučaj Harms, Natalee i Soul Steamers 15. jula u Kuglašu

Photo: Promo
Photo: Promo

U petak, 15. jula od 20:00 časova u beogradskom klubu Kuglaš očekuje nas sjajna svirka tri benda: Slučaj Harms, Nataleé i Soul Steamers.

LIBERTAD O MUERTE… SLUČAJ HARMS KREĆE NA TURNEJU PO SRBIJI

Ovaj beogradski koncert bend Slučaj Harms održaće u sklopu svoje “Libertad o muerte” letnje turneje po Srbiji, a ovog puta na bini će im se pridružiti sjajni sastavi predvodjeni mladom i talentovanom kantautorkom Nataleé i pančevačkim bluzerima – Soul Steamers!

Očekuje vas nekoliko sati vrhunske svirke i odličnog programa pa obezbedite svoje ulaznice ( cena 400 dinara) na vreme.