Naslovna Blog Stranica 1937

Saopštenje Inicijative za život domaće muzičke scene: Ne pristajemo da opet budemo zaboravljeni

Inicijativa za život domaće muzičke scene izdala je novo sopštenje koje prenosimo u celosti…

Povodom izjave ministra finansija Siniše Malog da Vlada Srbije razmatra dodatnu podršku ugroženim sektorima, među kojima opet nije spomenuo muzičku i manifestacionu privredu, želimo da njega, ali i celokupnu javnost podsetimo na sledeće.

Manifestaciona i muzička privreda su ubedljivo najugroženije pandemijom, jer im je prvima ukinuto pravo na rad i poslednjima će biti vraćeno. Ovo je jedina delatnost koja je već preko godinu dana zabranjena sa apsolutnim padom prihoda od gotovo 100 % dok su ostale ugrožene delatnosti, kao na primer ugostiteljstvo, sve vreme radile u određenim kapacitetima.

Desetine hiljada ljudi su u katastrofalnoj situaciji. Preko godinu dana im je zabranjeno pravo na rad, bez mogućnosti da prehranjuju svoje porodice! Naravno da je svim ugroženim delatnostima, turizmu, ugostiteljstvu i drugima, potrebna dodatna podrška, ali ne pristajemo da mi opet budemo zaboravljeni!

ova spasimo

Naši predlozi su jasni i jednostavni. Država mora pod hitno prestati s davanjem novca privrednim subjektima i granama koje nisu ugrožene, i na taj način sačuvati novac u budžetu za one najugroženije.

Stepen ugroženosti je lako izmeriti kroz poređenje umanjenja prihoda privrednih subjekata u 2019. i 2020. godini:

1. Oni privredni subjekti kojima je uvećan prihod prošle godine, ili je umanjen do 10 %, ne treba da dobijaju nikakvu dodatnu pomoć, i na taj način uštedeće se velika sredstva u budžetu.

2. Oni privredni subjekti kojima je godišnji prihod u 2020. umanjen 10-30 % u odnosu na 2019. treba da dobiju tri polovine minimalne mesečne zarade po zaposlenom.

3. Oni privredni subjekti kojima je godišnji prihod u 2020. umanjen 30-50 % u odnosu na 2019. treba da dobiju tri minimalne mesečne zarade po zaposlenom.

4. Oni privredni subjekti kojima je godišnji prihod u 2020. umanjen 50-70 % u odnosu na 2019. treba da dobiju šest minimalnih mesečnih zarada po zaposlenom, kao i otpis doprinosa i poreza na plate.

5. Oni privredni subjekti kojima je godišnji prihod u 2020. umanjen preko 70 % u odnosu na 2019, i samim tim nalaze se na ivici bankrota, treba da dobiju 12 minimalnih mesečnih zarada po zaposlenom, kao i otpis doprinosa i poreza na plate za ceo period.

6. Poseban program podrške treba da bude upućen samostalnim umetnicima i samozaposlenim muzičarima.

Takođe, predlažemo da se kreira Fond za oporavak domaće muzičke i manifestacione privrede, u iznosu od najmanje tri miliona evra, a da sredstva iz fonda po jasnim kriterijumima dodeljuje zajednička komisija Vlade i predstavnika domaće scene.

Posebno napominjemo da ovde ne govorimo o velikim muzičkim zvezdama, već prvenstveno o svim onim nevidljivim ljudima iza scene koji su neophodni da bi se manifestacija desila, kao što su to hiljade zaposlenih u koncertnim kompanijama, rental i tiketing agencijama i drugim subjektima u našoj privrednoj grani.

Podsećamo i ministra i javnost da manifestaciona i muzička privreda, iako najugroženije, od izbijanja pandemije nisu dobile nikakvu posebnu podršku u odnosu na ostatak privrede, te da smo do sada potpuno apsurdno tretirani, isto kao farmaceutska industrija i pojedine druge grane koje u 2020. prijavljuju značajno veće prihode.

Država treba pod hitno da ispravi ovu grešku. Jedino će na taj način ekonomski paketi podrške moći da se nazovu uspešnim.

Gotovo sve druge evropske zemlje su prepoznale ovaj problem i svojim manifestacionim i kreativnim scenama uputile značajna sredstva dodatne pomoći. Tako su Nemačka i Velika Britanija podržali svoje lokalne scene sa milijardama, a Francuska, Holadnija, Austrija, Švajcarska, Finska, Norveška, Švedska, Italija i Poljska sa stotinama miliona evra.

Čak su i manje zemlje poput Letonije i Estonije odvojile milione evra za spas svojih muzičkih i manifestacionih privreda.

Muzičari su uvek bili među prvima kada je u pitanju prikupljanje humanitarne pomoći za one kojima je najpotrebnija. Krajnje je vreme da i naša država, ali i društvo u celini, poput većine drugih, prepoznaju značaj domaće muzičke scene, i ne dozvole njeno potpuno gašenje.

Uz veoma uspešnu masovnu vakcinaciju, Srbija je u prilici da bude među prvim zemljama na svetu koje će se vratiti normalnom životu, a u ekonomskom oporavku pogotovo turističke industrije, ali i mentalnog zdravlja nacije, manifestaciona i muzička privreda igraće ključnu ulogu.

Inicijativa za život domaće muzičke scene/ Photo: Promo
Inicijativa za život domaće muzičke scene/ Photo: Promo

Ovaj proglas je deo akcije “Inicijative za život domaće muzičke scene“, koju je pokrenula grupa pojedinaca, dugogodišnjih radnika na domaćoj muzičkoj sceni, a koju je do sada podržala većina najvećih manifestacija i organizatora događaja u Srbiji, kao i drugih aktera srpske muzičke scene.

Inicijativa za život domaće muzičke scene/ Photo: Promo
Inicijativa za život domaće muzičke scene/ Photo: Promo

Povratak grupe Stil… Splićani posle 37 godina objavili novi singl “Dobar znak”

Stil/Photo: promo
Stil/Photo: promo

Splitska pop grupa Stil posle 37 godina objavila je novu pesmu.

Nakon što su osamdesetih godina prošlog veka mesecima držali prvo mesto tada kultnog “Hita meseca” sa pesmom “Putovanje”, sada se obraćaju publici koja se tada nije ni rodila.
Ivo Lesić i Zvonimir Stipičić Miš autori su kompozicije “Dobar znak” kojom grupu Stil vraćaju na domaće radio stanice.

Posle prestanka rada grupe Stil, Ivo Lesić je bio kompozitor i producent nekoliko stotina pesama za uspešne hrvatske izvodjače, a godinama uspešno vodi i lutkarsko kazalište Produkcija Z, dok je Zvonimir Stipičić Miš pored tekstova za razne hrvatske pevače i velikog broja radijskih reklamnih spotova zapažen i u već kultnom humorističkom serijalu “Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba” na Radio Dalmaciji.

Kraj rata među braćom Galager? Liam i Noel osnovali zajedničku kompaniju za filmsku produkciju…

Liam i Noel Galager/Photo: fotomontaža
Liam i Noel Galager/Photo: fotomontaža

Sudeći prema najnovijim informacijama, braća Galager spremaju niz iznenađenja za ovu godinu. Tako su Liam i Noel Galager navodno registrovali zajedničku kompaniju za filmsku produkciju. Braća Galager, poznati po radu u bendu Oasis, čija je svađa 2009. dovela do prestanka rada ove izuzetno popularne britanske rock grupe, navodno su putem firme House osnovali kompaniju pod nazivom Kosmic Kyte koja je registrovana za proizvodnju filmova.

Pogledajte do sada neobjavljeni snimak Liama Galagera u obradi legendarne himne The Who “My Generation”

Prema britanskom tabloidu The Sun, obojica Galagera navedeni su kao direktori kompanije zajedno s Alekom Mekinlajem koji vodi poslove grupe Oasis i Noelovu firmu za upravljanje poslovanjem Ignition. Kao dokaz tome spominje se i Liamova objava na twitteru gde je u šali napisao da će ga uskoro staviti na film i pretvoriti ga u zvezdu. U istom tekstu spominje se i mogućnost da bi Liam i Noel mogli da rade na biografiji grupe Oasis posle uspeha filmova ‘Bohemian Rhapsody’ i ‘Rocketman’.

Noel Galager je stvarno ovo rekao: Voleo sam svoju majku, sve dok nije rodila Liama

Proširila se i priča o izdanju legendarnog nastupa grupe Oasis  na Knebworthu zbog čega su prošlog meseca fanovi grupe bili pozvani da podele svoja sećanja na taj nastup iz 1996. godine povodom njihove 25. godišnjice. Uz sve nabrojano, krajem meseca se očekuje i premijera filma ‘Creation Stories’ – filma o kreativnom direktoru diskografske kuće Creation Alanu Megiju koji je svojevremeno bio i menadžer grupe Oasis.

U filmu će se pojaviti Liam i Noel Galager koje glume Džejms Mekleland odnosno Lu Harvi-Eledž. Početkom godine Liam Galager je je dao da se nasluti da bi do kraja 2021. godine grupa Oasis mogla da se ponovo okupi i da prikladno proslavi 30 godina od nastanka.

HL/Izvor: nacional.hr

“Niko kao moj Beograd”… Otvoren foto konkurs Kulturnog centra Čukarica

Inspirisani različitim delovima Beograda, gotovo da ne prođe ni jedan dan a da ne napravimo po nekoliko fotografija ovog milionskog grada koji, kao neka stara dama, raširenih ruku dočekuje posetioce iz različitih krajeva sveta.

Povodom Dana Beograda, Kulturni centar Čukarica raspisao je foto konkurs “Niko kao moj Beograd“, koji ima za cilj da promoviše kulturno i turističko blago Beograda.

Teme fotografija mogu da budu pejzaži, ljudi, ulice, kulturni i sportske manifestacije, kulturno-istorijski spomenici i sve ono što predstavlja Beograd u najlepšem svetlu.

Pristigle fotografije  publika će moći da vidi na sajtu, fejsbuk i instagram stranici Kulturnog centra Čukarica, ili na izložbi koja će biti organizovana  kada to epidemiološke mere dozvole.

Photo: AleX
Photo: AleX

Pravo učešća na konkursu za izbor najlepše fotografije, koji traje od 15. marta do 15. aprila, imaju sva lica koja su starija od 15 godina.

Fotografije i kontakt podatke (ime i prezime, adresa, broj telefona), treba dostaviti elektronskim putem na adresu: marina.petrovic@kccukarica.rs.

Fotografije koje pristignu posle roka neće biti razmatrane. Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti lično ili na broj telefona: 011 2545 951.

Za autore najboljih fotografija biće obezbeđene simbolične nagrade u vidu knjiga i vaučera za pozorišne predstave.

KC “Čukarica“ zadržava pravo raspolaganja i korišćenja fotografija u promotivne svrhe.

Photo: Promo
Photo: Promo

Nismo ni znali da smo rasisti… Sad nas ubeđuju da su crtaći uz koje smo odrasli bili – pogrešan pogled na svet

Diznijevi heroji/Photo: promo
Diznijevi heroji/Photo: promo

“Petar Pan”, “Dambo”, “Knjiga o džungli” – mnogi odrasli ljudi su te Diznijeve filmove gledali kao deca. I danas su ti klasični filmovi popularni, i među decom i među odraslima.

Upravo ta popularnost filmova kompanije Dizni sa sobom povlači i kritiku. Sve se više čuju glasovi u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi koji traže preispitivanje filmova iz prošlosti te da se priče u budućnosti pričaju drukčije, piše Dojče vele.

“Dizni+” je početkom ove godine na najavnoj špici niza filmova ubacio sledeću formulaciju: “Ovaj program sadrži negativno predstavljanje i/ili nekorektno ophođenje prema ljudima i kulturama. Ti stereotipi si bili pogrešni tada, kao što su pogrešni i danas”. U filmove koji su tako označeni spadaju “Petar Pan”, “Dambo”, “Maza i Lunja”, “Mačke iz visokog društva” i “Knjiga o džungli”.

Kolektivno ludilo… “Ubijaju” Pepe le Tvora zbog seksualnog uznemiravanja i Brzog Gonzalesa zbog rasizma (?!)

U “Dambu” vrane govore sa afro-američkim naglaskom i opslužuju stereotip crnca koji igra i peva. U “Petru Panu” se indigeni narodi redom nazivaju “crvenokošci”. U “Mačkama iz visokog društva” jedna mačka jede štapićima i govori sa azijskim akcentom.

Stručnjak za kulturologiju i književnost Eva First smatra da to što je napisano u najavi ima smisla:

– Takva društvena ocena se može pozdraviti, to je mnogo bolje nego da se filmovi naprosto više ne prikazuju. Ovako se pruža prilika da se sa decom popriča o rasizmu i negativnim stereotipima.

Međutim, kompanija Dizni je krajem januara na svojoj platformi na internetu zaključala te filmove za profile dece koja su mlađa od 12 godina. Eva First, naučna saradnica bonskog Instituta za obrazovanje i društvenu inovaciju, kritikuje tu odluku:

– Ono što je ovde teško jeste da nemate poverenja u decu da razumeju kako su neke stvari pogrešne. Smatram da nije dobro da se sve više filmova zaključava, već da se svesno odnosi prema problematičnim stvarima, da se razgovara o tome kako je to delo bilo znak svog vremena i da je i tada to bilo pogrešno.

Svet se ozbiljno razboleo… u glavi: Novi nivo političke korektnosti u Simpsonovima… Belom glumcu zabranjeno da daje glas tamnoputom liku (?!)

Dakle, na koji način se to bolje radi? Već nekoliko godina delatnici u kulturi u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi postavljaju to pitanje. I to ne samo u odnosu na proizvode Diznijevog koncerna, već, na primer, i u pozorištu. Povela se diskusija i među piscima i nezavisnim filmskim producentima i režiserima.

Eva First, koja vodi radionice “Svest o rasizmu” na evropskim univerzitetima, smatra da je ukazivanje na problematične aspekte filma u najavnoj špici prvi pravi korak. Posebno jer pomaže roditeljima da shvate da postoje stvari u filmu koje moraju da objasne deci. Ona kaže da sada moraju uslediti naredni koraci. Kompanija Dizni bi mogla da tematizuje veći krug teških pitanja koja se pojavljuju u filmovima koje nude. Ne bi trebalo da se bave samo kostimima i scenarijima već i moralnim pitanjima koja proističu iz neke serije ili filma.

Eva First navodi pozitivan primer Diznijevog filma iz 1995. “Pokahontas”:

– To je bilo nezgrapna obrada istorijske figure, ali kao Diznijev film to funkcioniše dobro, jer deci jasno predstavlja kolonizovanje kao nešto negativno.

Prema navodima kompanije, najnoviji Diznijev film “Raja i poslednji zmaj” je drukčiji. Eva First ga još nije pogledala, ali je već u prethodnom filmu “Vajana” iz 2016. koji je napravio isti tim, videla napredak:

– Glumice i glumci su primereno izabrani. U priči junakinja, a ne muškarac, traži i pronalazi svoj identitet. Ako se tako nastavi, to je dobar put. Dizni poseduje izuzetno mnogo medijskih franšiza, to znači da imaju ekstremno veliku moć, jer priče koje konzumiramo prožimaju način na koji vidimo svet. Važno je da se poseduje svest o toj odgovornosti.

“Pokahontas” i “Vajana” umesto “Knjige o džungli” i “Petra Pana” – novi klasici dečijeg filma će biti drugačiji. Prema Evi First to znači i da je društvo sazrelo:

– Kada u odraslom dobu neki dečiji film drugačije procenite, to pre svega znači da ste zaista odrasli.

HL/Izvor: dw.com/b92.net

“Veruj”… Beogradski Kamenolom objavio novi singl

Kamenolom/ Photo: youtube.com printscreen
Kamenolom/ Photo: youtube.com printscreen

Krajem prošle godine, beogradski heavy metal bend Kamenolom objavio je pesmu “Veštac” kojom je najavio seriju novih singlova.

Kao što su i obećali, mesec dana kasnije bend je objavio “Slobodu“, a sada je tu i novi singl pod nazivom “Veruj”.

Pesma “Veruj” (kao i prethodne dve) snimljena je i miksana u studiju Blaze pod komandom Miloša Mihajlovića.

Bend kaže da im je ovo prva numera koja nije stopostotno epsko-junačke tematike, već se na malo prisniji način obraća slušaocu.

Photo: Promo
Photo: Promo

Singl je dostupan na YouTube kanalu benda, svim streaming platformama, a besplatan download je moguć preko Bandcamp stranice benda.

Ekipa Kamenoloma kaže da vredno radi na novom materijalu i da će verovatno sledeća “tura” pesama uobličiti sve do sada izdato u album prvenac, kao i da jedva čekaju da se ponovo stvore uslovi za live nastupe.

Art za pesmu “Veruj” je delo Milice Rašić, graficki dizajn je radio Sava Kovačević, dok je sve u format “visualisera”upakovao Nikola Dilberović.

 

“Program tvog kompjutera”, verzija 2021… Playade osvežile legendarni hit iz osamdesetih

Playade/ Photo: Mrvica
Playade/ Photo: Mrvica

Playade, duo koji čine Julijana Vincan (vokal) i Željka Milošević (električna harfa) objavile su na svom YouTube kanalu kreativnu obradu pesme “Program tvog kompjutera” koju u je originalu izvodila riječka grupa Denis & Denis.

Ovaj ženski sastav još uvek traga za svojim pečatom posebnosti, ali ova pesma je bliska onome što ubuduće žele da stvaraju, na čemu, trenutno, i rade. Postojeći songovi koje odaberu da sviraju, omogućavaju im da zajednički odluče kakva će njihova muzika da bude, kao i čime će da se bave tekstovi pesama koje pišu. Vredno i entuzijastično rade na projektu koji su nazvale Playade.

– Muzika u kojoj imamo spoj zavodljivog i drugačijeg sa nečim poznatim i klasičnim definitivno je nešto čemu težimo. Sledeći korak svakako su naše pesme i, iako nas trenutna dešavanja baš i ne inspirišu, čekamo pravi trenutak da se sve kockice poklope, jer to je ipak nešto što najviše želimo. Autorsko stvaralaštvo bilo čega, pa i muzike, teško može da ide na silu, tako da lovimo momente inspiracije i gledamo da nadahnuće crpimo iz lepih segmenata stvarnosti – izjavila je Julijana, pevačica ovog sastava.

[infobox title=’Playade su…’]

Playade/ Photo: Miss Stills (Tijana Janković Jevrić)
Playade/ Photo: Miss Stills (Tijana Janković Jevrić)

Julijana Vincan bavi se novinarstvom, pevanjem i odnosima sa javnošću (PR). Sve tri aktivnosti doživljava i kao hobije, jer neizmerno voli sve čime se bavi. Diplomirala je novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka i masterirala Kreativnu filmsku i televizijsku produkciju na Fakultetu dramskih umetnosti. Muzikom se bavi od malena, a pevanjem od 14. godine. Završila Nižu muzičku školu za klavir i solo pevanje. Kroz pesme izražava svoje emocije i svoje biće. Voli da živi u svom svetu, a omiljen joj je onaj u kojem peva uz harfu.
Željka Milošević je Kragujevčanka koja živi i radi u Beogradu, Novom Sadu i Somboru. Nastavnik je uskostručnih predmeta u okviru smera Dizajn zvuka u Srednjoj muzičkoj školi, aktivno se bavi sviračkim poslom i edukacijom harfe, vodi četiri udruženja koja se bave kulturom i umetnošću, a koja su najviše fokusirana na neformalnu edukaciju i rešavanje socijalnih problema kod mladih. Harfa je njena najveća ljubav i ne može da zamisli nijedno putovanje bez neke od svojih harfi, pa makar to bila i najmanja Harfinna koju sama proizvodi. Njena harfica nalazi se i na Playade logotipu i prepoznatljivi je zaštitni znak benda.[/infobox]

Spot je sniman u neobično interesantnom prostoru u Beogradu, Selfie Museum Expose (Terazije 27a), dok je video realizovao Željko Kovačević (Foto Mrvica), a zvuku je dodatno doprineo Boris Horvat, sa kojim saradnja postoji gotovo od samog početka.

Pogledajte spot za novu verziju legendarne pesme:

 

Rade Šerbedžija: Politički sam angažovan, ali ne želim da komuniciram sa bilo kojom vlašću… mladi treba da menjaju region

Rade Šerbedžija/Photo: YouTube printscreen
Rade Šerbedžija/Photo: YouTube printscreen

Glumac Rede Šerbedžija rekao je u Pressingu televizije N1 da veruje da će mladi ljudi verovatno promeniti život na ovim prostorima.

– Ja sam levičar, ali sam razočaran u levicu moje generacije… Verujem u novu levicu. Samo mladi u celom regionu, samo njima verujem i njih podržavam – naveo je on.

– Ne bih želeo da kažem da je u moje vreme pozorište bilo bolje, ali neke stvari su drugačije bile ako posmatramo društvo u kojem smo živeli u tom istorijskom trenutku… ne znam koliko pozorište mora i treba biti apsolutno angažovano i da li je to samo jedna od njegovih akcija. Volim angažovano pozorište, ne političke predstave, a svako u sebi mora pronaći razlog angažovanosti. Umetnost mora imati neko disidenstvo, to je u prirodi svakog umetnika, ali umetnost je dužna da u svojoj veličanstvenosti pravi divne predstave koje nisu samo politički angažovane – to je bitno, da ne bude umetnost samo sa rogovima, nego da ti rogovi imaju razloga – istakao je Šerbedžija.

ŽIVOT NIJE ŠTO I POLJE PREĆI… RADE ŠERBEDŽIJA IZNENADA OBJAVIO ALBUM “NE OKREĆI SE SINE”

Upitan o polemikama koje su pratile film “Dara iz Jasenovca”, on je rekao da ne može da govori o filmovima koje nije gledao.

– Mislim da treba snimati filmove o tome, i da ih treba prikazivati, to su stresne teme. Gagu (Antonijevića) znam kao čoveka koji je naravio dva odlična filma, i Jasmila (Žbanić) je napravila fantastičan film i ušla je u pet najboljih filmova strane produkcije za Oskara što je velika stvar, takve filmove treba snimati – kazao je.

Govoreći o povratku u Beogradsko dramsko pozorište posle 28 godina, Šerbedžija je rekao da je Beograd za njega bio jako važan jer je jako mnogo velikih glumaca i glumica bilo tu kojima se divio i sa kojima je sarađivao. – Takvi glumci, divota, sa kojima sam radio i od kojh sam učio, Beograd je za mene bio posebna pozornica – ispričao je.

Šerbedžija je rekao da mu je želja da u svom Ulysses teatru okupi mlade glumce iz regiona.

– To nema veze s politikom, to su mladi glumci koji govore jezikom kojim se razumemo, različitim valjda u nijansama, ali je jednistven u tome što jedni druge razumemo, volimo tu energiju, veujem u njih i gledam te predstave. Teška su vremena, mi smo bili srećna generacija, ulagalo se u umetnost, danas se ne ulaže dovoljno. U umetnost treba ulagati – naveo je.

RADE ŠERBEDŽIJA: PA ZAMISLITE DA SAD SVI UĐU U EVROPU… KO ĆE ONDA NA OVIM PROSTORIMA ZAPOVEDATI?

Upitan o politčkoj i društvenoj situaciji u Hrvatskoj, on je rekao da je danas umoran od toga da se nešto aktivno bavi time, kao što je nekada aktivno govorio, pisao, organizaovao.

– Danas verujem i podržavam novu levicu. Kad je počinjao rat, to je bio moj neki duhovni nalog protiv rata koji sam želeo zaustaviti, bio sam izvukao deblji kraj, kao i svi takvi, nepoželjni, danas sam dovoljno star, iako se ne dam, ali ostavljam to mlađima da to rešavaju, želim biti politički angažovan u predstavama koje radim, ali ne želim da komuniciram sa vlašću bilo kojom – kazao je.

– Užasno je, pogledajte kloliko mladih odlazi, svi mladi odlaze glavom bez obzira. To je problem novih država, problem identiteta, i opstojnosti tih država kako će se unutar velike Evrope snaći. Pogledajte činjenicu oko vakcine, sve što je Hrvatska kupila, pošto je članica EU ona dobija na kaplju od EU, a postavlja se pitanje zašto… to se ne događa sa Nemačkom.. zato što šta je njih briga, Evropa za nas ima štrik – i to se pokazuje u svakom pogledu i u ovom času sa vakcinama. Mi smo na repu događanja, i nisu krivi političari, oni ne mogu učiniti ništa, nego ono  to je Evropa za nas namenila – dodao je.

[infobox title=’Balašević je legenda’]

Đorđe Balašević/YouTube printscreen
Đorđe Balašević/YouTube printscreen

Rade Šerbedžija rekao je da je Đorđe Balašević, koji je preminuo od posledica korone, bio neviđen čovek i legenda. – Divim se njegovoj hrabrosti, u najgore doba, kad je počinjao bezumni rat, direktno je prozvao lidere koji su počeli taj rat, i u mnogim gradovima postao je nepodoban. Za mene je on heroj jer je stavio sve na kocku da se odupre ratu i pokazao se kao prijatelj svim tim narodima. On je rekao da se rasplakao kada je u Zagrebu te večeri, kada je Balašević preminuo, video hiljade mladih ljudi koji su pevali njegove pesme i odavali mu počast i ispisali transparent na ćirilici. – To je božanstveno i kad to svatiš, vidiš da će mladi ljudi možda promeniti život na ovim prostorima. Ja sam levičar, ali sam negde razočaran u levicu moje generacije, šezdesetosmaškušku. Verujem u novu levicu. Samo mladi u celom regionu, samo njima verujem i njh podržavam – istakao je glumac.[/infobox]

Govoreći o situaciji u BiH, on je rekao da nije političar da govorio o tim stvarima, ali da oseća da bi taj narod trebalo da bude zajedno.

– Ja bih želeo da su ljudi zajedno, da se Jugoslavija nije raspala, iz svoje pozicije želim da ljudi budu zajedno, svi smo isti ljudi, svi smo isti u tom smislu, ljudi odlaze nestaju, odjednom si u situaciji da razmisljaš koliko je kratak život a ne da prebrojavamo jedni drugima krvna zrnca, i da mrzimo – da li se to isplati u ovom kratkom životu – upitao je.

ŠERBEDŽIJA VS ŠTULIĆ (PART II): AKO DŽONI KAŽE DA SE NISMO DRUŽILI, ONDA NISMO

Šerbedžija je rekao i da neće da govori o politici u Srbiji jer ne želi da bude na naslovnim stranicama.

– Ja sam jednom rekao, kad sam bio protiv Miloševićeve politike i srpske politike i izvukao mnogo neprijatnosti zbog toga, neću više da govorim o tome nigde nikome ništa, ni u Hrvatskoj. Želim graditi život da mogu normalno pevati svoje pesme, živeti normalno u teatru, neka naši novi intelektualci uzmu baklje u ruke i neka pokušaju biti snažni, hrabri i da pomognu svom narodu – zaključio je.

Šerbežija je nedavno posetio oblasti Hrvatske razorene u zemljotresu, a u Presingu je rekao da je tamo video „strahote“.

– Ono što sam video to je uzasno, to je sve porušeno, u Majskim Poljanama je sve porušeno, a to je tako dobrostiv svet, ali ono što je uzasno je to što ta pomoć stiže prekasno… sela koja sam obišao i pre nego je udario ovaj potres bila su potresena, nije bilo puteva, električne energije… toliko godina su devastirana i ugrožena, to su sad pitanja – naveo je.

Fantastično je, kako je rekao, da je region pokazao solidarnost.

– Nakon tog potresa već sledećeg dana su ljudi, mimo vlade, počeli da dolaze tamo, nude pomoć, nije više bilo važno ko je ko… Hrvat, Srbin, musliman, ponovo u tome nalazim veru i nadu da se na ovim prostorima može stvarati dostojanstveniji i bolji život – rekao je glumac.

HL/Izvor: n1info.com

Glen Klouz nominovana za Oskara i Zlatnu malinu – za istu ulogu

Glen Klouz,Hillbilly Elegy promo
Glen Klouz,Hillbilly Elegy promo

Zavisno od toga koga pitate, Glen Klouz je najbolja ili najgora glumica sezone. Ova 73-godišnja glumica iz Konetikata u ponedeljak je zaslužila svoju osmu nominaciju za Oskara za sporednu žensku ulogu u Netfliksovom filmu “Gorštačka elegija” (Hillbilly Elegy).

Uprkos prethodnih sedam nominacija, među kojima su i one za “Fatalnu privlačnost” i “Opasne veze”, Oskara još nema.

OVO JE KOMPLETAN SPISAK NOMINACIJA ZA OSKARA… ALI OVE DVE ŽENE SVAKAKO ULAZE U ISTORIJU

Ove će se godine za prestižni zlatni kip “boriti” sa Olivijom Kolman, Marijom Bakalovom, Amandom Sejfrid i Jun Juh-jung.

Ali, Klouz ima priliku da pobedi na jednoj drugoj dodeli, premda se njome verovatno neće hvaliti.

Prošle nedelje je nominovana za Zlatnu malinu za istu ulogu u istoj kategoriji.

EMA STOUN JE ZLICA U NAJNOVIJEM NASTAVKU DIZNIJEVOG “101 DALMATINCA”

To je tek treći takav slučaj u istoriji dve nagrade. Džejms Koko mogao je biti i najbolji i najgori 1982. za ulogu u filmu “Samo kad se smejem”, a Ejmi Irving dve godine kasnije za ulogu u filmu u “Yentl”. U oba slučaja sve je ostalo samo na nominacijama.

Nekoliko drugih glumaca, poput Sandre Bulok, Melise Mekarti,  Ume Turman, Aleka Boldvina i Edija Redmejna, bili su nominovani za Oskare i Maline iste godine, ali za različite uloge. Bulok ih je čak obe i osvojila.

HL/Izvor: Tanjug

Električni Pilići ponovo kljucaju… Objavljena kompilacija “U redu je mama”

Požarevačka grupa Električni Pilići, predvođena Piletom, kasnije popularnim šoumenom i tv voditeljem, pre više od četvrt veka objavila je dva vrlo zapažena albuma i ugasila se kao i većina njihovih slavnih ispisnika…

 Električni Pilići/ Photo: Promo (TIOLI)
Električni Pilići/ Photo: Promo (TIOLI)

Nedavno su za izdavačku kuću Take It Or Leave It Records, prvi put od tih davnih, pionirskih dana nove srpske rock scene, objavljena njihova sabrana dela koja su sada dostupna na svim relevantnim digitalnim platformama.

Rok bend Električni Pilići počeo je sa radom 1987. godine u Požarevcu, a sve je počelo druženjem Zorana Radojkovića Pileta i gitariste Slobodana Antića Ante.

– Upoznali smo se i družili. Slušali muziku. On je tada svirao sa bendovima neformalno, a jedno vreme je sarađivao sa Bambi bendom – kaže Zoran, koji je pre Pilića nastupao sa bendom Venus i dodaje: – Počeli smo sa svirkom i vežbanjem u Žutoj kući u naselju Busije gde je već bila postavljena oprema od grupe Venus. Prvi bubnjar je bio Štraus, a Kiđa bas gitarista. Pravili smo pesme pre Ramba Amadeusa, ni ne sanjajući da je on radio takve pesme. Naime, pod uticajem Nadrealista, Monti Pajtona, Novog primitivizma, radili smo čudan spoj kič folka i čvrstog roka. Antina ideja je bila čvrsta hard rock svirka i moji recitali i napevavanje nekih kič narodnjaka. To je zvučalo suludo hrabro i imalo je dozu humora.

Prve snimke uradili su na Banjici, u studiju na bazenu. Prijavili su se za Zaječarsku gitarijadu, gde su 1989. nastupili u neformalnom delu sa bendovima van zvanične konkurencije kod kampa.

Sledeće godine bili su pozvani kao takmičarski band. Nastupali su, ušli u finale i osvojili nagradu publike. Naredne godine nastupali su ponovo kao gosti.

Pobedili su i na gitarijadi u Boru 1990. U to vreme menja se postava i bas preuzima Sebastijan Bata Seba, a bubnjeve Dragan Milošević Nuna. Stvorena je postava koja je radila do smrti Slobodana Antića.

Nastavili su da obilaze festivale i gradove po Srbiji (Mladenovac, Kruševac,Velika Plana…). Nastupili su i na 40 godina rokenrola u Jugoslaviji, u Hali 1 Beogradskog sajma.

Prvi album “U redu je mama” objavili su za Take It Or Leave It Records iz Beograda. Posle ovog debija 1996. snimili su i objavili i drugi album “Samo ležerno, fino, polako”, koji se kao bonus našao na ovom, upravo objavljenom izdanju.

Posle tragične smrti gitariste i osnivača Slobodana Antića Ante bend Električni Pilići prestao je sa radom.