Naslovna Blog Stranica 5

Domaći filmovi pune bioskope, a razgovori posle projekcije traju duže od filma

U poslednje vreme, slike prepune sale i publike koja ostaje u bioskopu i nakon završetka filma postale su deo svakodnevnice u Srbiji.

Ne radi se samo o velikom broju gledalaca, već o povratku bioskopa u centar gradskog života.

Svaka nova premijera izaziva razgovore koji se nastavljaju u foajeima, kafićima i na društvenim mrežama, dajući bioskopima novu društvenu i kulturnu ulogu.

Novi talas gledalaca: Nešto se menja u navikama posetilaca

Publika u bioskopima danas dolazi sa drugačijim očekivanjima nego ranije.

Gledaoci često unapred dogovaraju zajednička okupljanja i razgovaraju o temama iz filma još pre nego što svetla u sali utihnu.

Posle filma, mnogi ostaju i nakon odjavne špice, nastavljajući razgovor kao prirodni produžetak celokupnog doživljaja.

Premijera filma Sunce mamino/ Photo: Filip Olćan

Ova promena najjasnije se vidi kod novih domaćih hitova, gde su diskusije u foajeima i na društvenim mrežama postale deo svakog odlaska u bioskop.

Takvo ponašanje publike podseća i na trendove u drugim oblastima zabave. Na primer, detaljna poređenja i analize sadržaja koje se mogu videti na ovoj stranici https://pokeriomokykla.com/sl/najboljse-online-casino-v-slovenija pokazuju koliko je druženje i razmena mišljenja postala važna za celokupno iskustvo, čak i kad sama projekcija nije u centru pažnje.

Ovakva atmosfera pretvara gledanje filma u događaj, gde je zajednički doživljaj važniji od tihe konzumacije sadržaja.

Publika sve više traži priliku da podeli utiske i uporedi viđenja, čime bioskopi dobijaju novu društvenu vrednost.

Domaći hitovi kao pokretač razgovora: Povratak zajedničkog iskustva

Ova nova društvena energija u bioskopima posebno dolazi do izražaja sa pojavom filmova kao što su „Žetva” i „Svadba”.

„Žetva” je za samo sedam dana okupila više od osamnaest hiljada gledalaca, što deluje kao mala revolucija na domaćoj sceni.

Još upečatljivije je iskustvo sa filmom „Svadba”, koji je u dva meseca privukao čak 680.000 ljudi u bioskope, potvrđujući da publika ne dolazi samo zbog projekcije, već i zbog potrebe da deli utiske i razgovara o temama koje film otvara.

Zaboravljeno vreme, premijera/Photo Teodora Vulović:

U tim trenucima, bioskop postaje mesto gde se osećanja i stavovi iz filma prenose u žive, često burne diskusije među posetiocima, kako neposredno posle filma, tako i tokom narednih dana.

Mediji sve češće beleže reakcije publike i rekorde gledanosti, a rastuća popularnost domaćih filmova postaje tema i van kulturnih rubrika.

Ovakav povratak zajedničkog iskustva menja dinamiku bioskopske sale – umesto tihe publike, sada su to grupe prijatelja i poznanika koji nakon projekcije ostaju još satima, upoređujući doživljaje i tumačeći ključne scene.

Zahvaljujući ovim hitovima, gledanje domaćih filmova ponovo ima moć da okuplja ljude, otvara nova pitanja i stvara osećaj pripadnosti zajednici koja deli iste vrednosti i dileme.

Ponuda bioskopa i festivalska scena: Nova energija okupljanja

Ovaj talas zajedništva u bioskopima dodatno rasplamsavaju pažljivo osmišljene kampanje i posebne ponude kojima bioskopi privlače i zadržavaju publiku.

Festivalske projekcije, premijere i prateći programi daju gledanju filma novu dimenziju – posle filma ostaje se na okruglim stolovima, neformalnim druženjima i razgovorima sa autorima, što publiku motiviše da se aktivno uključi i podeli svoje utiske.

Posebno su popularne večeri kada prikazivanje filma prati panel diskusija ili zakazano druženje sa glumcima, pa čak i spontani razgovori koji se razvijaju u foajeima.

Ovakvi formati su postali standard, a sve više gledalaca planira izlazak u bioskop ne samo zbog filma, već zbog atmosfere i mogućnosti za susret i razmenu mišljenja.

Premijera filma Sunce mamino/ Photo: Filip Olćan

Uticaj imaju i različite promotivne ponude, poput akcija CineStar bioskopa, koje dodatno podstiču vernost redovnih posetilaca i čine da bioskopska kultura ima sve snažniji društveni karakter.

Granice projekcije: Kada razgovor preraste film

Ono što sve češće viđamo u domaćim bioskopima jeste da razgovori o filmu traju duže od samog filma.

Publika ne izlazi iz sale s prvim svetlima, već ostaje da diskutuje, komentariše i deli utiske još dugo nakon završetka projekcije.

Nakon premijera, ova potreba za razmenom mišljenja još je izraženija. Ljudi spontano formiraju male grupe u foajeima, nastavljaju priču u obližnjim kafićima ili prenose debatu na društvene mreže i porodične razgovore kod kuće.

Diskusija se tako preliva iz bioskopa u svakodnevicu, postajući produžetak celokupnog doživljaja filma. Razmena mišljenja neretko traje satima, sa pitanjima i temama koje prevazilaze okvire same priče na platnu.

Jedan od najsvežijih primera je premijera filma Sunce mamino, gde su komentari i razgovori potrajali satima nakon izlaska iz sale. Takav efekat pokazuje koliko savremeni domaći filmovi uspevaju da pokrenu zajednicu i stvore prostor za iskren dijalog.

Ovaj fenomen menja granice filmskog iskustva. Bioskop postaje mesto gde film nije kraj priče, već njen početak — a razgovor je podjednako važan deo tog doživljaja.

Šta nam produženi razgovori govore o savremenom bioskopu

Kada razgovori traju duže od filma, jasno je da bioskop više nije samo prostor za gledanje premijera. Publika danas želi da podeli osećanja, razmeni mišljenja i zajednički promišlja teme koje domaći filmovi pokreću.

Ovakva atmosfera stvara novu vrstu društvenosti – ljudi ostaju još satima, vraćaju se na iste teme i traže odgovore zajedno. Nije više samo zadovoljstvo u priči sa platna, već i u stvaranju veze sa drugima kroz diskusiju.

Taj talas interesovanja za domaći bioskopi hitovi pokazuje da se menja i sama svrha bioskopa. On postaje mesto susreta, refleksije i povezivanja, gde svaki film otvara prostor za dijalog koji traje i posle poslednjeg kadra.

Ozi Ozborn se vraća – kao AI avatar i kreće na svetsku turneju da ćaska sa fanovima…

AI verzija metal legende Ozija Ozborna uskoro će biti dostupna javnosti. Tokom sajma Licensing Expo u Las Vegasu, Šeron Ozborn i Džek Ozborn predstavili su projekat pod nazivom “The Enduring Legacy Of A Rock Icon And His Family: Ozzy Osbourne And The Osbournes”, u okviru kojeg je otkriveno da će digitalni Ozi uskoro “oživeti” zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.

U saradnji sa kompanijom Hyperreal, porodica Ozborn dala je dozvolu za kreiranje AI avatara koji će se prvo pojaviti u Proto Luma hologramskim jedinicama u Velikoj Britaniji i SAD kasnije ovog leta. Reč je o hologramskom sistemu u prirodnoj veličini, sa višedodirnim volumetrijskim ekranom, kao i naprednim konverzacijskim i AI mogućnostima.

Počela “rasprodaja”… Kuća Ozija Ozborna u Los Anđelesu na prodaju za 17 miliona dolara

Direktor kompanije, Remington Skot, izjavio je za Blabbermouthda je svaki detalj avatara napravljen isključivo od autentičnog i odobrenog materijala.

– Sve je pažljivo odabrano, uz saglasnost i pod kontrolom ljudi koji ga najviše vole – rekao je Skot.

Sad je ona Ozi… Džek Ozborn dobio ćerku i dao joj ime po slavnom dedi, prva igračka – plišani šišmiš

Šeron Ozborn objasnila je da će fanovi moći da razgovaraju sa digitalnim Ozijem.

– Možete pitati Ozija bilo šta, a on će odgovarati svojim glasom i na način na koji bi zaista odgovorio. Vodićemo ovo širom sveta – rekla je ona.

Džek Ozborn dodao je da je preciznost avatara pomalo zastrašujuća.

– Digitalno će postojati kao on sam sve dok budemo imali računare – izjavio je.

Šeron Ozborn želi da postane – gradonačelnica Birmingema

Ovo nije prvi projekat kompanije Hyperreal. Prošle godine napravili su AI verziju Stena Lija za Los Angeles Comic Con, gde su fanovi plaćali 15 dolara za razgovor sa hologramskom verzijom legendarnog autora stripova.

Istovremeno, AI tehnologija ulazi i u filmsku industriju. Pokojni Val Kilmer pojaviće se u AI obliku u predstojećem filmu “As Deep as the Grave”, što je već izazvalo brojne polemike. Njegova ćerka Mercedes Kilmer branila je projekat tvrdnjom da cilj nije da glumca “zamene”, već da sačuvaju njegovo nasleđe.

Urban&4 grade pesmu od najboljeg drva i najtanje žice…

Dok muzička industrija sve agresivnije traži savršenstvo, Urban ide u suprotnom smeru.

Novi singl “Sagradit ću ti pjesmu” sveden je na minimum i upravo u tom minimalizmu nalazi prostor koji većina produkcija danas nema. Već decenijama jedan od najautentičnijih autora regionalne muzičke scene, Urban je tokom svoje karijere, od Laufera pa do Urban&4, izgradio prepoznatljiv umetnički rukopis koji nikada nije pristajao na kompromise.

Urban&4 sa gudačkim kvartetom 14. juna u Luci Beograd slave 30 godina karijere

Njegove pesme oduvek su živele između ranjivosti i snage, intime i bunta, a upravo je ta sposobnost da emociju pretvori u univerzalni jezik ono što ga čini jednim od najvažnijih kantautora ovih prostora.

Nova pesma “Sagradit ću ti pjesmu” nastavlja upravo taj put. Umesto težnje prema savršenstvu, Urban danas bira jednostavnost i neposrednost. Akustična gitara, glas i tekst ponovno su u središtu njegove muzike.

– Mislim da nije tajna da se nekako suštinski opirem prodiranju tehnologije u sve pore života, a posebno u ove umetničke. Sve mi je češće samo akustična gitara u ruci, sve ređe popravljam snimke, sve me manje zanima savršenstvo u stvaranju i izvođenju, sve više verujem da je tekst ono što nosi određenu pesmu. A onda mislim da je i suvišno pokušavati objasniti publici šta bi trebalo da čuju i osete, šta sam hteo tekstom da kažem– siguran sam da će svako u pesmi naći i čuti tačno ono što joj ili mu treba – poručuje Urban.

Damir Urban/Photo: Milica Czerny Urban

Upravo ta filozofija prožima i vizuelni identitet pesme. Spot za “Sagradit ću ti pjesmu” režirala je Milica Czerny Urban, njegova životna suputnica i osoba koja je svedočila samom nastanku pesme.

– S obzirom na to da je svedočila samom nastanku pesme i bila njen prvi slušalac, sasvim je prirodno došla i odluka da upravo Milica snimi spot i tako slikom nadogradi priču pesme. Bio sam u početku malo skeptičan, ali sam se onda prepustio i poštovao njeno uverenje da je prirodno svetlo uvek lepše od bilo kojeg reflektora, da je stvarni život uvek najživotniji i da su nekad male stvari veće od velikih – dodaje Urban.

Njihova zajednička estetika i ranije je stvarala neke od najintimnijih videospotova, a i ovaj put naglasak je stavljen na autentičnost, atmosferu i emociju, bez potrebe za velikim produkcijskim zahvatima. Kao i mnogo puta dosad, Urban potvrđuje da se najdublje stvari često događaju upravo u tišini i jednostavnosti.

Mala posveta svemu što smo prošli i svemu što još uvek jesmo… Urban&4 objavili novi singl “Hvatam se za dugme”

Poslednjih godina Urban se sve snažnije vraća ogoljenijem, akustičnijem izrazu, što su publika i kritika prepoznali kroz pesme i projekte koji su nastajali izvan standardnih produkcijskih obrazaca. Umesto oslanjanja na tehnologiju i trendove, fokus ostaje na pesmi kao prostoru iskrene komunikacije između autora i slušalaca.

– Možda više ne možemo pratiti modu ili trendove u muzici, ali možemo se zato sa još više žara posvetiti pisanju i stvaranju pesama i pritom biti što iskreniji, prema sebi i prema publici – zaključuje Urban.

“Sagradit ću ti pjesmu” nije samo nova pesma, ona je podsetnik da muzika i dalje može biti prostor bliskosti, emocije i ljudskosti. Bez viška buke, bez potrebe za objašnjenjima, dovoljno snažna da svako u njoj pronađe sopstvenu priču.

Arsenal fest – festival koji živi ceo region

Postoje festivali na koje se odlazi zbog jednog izvođača, a postoje i oni na koje se svi vraćaju zbog osećaja. Upravo zbog toga, Arsenal Fest već godinama zauzima posebno mesto na regionalnoj festivalskoj mapi, ne samo zbog programa, već zbog atmosfere koju je teško objasniti ljudima koji ga nikada nisu doživeli.

Za nešto više od mesec dana, stari prostor Kneževog arsenala u Kragujevcu ponovo će na tri dana postati mesto gde se mešaju generacije, različiti muzički pravci i ljudi koji možda tokom godine ne slušaju istu muziku, ali na festivalu bez problema stoje jedni pored drugih u prvim redovima.

Arsenal fest 2026 otkrio kompletan line-up za Main Stage

Ovogodišnji lineup možda najbolje pokazuje upravo tu širinu i karakter festivala. Od kultnih svetskih imena kao što su Underworld, The Cardigans i Paradise Lost, preko regionalnih bendova i izvođača koji već decenijama pune koncertne dvorane kao što su Partibrejkersi, Babe, Obojeni program, S.A.R.S., pa sve do novih imena domaće i evropske scene.

Ipak, ono zbog čega publika godinama dolazi u Kragujevac ne može da stane u jednu objavu, plakat ili video spot. To je onaj trenutak kada se upale svetla glavne bine, kada publika dođe ranije da zauzme mesto na Garden stage-u, kada se posle koncerta satima ostaje u festivalskom prostoru ali i kada se slučajno naleti na stare prijatelje iz drugih gradova ili upoznaju novi ljudi sa kojima se već narednog leta ponovo sreće upravo ovde.

Šta nas sve čeka na Explosive DJ Stage-u Arsenal festa 2026

U vremenu kada mnogi festivali postaju samo još jedna stanica na velikim evropskim turnejama, Arsenal je uspeo da zadrži ono najvažnije, a to je njegov neponovljivi identitet. Zato se, na radost mnogih ljubitelja tvrđeg zvuka, festival ove godine vraća gitarskom zvuku i donosi dosta metal i punk muzike kroz nastupe sjajnih izvođaća poput: The Hellfreaks, Sonata Artica, Napalm Death, Destruction, Lion’s Law i Paradise Lost.

Industrijski ambijent stare fabrike, spoj urbanog i alternativnog duha, publika iz celog regiona i program koji svake godine donosi nešto novo. Sve su to razlozi zbog kojih Arsenal Fest danas više nije samo muzički događaj, već jedan od simbola početka leta u regionu.

Od 25. do 27. juna Kragujevac će ponovo nekoliko dana živeti drugačijim ritmom, a oni koji su makar jednom bili na Arsenalu već znaju da neke festivale pamte po koncertima, a neke po ljudima, atmosferi i osećaju da su baš tamo gde treba da budu, kao što je to slučaj sa kragujevačkim festivalom.

Arsenal Fest – dve reči za vrhunsko festivalsko iskustvo… Poznate i nove, promo cene ulaznica

Oni koji još nisu obezbedili ulaznice, mogu to učiniti putem prodajne mreže Ticket Vision i online platforme Tickets.rsKompleti ulaznica dostupni su po ceni od 7.000 dinara, dok je cena pojedinačnih ulaznica iznosi 3.700 dinara. U ponudi su i VIP ulaznice, koje pružaju poseban festivalski ugođaj. Cena pojedinačnih VIP ulaznica je 8.000 dinara, dok VIP komplet za sva tri dana iznosi 20.000 dinara.

Ljubitelji pravog festivalskog doživljaja, mogu pronaći na  Tickets.rs. i ulaznice za kamp koji će biti i ovaj put smešten na posebnom prostoru namenjenom postavci kampa – pored stadiona “Čika Dača”.

Više informacija o programu i festivalu možete pronaći na zvaničnom sajtu: https://arsenalfest.rs/

Izložba “Električni orgazam – Svaki novi dan” od srede, 27. maja na platou ispred Umetničkog paviljona “Cvijeta Zuzorić” na Kalemegdanu

Ove 2026. godine obeležavamo tačno četiri decenije od objavljivanja legendarnog albuma “Distorzija” grupe Električni orgazam. Reč je o ostvarenju kojim su Električni orgazam postali popularni širom nekadašnje Jugoslavije kao bend kakvog danas poznajemo, sa repertoarom punim nezaboravnih rokenrol hitova.

Ispostavilo se da je baš ovo izdanje – nazvano “Distorzija” po efektu koji moćno izobličava zvuk rok gitare – jedno od onih posebno važnih u domaćoj rok muzici, zato što je na superioran način otvorilo vrata najšire javnosti za moderne rokerske tendencije. Kada se ploča 1986. pojavila u izdanju Jugotona, sve je iznenadila svojim pevljivim numerama, neodoljivim refrenima, besprekornim scenskim glamurom benda Električni orgazam i, istovremeno, dubokom utemeljenošću u rokenrol tradiciji. Na neki način, ona je uspešno nadoknadila jednu stranicu istorije koju do tada na ovim prostorima nismo u punoj meri proživeli kroz autorski zvuk, rekonstruišući period naivnog oduševljenja rokenrola šezdesetih, ali na apsolutno savremen način.

Električni orgazam 1985, Železnička pruga na Dorćolu, foto Brajan Branislav Rašić

Električni orgazam su na ploči “Distorzija” činili: Srđan Gojković Gile – gitara, glavni vokal; Zoran Radomirović, Švaba – bas-gitara; Goran Čavajda Čavke – bubnjevi; Branislav Petrović Banana – gitara. Ovo je bila postava koja je od tog trenutka proslavila ovu grupu i učinila je velikom koncertnom i komercijalnom rok atrakcijom u budućnosti.


Nastupa bend: Afotička zona
Realizacija izložbe: DOM OMLADINE BEOGRADA, Vanja Vulević, v.d. direktora
Autori izložbe: Zorica Kojić i Dragan Ambrozić. Dizajn: Dobrila Stevanić.
Autori fotografija: Brajan Branislav Rašić, Goranka Matić, Aleksandar Kujučev i Stanislav Milojković.


Početna tačka njihove najveće slave bio je upravo album “Distorzija”. Hitovi kao što su “Ne postojim”, “Ja sam težak kao konj”, “Debela devojka” i “Svaka nova noć” vrteli su se besomučno na radio-stanicama širom SFRJ, upisujući se među one drage uspomene koje obeležavaju period 1980-ih u našim krajevima, za sve koji su u to doba odrastali, ali i za svaku narednu generaciju koja je ovu muziku iznova otkrivala.

Srdjan Gojkovic Gile
SKC 1991 ili 1992
foto Stanislav Milojkovic

Električni orgazam su albumom “Distorzija” otvorili novu fazu u svojoj karijeri – nakon perioda panka i novog talasa – koja će ih sa sledećim pločama dovesti do pozicije jedne od najomiljenijih jugoslovenskih rok grupa. Ovom izložbom želeli smo da ovekovečimo upravo taj momenat kada su Električni orgazam postali svima poznati, ali i razdoblje kojim je otpočelo modernizovanje naše rokenrol scene i njeno oblikovanje u kvalitetan mejnstrim – uz pojačanu prijemčivost za najšire krugove obožavalaca – u čemu je upravo ovaj bend odigrao jednu od presudnih uloga.

Električni orgazam objavio album “U magli sjaj” i spot za pesmu “Gde je Barbara sad”, omaž filmu “Kako je propao rokenrol”…

Karijera Električnog orgazma, koja traje preko 45 godina, prvi put se na izložbi “Električni orgazam – svaki novi dan” prikazuje na ovaj način. Pred nama je vizuelna povest o jednom od naših najdugovečnijih i najznačajnijih rok sastava. Možemo iz prve ruke da vidimo naše heroje u raznim životnim situacijama, na sceni ili mimo nje, na snimanjima za omot ili video spot, te u neizbežnoj koncertnoj akciji. Dom omladine Beograda ima poseban odnos sa ovom grupom, koja mu se uvek vraćala, te je kao institucija jednom prilikom bio i njihov izdavač (“To što vidiš, to i jeste”, 2010). Ovih dana zajedno pozdravljamo i njihov najnoviji album “U magli sjaj” (Croatia Records), koji predstavlja povratak sličnom zvuku, lansiranom upravo na “Distorziji”. Sve je to danas istorija i te kako vredna ozbiljne rekapitulacije.

Električni orgazam 1996, Publikumov kalendar La Danse balkanique, foto Aleksandar Kujučev

Naši izuzetni fotografi-umetnici – Brajan Branislav Rašić, Goranka Matić, Aleksandar Kujučev i Stanislav Milojković, svojim autentičnim doprinosima presudno su pomogli da se ispriča jedna od najvažnijih rokenrol storija Beograda, Srbije i regiona koji je činio nekadašnju SFRJ, ne ostajući pritom isključivo u prošlosti, već prateći ovaj jedinstveni bend tokom svih narednih decenija – sve do danas – u njegovim fantastičnim stvaralačkim dogodovštinama. Posebnu zahvalnost dugujemo v.d. direktorki Doma omladine Beograda, gospođi Vanji Vulević, na konstantnoj podršci i nesebičnom trudu da se ova izložba realizuje u punom formatu.

Mnoge od fotografija koje će se videti na izložbi “Električni orgazam – svaki novi dan” predstavljaju se ovde premijerno publici u Kalemegdanskom parku, na veliku radost njihovih autora i obožavalaca.

Predstava “Fun Facts“ premijerno na Mikser festivalu u Novom Pazaru

U okviru ovogodišnjeg Mikser festivala premijerno će biti izvedena predstava “Fun Facts“ realizovana kroz EU projekat “Art for Reconciliation“, u produkciji Reflektor teatra i saradnji sa partnerima Mikser i “Zašto ne“.

“Fun Facts“, inovativni scenski projekat koji briše granice između pozorišta, koncerta i digitalnog sveta, biće izveden u Kulturnom centru Novi Pazar 4. juna u 21:00 čas.

“Fun Facts“ je electronic-rock muzička predstava, koju izvode muzička grupa VROOOM, glumica i glumac u savršenom sinhronicitetu sa videom koji čine igrane i dokumentarne scene, animacije i natpisi.

Radnja se odvija kroz tesno usklađenu interakciju videa, glumačke igre, žive muzike i publike. “Fun Facts” kroz savremen i angažovan pristup otvara važno pitanje odnosa prema informacijama, medijima i svakodnevnim narativima koji oblikuju naše stavove i ponašanje.

Fun Facts/ Photo: Vanja Berberović

Bavi se fenomenom manipulacije u javnom prostoru i istražuje na koji način prepoznajemo istinu u vremenu preplavljenom informacijama, poluinformacijama i dezinformacijama. Kako izgleda trenutak u kojem više nismo sigurni šta je istina, a šta konstrukcija?

Inspirisana stvarnim “fun fact“ primerima iz psihologije, medija i tehnologije, predstava otvara niz situacija koje su na prvi pogled poznate – ali brzo postaju nelagodne.

Jedan od njih je čuveni eksperiment Solomona Aša, koji pokazuje koliko lako pojedinac prihvata očigledno pogrešno mišljenje ako dolazi iz grupe. Drugi nas vodi u svet savremenih medija, gde dominiraju negativne vesti i gde pažnja postaje valuta. Treći ulazi u zonu tehnologije – deepfake video sadržaja i granice između stvarnog i konstruisanog.

U središtu predstave je jednostavan, ali uznemirujući koncept: razgovor između čoveka i veštačke inteligencije. Kroz taj “neobavezan“ dijalog razvija se niz priča koje se stalno menjaju, preispituju i poništavaju – do tačke u kojoj više nije jasno šta je istina, ko je pripovedač i da li je ono što gledamo uopšte stvarno.

Kroz dramske inscenacije niza takozvanih “zanimljivih činjenica“ vezanih za raznolike društvene fenomene koji zajedno čine mozaik aktuelnog vremena, predstava istražuje strah kao mehanizam opstanka, moćno sredstvo manipulacije i jednu od najvećih prepreka istinskoj slobodi i uživanju.

Predstava se dramaturški razvija kroz formu naizgled neobavezne komunikacije između jedne osobe i ChatGPT-a.

Autorski tim predstave predvodi Marko Grubić, koji potpisuje koncept, muziku, tekst i video, dok je tekst nastao u saradnji sa Milenom Minjom Bogavac. Koreografiju potpisuje Aleksandra Pejić, koja zajedno sa Aleksom Jovčićem igra u predstavi, dok muziku uživo izvodi Marko Grubić. Specijalni gost na videu, u ulozi poznatog voditelja, jeste Zoran Kesić, dok se u ulozi ChatGPT-a pojavljuje – ChatGPT.

Bend Vroom nastupiće i na otvaranju muzičkog programa Mikser festivala 5. Juna. Iste večeri nastupiće i Jarboli i Partibrejkersi.

Drugo festivalsko veče, 6. juna, donosi nastupe bendova Helem Nejse, Gospođo Bate, Marčelo i Letu Štuke, a završno veče nastupe Nikole Čuturila i Zorana Predina, kao i koncert Amire Medunjanin.

Jubilarno, 15. izdanje Mikser Festivala će se od 5. do 7. juna 2026. godine održati u Novom Pazaru, pod sloganom “Novi svijet“.

U gradu u kojem se vekovima prepliću uticaji istoka i zapada, Mikser Festival otvara prostor za “tkanje zajedničke budućnosti“ – kroz susret domaće kreativne scene sa inovatorima iz regiona i sveta, kao i kroz aktivno učešće mladih iz Novog Pazara i cele zemlje u oblikovanju vizije održivog i otvorenog društva.

Sat i po paganske ceremonije uz Nytt Land u Zappa Barci (fotoreportaža)

Nytt Land, sibirski paganski sastav, održao je koncert u Zappa Barci na kome je domaćoj publici predstavio 11. studijsko izdanje “Aba Khan” s osam novih pesama.

Novi album objavljen je krajem februara pa je ovo bila sjajna prilika da se čuje šta novo donosi ovaj neobični sibirski duo – bračni par Natalija i Anatolij Pakhalenko.

Nytt Land, Zappa Barka/ Photo: AleX

Nytt Land svira ritualnu muziku inspirisanu šamanizmom, starim nordijskim tekstovima i tradicijama sibirskih naroda.

Uz mračni neopaganski ambijent koji stvaraju, odlikuju ih i grleno pevanje, kao i sviranje na ručno izrađenim tradicionalnim instrumentima kao što su kantele i talharpe tako da je njihov nastup u Zappa Barci bio nešto između performansa i drevne ceremonije.

Specifičan ambijent, pesme koje se bez prekida nadovezuju jedna na drugu, scenski nastup pod maskama u kombinaciji sa oskudnom rasvetom na bini i publika koja se lelujala uz taj neobičan zvuk, bio bi kratak opis njihovog koncerta u Zappa Barci.

Njih ili volite/zavolite ili ne. Sredine nema.

Nytt Land, Zappa Barka/ Photo: AleX

Prošli put su u Beogradu promovisali “Torem”, a u međuvremenu su objavili još dva albuma: “Songs of the Shaman” (2025) i pomenuti “Aba Khan” koji smo imali priliku da čujemo.

Nytt Land, Zappa Barka/ Photo: AleX

Teorija Bilija Korgana o robotima, vanzemaljcima i budućnosti Amerike…

Bili Korgan ima prilično jasan odgovor na pitanje koje poslednjih godina sve češće deluje kao deo ozbiljnih debata, a ne naučne fantastike – šta predstavlja veću pretnju za budućnost čovečanstva: vanzemaljci ili roboti?

Frontmen benda The Smashing Pumpkins gostovao je u emisiji “Klein Ally Show” radija KROQ, gde je, promovišući predstojeću turneju povodom 30 godina albuma “Mellon Collie and the Infinite Sadness”, odgovarao na takozvana “epska pitanja”.

Na pitanje voditelja Kevina Klajna da li ga više brinu vanzemaljci ili roboti, Korgan je najpre odbacio priču o vanzemaljcima.

– Ako vanzemaljci postoje i ako su već dolazili ovde, pa valjda bi nas odavno preuzeli da su to hteli. Ili bi to mogli da urade bilo kada – rekao je Korgan.

Bili Korgan tvrdi: CIA je imala plan da “ubije” rok muziku…

Dodao je i da ga ta mogućnost ne plaši.

– To je kao da se brinete da će vanzemaljac zgaziti bubu.

Mnogo ozbiljnije, međutim, govori o robotici i veštačkoj inteligenciji.

– Mislim da će najveći haos izazvati među radničkom klasom – rekao je Korgan, navodeći da poslovi koji su nekada održavali srednju klasu polako nestaju.

Muzičar je zatim otišao korak dalje i izneo teoriju da američka vlada već dugo zna koliko će automatizacija promeniti tržište rada.

– Mislim da vlada već neko vreme zna da će robotika preuzeti veliki deo poslova. Zato su počeli da guraju ideju univerzalnog osnovnog prihoda, a zato su legalizovali i marihuanu – samo žele da ljudi ostanu kod kuće i igraju video-igre – izjavio je Korgan.

Bili Korgan otkrio: Bio sam na ivici samoubistva kada sam napisao “Today”

Dodao je i da njegovu izjavu “provere za 30 godina”.

– Zašto bi neko predlagao da se ljudima plaća da sede kod kuće i ne rade? Jedini razlog je taj što znaju da tim ljudima treba nešto da rade kako ne bi izašli na ulice i tražili posao.

Ipak, po njegovom mišljenju, prava opasnost tek dolazi.

– Pravo pitanje je da li treba više da se plašimo AI-a ili robotike. Jer AI će ovde napraviti pravi haos – zaključio je Korgan.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se muzička industrija sve ozbiljnije suočava sa posledicama razvoja veštačke inteligencije. Nedavno je objavljeno da su Spotify i Universal Music Group postigli dogovor o kreiranju AI obrada i remiksa, dok su pojedina istraživanja već upozorila da bi muzičari do 2028. godine mogli da izgube gotovo četvrtinu prihoda upravo zbog AI tehnologije.

Bili Korgan morao da objašnjava fanovima: Ne brinite, The Smashing Pumpkins će i dalje svirati svoje hitove na koncertima…

U međuvremenu, The Smashing Pumpkins su najavili severnoameričku turneju “The Rats in a Cage Tour”, kojom obeležavaju tri decenije od izlaska albuma “Mellon Collie and the Infinite Sadness”. Bend će tokom jeseni nastupiti u gradovima poput Bostona, Bruklina i Čikaga, a potvrđen je i njihov nastup na festivalu Lollapalooza u julu.

Korgan je otkrio i da je bend ponovo sarađivao sa čuvenim producentom Bučom Vigom, koji je radio na albumu “Siamese Dream”, kao i da će nova pesma nastala u toj saradnji biti objavljena kasnije ove godine.

 

Soundtrack leta… Singlom “Preko prepreka” grupa Detour najavila novi album

Grupa Detour predstavlja novi, šesti singl sa predstojećeg albuma “Sve je OK” (koji će biti objavljen 11. septembra), letnji hit pod nazivom”Preko prepreka”.

– “Preko prepreka” je, po mom mišljenju, primereno letnja, pomalo euforična, goodfeel pesma sa motivacionom porukom… sve što nam treba kao soundtrack leta – opisao je novi singl frontmen Detoura i autor pesme Nenad Borgudan i dodao – Nastala je u proteklih godinu dana a podstaknuta je promenama koje su mi se u tom periodu događale u životu, privatno i poslovno – izjavio je Borgudan i dodao:

– Ovo je treći put da radimo sa Daliborom Barićem i svaka saradnja, pa tako i ova bile su jako prijatne i super produktivne. Dalibor je vanserijski talentovani umetnik i sjajan čovek, a sa takvima je uvek lako i zadovoljstvo raditi. Tako da je spot za „Preko prepreka“ još jedno divno video delo nastalo u saradnji sa njim, koje vredi pogledati” – iskren je Borgudan.

– Album (na kome će biti 11 pesama) je konceptualno i stilski nešto ujednačeniji od nekih proteklih jer je nastao u relativno kratkom roku. Osnovna ideja i razlog stvaranja se nisu promenili, ali kontekst jeste. Album govori o prethodne dve godine iz moje perspektive, a obzirom da se vreme od tada i nije promenilo na bolje, on predstavlja logičan nastavak prethodnog apokaliptičnog Master Blastera, sa tim da naslov “Sve je OK“ sugeriše da je nenormalno postalo novo normalno – objasnio je Borgudan.

Detour očekuju brojni nastupi po celom regionu, a u Srbiji ih možete uloviti 26. juna na Arsenal festu u Kragujevcu, 3. septembra u Beogradu ili 4. septembra

Singl cover/ Photo: Promo (via Menart/Aquarius Records)

Hello Goodbye… Stiven Kolbert, voditelj koga progutala Trampova “crna rupa”, oprostio se od “The Late Show” uz Pola Makartnija i veliko TV finale

Poslednja epizoda emisije “The Late Show with Stephen Colbert” pretvorila se u emotivno, duhovito i pomalo nadrealno televizijsko veče u kojem se Stiven Kolbert oprostio od publike posle 11 sezona na CBS-u.

U velikom finalu pridružili su mu se brojni poznati gosti, a posebno mesto imao je Pol Makartni, koji je nastupio u čuvenom Ed Saliven teatru, mestu na kojem su Beatlesi prvi put nastupili u Americi još 1964. godine.

Gasi se “The Late Show with Stephen Colbert”… CBS presekao: Nema zarade, nema ni emisije

Kolbert je emisiju otvorio ličnim obraćanjem, a zatim nastavio u svom prepoznatljivom stilu – uz političke i apsurdne šale, prekide slavnih gostiju iz publike i niz referenci koje su obeležile njegovu karijeru. Tokom večeri pojavljivali su se Brajan Krenston, Pol Rad, Tim Midouz, Tig Notaro i Rajan Rejnolds, svi u šali uvereni da su upravo oni poslednji Kolbertovi gosti.

Centralni trenutak večeri ipak je bio dolazak Pola Makartnija. Nekadašnji član Beatlesa razgovarao je sa Kolbertom o svom prvom nastupu u Ed Saliven teatru, a kasnije je zajedno sa ostalim muzičarima izveo “Hello Goodbye” tokom završne proslave na sceni.

Finale je uključilo i potpuno bizaran skeč o crnoj rupi koja “guta” emisiju, uz gostovanje Nila deGrasa Tajsona, Džona Olivera, Džimija Kimela, Džimija Felona i Seta Mejersa. Kroz humorističnu priču Kolbert je aludirao na činjenicu da je emisija ukinuta uprkos velikoj gledanosti.

U završnici emisije Elvis Kostelo, Džon Batist i bend Louis Cato and the Joy Machine izveli su “Jump Up”, nakon čega je usledila velika zajednička proslava uz Makartnijevu pesmu “Hello Goodbye”. Poslednje svetlo u Ed Saliven teatru simbolično je ugasio upravo Pol Makartni.

Iako je finale bilo prepuno aluzija na televizijsku i političku scenu, Donald Tramp nijednom nije pomenut tokom emisije, što su mnogi protumačili kao Kolbertov poslednji čin prkosa i dostojanstven oproštaj od late-night televizije.