Naslovna Blog Stranica 1833

DOK CINEMA MASTERS: Filmovi Želimira Žilnika u Domu omladine Beograda

Ustanak u Jasku/ Photo: Promo (DOB)
Ustanak u Jasku/ Photo: Promo (DOB)

U letnjem bioskopu Doma omladine Beograda 12. i 19. juna biće prikazani filmovi “Ustanak u Jasku” i “Stara škola kapitalizma” doajena domaće kinematografije – Želimira Žilnika koji će biti i gost na pomenutim projekcijama.    

“Ustanak u Jasku” (Jugoslavija, 1973) – 12. jun u 19:00, Velika sala DOB
Scenario i režija: Želimir Žilnik
Snimatelj: Milivoje Milivojević
Montaža: Kaća Stojanović
Produkcija: Panfilm (Pančevo)

Stanovnici sela Jazak, na Fruškoj gori, pokazuju kako su izvodili ilegalne akcije protiv okupatora tokom Drugog svetskog rata.

Govore o dramatičnim događajima, pomaganju i skrivanju partizana i odlasku mlađih seljana u partizanske jedinice, u Bosnu. Slušamo sećanja na okupatorska hapšenja, proganjanja i mučenja.

U poslednjoj četvrtini filma, učesnici govore o događajima iz jeseni 1944. godine, kada je selo oslobođeno i kada su Rusi prošli kroz njihov kraj. Sećaju se radosti i velike nade zbog dolaska slobode i socijalizma.

Stara škola kapitalizma/ Photo: Promo (DOB)
Stara škola kapitalizma/ Photo: Promo (DOB)

“Stara škola kapitalizma” (Srbija, 2009) – 19. jun u 19:00, Velika sala DOB
Scenario i režija: Želimir Žilnik
Kamera: Miodrag Milošević
Montaža: Vuk Vukmirović
Producent: Sarita Matijević, za Playground produkciju (Novi Sad)
Učestvuju: Živojin Popgligorin, Robert Paroci, Zoran Paroški, Lazar Stojanović, Branimir Stojanović, Ernest Larsen, Tomislav Milankov, Dragan Siriški, Slobodan Đorić, Joca Šokarda, Svetozar Srdanov, Maja Krek, Ratibor Tribunac, Tadej Kurepa, Vladimir Marković, Tamara Miladinović, Leon Šurbanović, Rade Ćurčin

“Stara škola kapitalizma“ je smeštena u sred talasa radničkih protesta koji se šire Srbijom. Revoltirani radnici provaljuju kapije fabrike u kojoj su radili i s razočarenjem otkrivaju pustoš koju su za sobom ostavili novi vlasnici.

Sukobljavanja koja slede, među kojima se desi i okršaj između radnika u opremi za američki fudbal i gazde i njegovog obezbeđenja u pancirima, ne dovode do razrešenja.

Grupa mladih anarhista, u znak solidarnosti kidnapuje gazde i uzima ih kao taoce. Zastupnik ruskih tajkuna, broker s Volstrita i dolazak potpredsednika SAD-a Bajdena u posetu Beogradu – neočekivano zapliću sled događaja, vodeći priču do šokantnog završetka.

Film beleži sve kompleksniji, a opet i krajnje živopisan pregled sadašnjeg vremena i društvenih previranja pod razarajućim uticajima domaćeg i stranog kapitala.

Želimir Žilnik autor je više od 50 igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drama, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Bavi se je temama koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice.

Slom sistema vrednosti u post-tranzicijskim zemljama centralne i istočne Evrope, problemi izbeglištva i migracija u novonastalim okolnostima proširene Evrope – okvir su tematskog ciklusa započetog 2010. godine: Tvrđava Evropa (2000), Kenedi se vraća kući (2003), Gde je Kenedi bio dve godine? (2005), Evropa preko plota (2005), Dunavska sapunska opera (2006), Kenedi se ženi (2007), Stara škola kapitalizma (2009), Jedna žena – jedan vek (2011), Pirika na filmu (2013), Destinacija_Serbistan (2015) i Najlepša zemlja na svetu (2018). Žilnikov filmski opus predmet je niza inostranih retrospektiva (2010 – 2021: SAD, Argentina, Portugal, Meksiko, Nemačka, Austrija, Švajcarska, Grčka, Turska, itd.).

Istorijski, kulturološki i umetnički gledano, dokumentarni film je punopravna filmska forma, koja nakon promenjivog razvoja, u kojem su se smenjivali periodi uspona i opadanja interesovanja za bavljenje dokumentarnim filmom, u prethodne dve decenije doživljava renesansu u Srbiji.

Ovo se odnosi na sadržajno, tematski, stilski i namenski različite filmove, zbog čega se sa pravom smatra da je dokumentarni film stožer pluralizma, nezavisnog stvaralaštva i novog filmskog jezika, i da kao takav treba da ima svoje stalno mesto prikazivanja.

U nedostatku bioskopa, u kojem bi domaća publika mogla redovno ili bar učestalo da prati dokumentarna filmska ostvarenja, Dom omladine Beograda, je podržao inicijativu realizacije filmskih projekcija domaćih dokumentarnih filmova, jednom mesečno u lenjem i zimkom ciklusu, u okviru programa DOK CINEMA DOB, i dva puta mesečno, tokom letnjih meseci, u okviru programa DOK CINEMA MASTERS.

DOK CINEMA MASTERS je program koji predstavlja filmske klasike kratkometražnog i dugometražnog dokumentanog filma, autore koji su već ispisali istoriju domaće kinematografije, i one koji su nesumnjivo sebi obezbedili mesto u domaćoj kinematografiji, a koji još uvek stvaraju i svojim opusom šire uticaj na mlađe generacije.

Sve filmske projekcije će biti praćene razgovorom moderatora sa gostima, ili samostalnim prikazom filma i filmskih uticaja u opusu autora prikazanog filma, od strane moderatora. Ideja je da se domaća publika upozna sa specifičnostima domaćeg dokumentarnog stvaralaštva, i tendencijama na međunarodnoj dokumentarnoj sceni, jednako u kontekstu umetnosti i savremene dokumentarne produkcije.

Autor i moderator programa je Jovana Nikolić, producent, a ulaz je besplatan.

 

Pročitajte prvi put Balaševiće pesme iz gimnazijskih dana… Već tada je sve bilo jasno…

Đorđe Balašević/YouTube printscreen
Đorđe Balašević/YouTube printscreen

Đorđe Balašević je tokom svog života napisao veliki broj pesama, a list “Danas” došao je do onih numera koje je slavni kantautor stvorio dok je bio gimanzijalac.

Legendarni Đole je odlično baratao srpskim jezikom, što je i pokazao dok je pohađao gimnaziju “Svetozar Marković Toza” u Novom Sadu.

TRI BALAŠEVIĆEVE PESME U UDŽENICIMA ZA OSNOVNU ŠKOLU…

OLIVERA BALAŠEVIĆ: SA PLAFONA KRENE VODA PO KUĆI, POPLAVA, A ĐOLE NAPIŠE “RINGIŠPIL”…

Naime, brojne njegove pesme izašle su u godišnjaku gde obrazovne ustanove. Đole je pisao o svemu i svačemu, ali, kako može da se primeti, u prvom planu bili su muško-ženski odnosi.

Tim povodom, evo i nekih Balaševićevih pesama koje je napisao tokom gimnazijalskih dana, kada je bio učenik odeljenja IIa.

Par reči o našoj ljubavi

Ja sam pretežno težio ka seksu,

Ti si volela ukršetne reči,

U redu, priznajem,

Možda se nismo voleli,

Baš kao golub i golubica,

Ali smo se voleli

Kao neke druge životinje,

I bilo nam je lepo.

 

Ja sam pretežno težio ka seksu,

Ti si volela ukršetne reči,

Tvoja mama je zbog mene

Dobijala lupanje srca

I zbog nje sam konačno uspeo da shvatim

Sve one silne viceve o taštama.

 

Tek,

Ja sam pretežno težio ka seksu,

Ti si volela ukršetne reči,

Eto, to radimo i danas,

Ali više ne u duetu.

Đorđe Balašević IIa

Ako ti je srce od kamena

Ako ti je srce od kamena,

Ne brini,

Ima još kamenoloma.

I kamenorezaca,

Još se tu mogu izvršiti

Neke izmene i dopune

U cilju opšteg poboljšanja.

 

Ako ti je srce od kamena,

Ne brini,

Nego stvori i kamen u bubregu

Pa onda počni da skupljaš

Svo ostalo kamenje,

I stalno ponavljaj:

– Kame po kamen – palača –

I tako dalje.

 

Ako ti je srce od kamena,

Ne brini.

Đorđe Balašević IIa

Da ti imaš telefon

Da ti imaš telefon

Ja bih bio slušalica

I mislio bih da sve meni pričaš,

Pa bi me disala i spuštala

I čistila me uoči male gospojine kad nam dolaze gosti.

 

Da ti imaš telefon

Bio bih ja i imenik

 

I baš za inat sa štamparskom greškom

Bes onog broja koji tražiš

I onda bi me listala i listala

I kad bih bio u tvojim rukama.

 

Da ti imaš telefon

Ja bih bio i najbolji korisnik

telefonskih govornica

I odneo bih tamo krevet i bokal vode

Pa bih ti ceo dan telefonirao

A u pesmama bih se odmarao

I pio vodu is bokala

 

Jao, samo da ti imaš telefon,

Bio bih onaj automat za tačno vreme

Pa bih rekao kad se javiš

Pa bih rekao kad se javiš

Već toliko sati, toliko minuta i toliko sekundi

Te volim.

 

“O, kakav dražesan automat”

Govorila bi ti, spuštajući slušalicu,

A to sam ja, i slušalica i automat.

Pa  sticajem okolnosti imaš telefon

Onda bih ja bio centrala

Pa bih ukinuo sve telefone na svetu,

Samo bi jedan ostavio tebi

I jedan meni

 

E, da ti imaš telefon

Mnogi bi doprineli čovečanstvu.

Đorđe Balašević IIa

Tvoja fotografija

Dok gledam u tebe, u svo moje blago,

Životu u liru sreće počinje da svira

I shvatam kako čoveku može biti drago

Jedno malo, obično, parčence papira.

 

Puštaš gitaru na žicama jeca

dok pesma teče uz sablasni smeh

Pred kojim to Bogom koleno ti kleca

iz kojeg od njih ti moliš za greh?

 

Zar kriv je neko što u ponor padaš,

što nekoć nesta tvoga oka sjaj?

Ne reci samo da sve poče onda

kad crnim tušem preko toga pisma

očajnim gestom uz lomljenja pera

sa krikom bola ti napisa: KRAJ!

Svaki kraj je novi početak… Space-rock trio MOON objavio live verziju “Lux Aeterna” sa Nišvilla

MOON/ Photo: Marko Maksimović
MOON/ Photo: Marko Maksimović

Space-rock trio MOON vraća se u studio kako bi snimio materijal za svoj predstojeći album na kome će se naći sedam novih instrumentala.

– Novi materijal nosi osveženje i nagoveštava naš naredni korak u prepoznatljivom ali i veoma fleksibilnom muzičkom pravcu. U nemogućnosti nastupanja zbog teške godine koja je iza nas, želimo da se oprostimo od prve faze benda izvođenjem Clint Mansellove kompozicije “Lux Aeterna”, koja se proslavila u filmu “Requiem For A Dream”, sa nastupa na Nišville Jazz Festivalu održanom 2019. godine – izjavio je basista Miki Stanković.

MOON/ Photo: Marko Maksimović
MOON/ Photo: Marko Maksimović

MOON je instrumentalni space-rock trio kojeg čine iskusni muzičari domaće scene (Ništa Ali Logopedi, Eleven).

Prvi album “Maybe We’ll Come Back” iz 2018. je samostalno izdanje čiji su singlovi “Lux Aeterna” i “Mission” zauzeli #5 i #2 mesto na domaćoj Top listi Beograd 202.

Izdanje je promovisamo na samostalnim koncertima i nastupima na festivalima, među kojima se izdvajaju Arsenal Fest i Nišville Festival.

Nastia 25. juna premijerno u Barutani

Photo: Promo
Photo: Promo

Jedna je od najtalentovanijih evropskih ženskih tehno di-džejeva, Ukrajinka Nastia, premijerno će da nastupi u petak, 25. juna u Barutani.

Kažu da tajna njenog uspeha leži u kvalitetnoj elektronskoj muzici, a da je njeno obeležnje energija koju deli sa ljudima tokom svojih nastupa.

Zvuk koji preferira kreće se od pucketavog tehna do melanholičnog minimala, mada na tu osnovu rado naslanja zvuk koji opisuje kao geto funk.

Jedna je od miljenica Svena Vätha i Monike Kruse, a njeni nastupi su redovna pojava na velikim svetskim festivalima kakav je Awekenings.

U svet klabinga ušla je sa samo 13 godina, di-džejingom je počela da se bavi 2005. godine, dok je od 2009. na turnejama po najatraktivnijim svetskim plesnim destinacijama, nastupajući podjednako i na festivalskim i na klupskim podijumima.

Tokom 2014. Godine pokrenula je Strichka festival u Kijevu, koji je tokom godina, zajedno sa proslavom njenog rođendana u poznatom kijevskom klubu Closer, doveo u Ukrajinu najuticajnije svetske di-džejeve, što je deo ponovnog rođenja klupske scene u toj zemlji.

Nastia/ Photo: Promo (Barutana)
Nastia/ Photo: Promo (Barutana)

Nastia je bila rezident Kazantip festivala, kao i moskovskog kluba ARMA17. Pokrenula je svoju radijsku emisiju Propaganda i istoimenu vinil-only etiketu. Sada vodi svoj novi lejbl Nechto, koji je usmeren na di-džejeve sa digitalnim i vinil izdanjima i stavlja naglasak na veliku širinu ukrajinskih talenata.

Za sebe kaže da je di-džej, a ne producent i da nije posvećena stvaranju sopstvenog materijal već muzici. Svakako je jedna od nekolicine koji su svoj put ka vrhu iskrčili sirovim talentom i vanserijskom veštinom, spajajući ponekad i naizglzed nespojivo, što njene nastupe čini još uzbudljivijim.

Svaki aspekt njene muzičke karijere je deo njene upornosti da konstantno stvara nešto novo i bude pionir.

Pre dve godine, kada su se modni svet i tehno kultura približili, nastupila je na specijalnom događaju Nedelje mode, za Pradu, u njihovim poznatim njujorškim kancelarijama.

Prošlog leta je postala prvi tehno di-džej koji je nastupio na dram en bejs festivalu SunAndBass, uz čuvenog MC Stamina. Tom prilikom je intervjuisala svevremenog heroja Goldie-ja za Mixmag i sa njim planira posebnu saradnju u budućnosti.

Ulaznice su u prodaji putem Cooltix onlajn platforme, po promo ceni od 890 dinara za regularne karte i 1390 dinara za VIP, kao i na prodajnim mestima Ticket Visiona i Gigs Tixa.

“Tvoja krv”… Pirotski bend Legat predstavio novi singl

Photo: Promo
Photo: Promo

Posle singla “Zlo”, pirotski bend Legat nastavio je sa radom i predstavlja nam novu pesmu pod nazivom “Tvoja krv”.

Dok je u prvoj pesmi tema bila kritika društva i vremena u kome živimo tema nove numere je poziv da ljudi ne odustaju od svoje zemlje i ne napuštaju je, da skupe snagu i ostanu tu jer sem ove drugu nemamo.

Ovoga puta urađen je lyric video sa željom da ostavi jači utisak slikama koje prate tekst pesme.

Legat/ Photo: Igor Đorđević
Legat/ Photo: Igor Đorđević

Muzika za “Tvoju krv” snimljena je u Pirotu u studiju Fuzz dok je produkciju i master radio Stefan iz Blacksmith studija Kragujevac.

Bend u narednom periodu planira da na par meseci objavljuje po jednu novu pesmu da bi se na kraju sve objedinilo u jednu celinu konceptualnog albuma.

Ekipu benda Legat čine: Filip Stamenovic (bubnjevi), Danilo Mitrovic (bas gitara), Boban Pejcic (gitara), Marjan Colić (gitara) i pevač Nikola Božić (ex Bad Memory). 

Izložba Eme Bregović “Don’t Worry” od 12. juna u Bioskopu Balkan

U subotu, 12. juna u 20:00 časova biće otvorena izložba “Don’t worry” Eme Bregović, na kojoj  će ova vizuelna umetnica predstaviti svoje radove nastale u poslednjih nekoliko godina.

Kao umetnica čiji su koreni vezani za Jugoslaviju, zemlju koja više ne postoji, Ema Bregović koristi umetnički izraz kao jedini način komunikacije sa sopstvenim višestrukim identitetima, nerazrešenim fantomskim granicama i nepouzdanim geografskim odrednicama.

– Ime izložbe je mali eho na trenutnu situaciju, na naše društvo, i način življenja, a na neki način i na često tešku izradu mojih projekata. Pokazujem radove nastale u poslednjih 5-6 godina. Neki projekti su zahtjevali mnogo godina da se završe, često su bili i dalje u procesu rada. Neki su malo impulsivniji, ali svi se artikulišu oko zajedničke tematike nerazriješenih konflikata, kompleksnih odnosa između našeg društva, umjetnosti i politike. Imam nevjerovatnu priliku da izlažem u Bioskopu Balkan, koji je kultno mjesto. Vrlo sam uzbuđena zato što prvi put imam ovoliki prostor i slobodu, i htjela bih da tokom izložbe ljudi osjete taj odnos između prostora i skulptura, i načina na koji se ta relacija kreira – izjavila je o predstojećoj izložbi Ema Bregović.

Ema Bregović/ Photo: Promo (dozvoljeno objavljivanje)
Ema Bregović/ Photo: Promo (dozvoljeno objavljivanje)

Ema Bregović rođena je u Parizu 1994. godine. Magistrirala je na Školi lepih umetnosti u Nantu (Francuska) 2018, a trenutno živi i radi u Beogradu i Parizu.

Ema crpi inspiraciju iz univerzuma nerazrešenih konflikata, fluktuirajućih identiteta i kontroverznih značenja, analizirajući kompleksna pitanja granica, transgresije, religija i šizmi. Njeni radovi reflektuju  dihotomije i kontroverze i odišu ambivalentnošću, višeznačnošću i nesaglasnošću, koje su u konstantnom dijalogu sa opipljivim karakteristikama i subverzivnim konotacijama objekta.

Umetnica na ovaj način provocira publiku, pozivajući je da istraži antagonizam između materijala koje koristi, objekata koje predstavlja i značenja koja im pridaje.

Najznačajnija dela mlade umetnice prikazuju sinesteticku harmoniju između poezije i nasilja, odražavajući njenu katarzičnu potragu za mirom, jedinstvom i spokojem izgubljenim kroz jugoslovenske   ratove.

Izložbu organizuje Fondacija Saša Marčeta, a kustoskinja izložbe je direktorka fondacije Ksenija Samardžija. Posetioci će moći da pogledaju izložbu do 4. jula.

Gnjezdo/ Photo: Promo (dozvoljeno objavljivanje)
Gnjezdo/ Photo: Promo (dozvoljeno objavljivanje)

Da li znate koja je pesma “napravila” Igija Popa, Pita Tauzenda i Džimija Pejdža… zbog nje su to što jesu, a vi je verovatno nikad niste čuli

Link Vraj/Photo: printscreen
Link Vraj/Photo: printscreen

Malo pesama ima uticaj i životno iskustvo jedine postojeće instrumentalne pesme koja je ikada zabranjena. Ako putem jednostavnog rifa i bubnja možete da okupite pleme muzičkih sledbenika, onda znate da ste napravili nešto sasvim posebno.

– Bio je momak po imenu Link Vraj – započinje Igi Pop. – Čuo sam ovu muziku u studentskom sindikatu na univerzitetu. To nešto zvalo se  “Rumble” i zvučalo je… baaad.

Za Igija Popa, ovaj trenutak prognozirao je njegovu budućnost u zvučnoj kristalnoj kugli i, nepotrebno je reći, ta budućnost nije uključivala univerzitet.

– Emotivno sam napustio školu u trenutku kad sam čuo “Rumble” – zaključio je on.

Igi Pop/Photo: facebook@iggypop
Igi Pop/Photo: facebook@iggypop

Priča iza ove pesme je prava legenda. Link Vraj svirao je u jednom od svojih bendova, The Ray Men. DJ je zamolio bend da svira “The Stoll” grupe The Diamonds, Link Vraj se složio, ali pošto nikada nije čuo za pesmu on i njegove kolege iz benda našli su se u nebranom grožđu. I zato, u slavnoj ratifikaciji stare izreke “nužnost je majka izuma”, neophodnost pronalaska rešenja za datu situaciju iznedrila je jedan od najuticajnijih kamena temeljaca u istoriji rocka. Možda vi to ne mislite, ali tu je legija najvećih muzičkih zvezda koja se apsolutno slaže s tim.

Vrajev brat, Dag, koji u raznim potkrepljenim izveštajima nazvan  “majstorom stihova koji bubnja glasnije od uragana koji prelazi preko fabrike zvečki”, odredio je ritam “pogrešnim” krajevima palica, a Vraj je izbacio nekoliko teških, vibratom natovarenih akorda, jer je tako zamišljao da zvuči pesma pod nazivom “The Stoll” (ne, ne zvuči). Da bi čuo gitaru nad udarcima koji je Dag nemilosrdno smišljao, ispred izbušenog pojačala postavio je mikrofon, a taj “izduvani” zvuk izazvao je pomamu ushićene gomile dok su se kupali u zvučnom bumu koji će kasnije postati poznat kao “Rumble”. Iako će pesma posle toga isplesti svoje sopstveno mistično putovanje, na kraju je se ta 1958. godina računa kao ona u kojoj je stvorena magija.

U dokumentarnom filmu “It Might Get Loud” iz 2008. godine, Džimi Pejdž je čak rizikovao da se potencijalno osramoti svirajući vazdušnu gitaru, samo da pokaže koliko je zaljubljen u ovu numeru.

– Slušao sam sve sa gitarom kao dete, sve što se sviralo i sve te različite pristupe i odjeke, ali kad sam prvi put čuo “Rumble”, to je bilo nešto što je imalo toliko dubok uticaj na mene.

Pokeraši odabrali… Evo koja je najbolja kockarska pesma svih vremena

Iako naklonjen okultnom, Pejdž ne spominje ništa o urođenom “lošem” zvuku koji je Igi Pop ranije objasnio, ali Pit Tauzend je u intervjuu govorio o njenoj “uznemirujućoj moći”:

– Sećam se da mi je bilo veoma neprijatno prvi put kad sam čuo “Rumble”, a opet sam bio veoma uzbuđen zbog tog zvuka gitare. On je kralj, da nije bilo Linka Vraja i “Rumble”, nikad ne bih uzeo u ruke gitaru.“

Ako vam treba još neki dokaz o krucijalnom uticaju koji je Link Vraj imao u izmišljanju “govora” savremenih gitara, evo i pohvale Nila Janga:

– Kad bih mogao da se vratim u prošlost i vidim bilo koji bend, to bi bio Link Vraj i The Ray Man.

HL/Izvor: faroutmagazine.co.uk

Da li u 140 sekundi može da stane jedna godina… Bend Ničim izazvan objavio “Malu pesmu“

Nicim izazvan (Bojan Gluvajić i Boris Bakalov)/ Photo: Vukašin Danilović
Nicim izazvan (Bojan Gluvajić i Boris Bakalov)/ Photo: Vukašin Danilović

Bend Ničim izazvan i za vreme pandemije nije prestao da radi, pa je pred fanovima novi video singl pod nazivom “Mala pesma“.

– Jedno je sigurno: Nismo se ulenjili! Jedna nemirna godina je iza nas. Dogodile su nam se neke nove, drugačije inspiracije. Poslednjih nekoliko meseci smo se dodatno pokrenuli da bismo sve te ideje izneli pred ljude. Počeo je proces formiranja našeg četvrtog studijskog albuma i na već postojeće singlove dodajemo još jedan. Mala pesma je zapravo velika i u njoj su velike stvari koje su nam se dogodile. Da li u 140 sekundi može da stane jedna godina? – rekao je Bojan Gluvajić, autor teksta i muzike.

Iako su na muzičkoj sceni svega nekoliko godina objavili su tri albuma i mnoštvo singlova. Bend uveliko radi na novim pesmama i, kako dodaju, postoji još mnogo materijala koji žele da predstave publici.

Kada su u pitanju live svirke, nadaju se da će u skorijoj budućnosti biti u prilici da nastupe pred najvernijim fanovima.

Urbanizacija Kroz Kulturu… Džez fluid 11. juna na Cvetnom trgu

U okviru projekta grada Beograda “Urbanizacija kroz kulturu“ u saradnji sa Centrom beogradskih festivala CEBEF-om, koji već drugu godinu nove javne prostore oblikuje kulturnim sadržajem, u petak, 11. juna, sa početkom u 18:00 časova, gradska urbana oaza Cvetni trg će postati svojevrsna džez pozornica.

Koncertom pod nazivom “Džez fluid“, predstaviće se mladi umetnici, tačnije studenti Fakulteta muzičkih umetnosti sa programom poznatih džez standarda u originalnim i svežim aranžmanima.

Ulaz na koncert je besplatan, a nastupaju:
Lilien Ožvar (vokal), Nemanja Banović (truba), Petar Pitarević (klavir), Vukan Potežica (kontrabas), Petar Janković (alt saksofon), Bojan Božanović (vokal), Kosta Jovanović (gitara), Miroslav Šarbanović (kontrabas) i Marko Remenjak (bubnjevi).

Photo: Promo
Photo: Promo

Istina iza misterioznog videa Van Halena “iz doba Jure” otkrivena posle 40 godina

Van Halen/Photo: printscreen ZouTube  Kosmo VanHalenItalia
Van Halen/Photo: printscreen YouTube Kosmo VanHalenItalia

Istina iza misterioznog “izgubljenog” spota Van Halena koji decenijama zbunjuje obožavaoce kalifornijskih hard rokera konačno se može otkriti, jer se video pojavio na mreži nekih 40 godina pošto je snimljen.

Godinama istraživači Van Halena pokušavaju da otkriju priču koja stoji iza slika koje prikazuju mladi bend Van Halen kako svira na na otvorenom, u parku “naseljenom” samo skulpturama dinosaurusa u prirodnoj veličini. Čak i nakon što su fotografije objavljene u Van Halen fan mag The Inside, niko nije uspeo da rasvetli misteriju, a najobaveštenije pretpostavke sugerisale su da je reč o video snimku koji je naručio Warner Bros. ali je sve stopirano jer je bend stavio veto.

Dobra pretpostavka, ali pogrešna.

Kako se svira Van Halen na matičnoj planeti Luka Skajvokera? Pogledajte genijalnu Star Wars stop animaciju

Kako je objavljeno na web lokaciji Van Halen News Desk, časopis nazvan Lethal Amounts predložio je teoriju da je video snimljen u zimu 1981. godine, kada je kvartet iz Pasadene krenuo u promotivnu turneju kroz Evropu radi promocije svog albuma “Fair Warning”, koji je objavljen u aprilu. Bilo je poznato da je bend usmeno sinhronizovao nastup za italijansku TV tokom putovanja, a tim Lethal Amounts sugerisao je da su izgubljeni snimci možda snimljeni otprilike u isto vreme.

Zvanično izvinjenje koje kasni 15 godina… Evo zašto je i kako Mark Entoni nestao s omota albuma Van Halena

Sada znamo istinu, jer se zahvaljujući YouTuberu pod imenom Kosmo VanHalenItalia, video pojavio na sajtovima i društvenim mrežama, sa pratećim objašnjenjem svog porekla.

Krajem 1981. godine, Van Halen je snimio video snimak smešten u parku uz doba Jure u Italiji, Praistorijskom parku Rivolte D’Adde blizu Milana. Bend je na evropskoj turneji promovisao “Fair Warning”, a ovi video snimci su emitovani na italijanskoj državnoj televiziji RAI 1 tokom TV emisije pod nazivom “Srećni cirkus”. Klub fanova Van Halen Italia pronašao je te video klipove i sada ih deli sa obožavaocima širom sveta.

HL/Izvor: Classic Rock