Naslovna Blog Stranica 3186

EKSPERIMENT: DUŠA – izložba Arpada Slančika u galeriji ŠTAB

U petak 09.09. u 20:00h u Galeriji ŠTAB, biće otvorena izložba skulptura i svetlećih objekata “Eksperiment: DUŠA”, autora Arpada Slančika. Posetioci će imati jedinstvenu priliku da pored skulptura po kojima je Slančik već poznat beogradskoj publici,  premijerno vide i  10 skulptura – svetlećih objekata manjeg formata, kojima umetnik daje odgovor i svoje viđenje nevidljivog i neuhvatljivog, ljudske duše.  Izložba “Eksperiment: DUŠA” predstavlja prikaz spokoja i večnosti duše u izvođenju maestra Slančika.

[tabs]

[tab title=”Arpad Slančik” icon=”iconic-info”]Rođen 1974. godine u Essenu (Nemačka), živi i radi u Subotici. Praktična znanja koja mu u mnogome pomažu u izradi skulptura, stekao je u srednjoj mašinskoj školi. Shativši da je nemoguće tramsformisati ljudsku fascinaciju materijalnim aspektom života, Slančik se okreće “mračnoj strani umetnosti”.[/tab]

[/tabs]

“Slančikova umetnost inspirisana je socrealizmom, a kada na to dodate njegovu ljubav prema dark i industrial muzici, kao i naučnoj fantastici i hororima, onda dobijete “mračnu stranu umetnosti” kojoj se okrenuo kada je shvatio da ništa ne može promeniti fascinaciju ljudi materijalnim aspektom života. Modeli lutaka nakon Slančikovog tretmana izgledaju kao da su ispali iz nekog horor filma, sa toliko jezivih detalja zbog kojih će vam bez sumnje niz kičmu prostrujati hladni trnci. Jedini je umetnik na ovim prostorima koji se bavi ovakvom vrstom umetnosti.” (UrbanBug)

Photo: Preomo
Photo: Preomo

Među najznačajnijim izložbama i prostornim postavkama izdvajamo, Festival 9, Beograd 2016. god; Letnji salon Galerija Štab 2015. god; Festival 9, Beograd 2015. god,”Mother and Dirty Child” The Arter Galerie, Berlin, 2014. god; Mikser House, Beograd 2015. God; Grossmann film festival, Slovenija 2014. god; Galerija DOB, Beograd 2013. God; Studio 11, Subotica 2013. God. Instalacija u prostoru “Mrav” kao kontejner z aodlaganje baterija za reciklažu, Subotica 2012. god. Skulpture “Povratak”, bioskop Lifka, Subotica 2012.; “Trilplet” (u saradnji sa Goranom Vuletićem i Edvardom Molnarom), Galerija Otvorenog Univerziteta Subotica, 2011. god; “Light Up the Dark” Narodno pozorište, Vršac 2011. god, Muzej Subotica 2010. god, konstrukcija “Nojeva barka” na obali Paližkog jezera, Palić 2008. Godine.

Tom Henks sleće na Hadson

Pre sedam godina svet je ostao u šoku gledajući na vestima snimke putničkog aviona koji je uspeo da sleti na njujoršku reku Hadson nakon ozbiljnog kvara na oba motora a da pritom svi putnici i članovi posade prođu nepovređeno. Upravo tada je stvoren novi moderni heroj, kapetan aviona Čezli Sali Salenberger.

Tom Henks/ Photo: Promo
Tom Henks/ Photo: Promo

Ove godine Klint Istvud je odlučio da nam ispriča priču o ovom junaku i o događaju koji je potresao svet, a ulogu junaka dodelio je nenadmašnom prvaku Holivuda, Tomu Henksu. Istvud i Henks ostvarili su zajedno vrhunski biografski film i na platno doneli svu dramatičnost originalnog događaja.

15. januara 2009. godine, svet je svedočio “Čudu na Hudsonu” kada je pilot “Sali” Sulenberger uspeo da spasi živote 155 putnika aviona, kojim je upravljao. Avion US Airwaysa na letu 1549 poleteo je sa njujorškog aerodroma LaGuardia za Šarlot u Severnoj Karolini, ali je ubrzo nakon poletanja pilot javio kontroli leta da se avion sudario s jatom divljih gusaka, što je izazvalo požar u jednom od motora.

Tom Henks/ Photo: Promo
Tom Henks/ Photo: Promo

Pilot Salenberger je tada odlučio da sleti na reku Hadson, a putnici su kasnije pričali kako je avion glatko sleteo na površinu vode i ostao da pluta  jer su avionu bili ugašeni motori. Međutim, iako je Sali u javnosti bio prikazan kao pilot s izuzetnim sposobnostima, istraga bi mogla da pokaže drugačije te da mu uništi reputaciju i karijeru.

Beogradska publika će imati priliku da uživa u filmskom ostvarenju “Čudo sa Hadsona” već početkom septembra.

https://www.youtube.com/watch?v=D7AuubP0Ds4

PRIČA IZ MLEČNOG PUTA – Kusta naučio Moniku da govori srpki

0

 

Premijera novog filma reditelja Emira Kusturice “Na mlečnom putu” biće održana 9. septembra u okviru takmičarskog programa na Filmskom festivalu u Veneciji, a na internetu su se već pojavili prvi inserti

Inserti iz filma, u kojem režiser igra glavnu ulogu uz slavnu italijansku glumicu Moniku Beluči, ovih dana osvanuli su na internetu, i mada ne otkrivaju mnogo, nagoveštavaju još jedno Kusturičino remek-delo.

Priča govori o zabranjenoj ljubavi tokom rata. Mlekadžija svakodnevno prelazi liniju fronta na magarcu i rizikuje svoj život kako bi doneo mleko vojnicima.

Njegov idiličan život sa lepom devojkom iz sela preokrenuće se kada se pojavi prelepa Italijanka.

U objavljenom insertu prikazana je scena u kojoj Monika i Emir kupaju u reci, i možemo da čujemo kako glumica govori srpski:

Imamo kandidata – “Dnevnik mašinovođe” u trci za Oskara

0

 

Film “Dnevnik mašinovođe” reditelja Miloša Radovića, saopštila je Akademija filmske umetnosti i nauke, kandidat je Srbije za 89. nagradu Oskar u kategoriji dugometražni igrani film na stranom jeziku.

“Dnevnik mašinovođe” pobedio je u selekciji pet domaćih ostvarenja, sa najviše, osam glasova, tajnim glasanjem 14 članova stručnog odbora AFUN-a, koji je sproveden u skladu sa Pravilima američke i Pravilnikom srpske akademije.

Dnevnik mašinovođe/Photo: Promo
Dnevnik mašinovođe/Photo: Promo

Film Miloša Radovića je komedija-melodrama o nevinim ubicama i njihovim životima. Glavni junak je Ilija (Lazar Ristovski), šezdesetogodišnji mašinovođa, koji drži neslavan rekord od 28 gaženja tokom karijere. Njegov devetnaestogodišnji usvojeni sin Sima (Petar Korać) priprema se da nastavi porodičnu tradiciju. Ilija ga upoznaje sa poslom i činjenicom da su nesreće neizbežne.

Film je snimljen u produkciji kuće Zillion film, a producenti su Petar Ristovski i Lazar Ristovski, ujedno i glavni glumac u filmu, u kojem igraju i Nina Janković, Mirjana Karanović, Jasna Đuričić, Mladen Nelević, Danica Ristovski, Haris Burina, Tihomir Stanić, Pavle Erić…

Beogradska premijera biće održana 14. septembra u Sava Centru, a dan kasnije film će imati priliku da pogleda i novosadska publika, a potom i publika u drugim gradovima Srbije u bioskopima i putem mreže mobilnih bioskopa. Distributer filma je Art Vista.

Dnevnik mašinovođe/Photo: Promo
Dnevnik mašinovođe/Photo: Promo

Srbija “glumi” Kripton u novoj seriji o Supermenu

 

Vest da uskoro počinje snimanje nove serije o Supermenu obradovala je fanove ovog superheroja, a sada su objavljeni novi detalji, pa je poznato da će pilot epizoda snimati u Srbiji

Kako javlja portal “Deadline”, serija “Krypton” će zapravo pratiti dešavanja pre rođenja Supermena, odnosno dve generacije pre uništenja planete na kojoj je rođen.

Superman/Photo: Promo
Superman/Photo: Promo

Dakle, Srbija će tokom snimanja predstavljati čuvenu planetu Kripton, a u centru pažnje biće Supermenov deda Seg-El, koji pokušava da skine ljagu sa svoje porodice i da spasi svoj dom od uništenja.

Ostali detalji još nisu poznati, pa se tako ne zna ni kada će snimateljska ekipa stići u Srbiju, niti na kojim lokacijama će tačno raditi.

Za sada je objavljeno samo jedno ime iz glumačke ekipe. Radi se o mladoj britanskoj glumici Džordžini Kempbel, koja će igrati glavnu žensku ulogu, Litu Zod.

https://www.instagram.com/p/BJ3rOZEgmum/?taken-by=galicecampbell

Ona je ćerka generala Alura Zoda, i kadetkinja u vojsci, koja će započeti zabranjenu romansu sa Seg-Elom.

Džordžina ima samo 24 godine, ali već može da se pohvali BAFTA nagradom koju je prošle godine osvojila za najbolju žensku ulogu, u seriji “Murdered by My Boyfriend”. Uskoro će se pojaviti u filmu “Kralj Artur: Legenda o maču”, koji režira Gaj Riči.

Podsetimo, poznati film “Koriolan” Rejfa Fajnsa sniman je u  našoj zemlji 2011. giodine, kao i film “The Raven sa Džonom Kjuzakom” iz 2012. i “November Man” sa Pirsom Brosnanom. Pre dve godine našu zemlju posetila je i Salma Hajek, koja je ovde snimala film “Everly”.

“ZEMLJA BOGOVA” – svetska premijera novog Paskaljevićevog filma u Torontu

 

Novi film proslavljenog srpskog sineaste Gorana Paskaljevića, drama “Zemlja bogova” (Dev Bhoomi), imaće svetsku premijeru 10. septembra na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF).

Ova indijsko-srpska koprodukcija, u festivalskoj najavi opisana kao “vizuelno očaravajuća priča smeštena u udaljeno selo na Himalajima”, biće prikazan u selekciji “Masters”, uz ostvarenja Andžeja Vajde, Vima Vendersa, Kristijana Munđiua, Pedra Almodovara, Kim Ki-duka, Karlosa Saure, Ulriha Zajdla.

Zemlja bogova, Goran Paskaljević/Photo: .sansebastianfestival.com/Iñaki Pardo
Zemlja bogova, Goran Paskaljević/Photo: .sansebastianfestival.com/Iñaki Pardo

Prema sinopsisu, nakon povratka Rahula, koga glumi Viktor Banerdži, u rodno selo, oživljavaju mračne uspomene i raspiruju se stare svađe.

Njegov povratak iz Velike Britanije prouzrokuje pometnju među seljanima, koji mu nisu oprostili grehe iz prošlosti. Rahul mora da se suoči sa svetom punim predrasuda, u kome žene nemaju pravo da odlučuju o vlastitim sudbinama.

Paskaljević potpisuje scenario i režiju, a direktor fotografije je Milan Spasić.

U okviru selekcije “Short Cuts” festivala u Torontu za nagradu se takmiči 44 naslova iz čitavog sveta, a među njima i dva filma srpskih rediteljki.

Zemlja bogova, Goran Paskaljević/Photo: fcs
Zemlja bogova, Goran Paskaljević/Photo: fcs

Premijeru će imati kratki srpsko-kanadski film “Flafi” Li Filipovski i nagrađivani kratki film “Tranzicija” Milice Tomić, dok se četrnaestominutna kanadsko-srpska koprodukcija “Čudne vizije priviđanja” Rajana Ferka našla u selekciji eksperimentalnih filmova “Wavelengths”.

“Flafi” prati sudbinu srpske porodice koja namerava da se odseli u Kanadu, ali čiji planovi bivaju dovedeni u pitanje kada se na vratima njihovog malog stana pojavi ogromni meda. Glavne uloge tumače Tamara Krcunović, Srđan Miletić i devojčica Helena Jakovljević.

Nakon prikazivanja u Lokarnu i trijumfa u Sarajevu gde je osvojio nagradu “Srce Sarajeva”, kratki film “Tranzicija” stiže i pred gledaoce u Kanadi.

“Tranzicija” se sastoji od desetak prizora iz života glavne junakinje Jane koja planira da zauvek napusti Beograd i u Americi promeni pol. Bez obzira što je okružena ljudima koji je vole, njoj je teško da probije samonametnuti zid i roditeljima obznani pravi razlog odlaska. Glavnu ulogu tumači Ivana Vuković, a u filmu glume i Boris Isaković, Anita Mančić, Milica Stefanović, Nikola Rakočević.

Film Tranzicija/Photo: fcs
Film Tranzicija/Photo: fcs

“Čudne vizije priviđanja” je film o “nevid ljivim zgradama i sukobima u Beogradu – svemu onom namerno skrivenom, nevidljivom za oči turista”.

Reditelj Rajan Ferko je umetnik iz Toronta, pre svega specijalizovan za video-radove i instalacije, a svoje radove je izlagao u Berlinu, San Francisku, Montralu. Njegov film “Bunte Kuh” je takođe prikazan u Torontu.

Međunarodni filmski festival u Torontu ove godine traje od 8. do 18. septembra, a crvenim tepihom će prošetati Rajan Gosling, Tom Ford, Denzel Vošington, Skarlet Johanson, Gzavje Dolan, Džejms Franko i drugi.

 

Dejan Stojiljković – ČEKAJUĆI ZOV SIRENA

0

GOSPODIN MANČESTER I ZVUCI IZ FABRIKE

[infobox title=’Dejan Stojiljković’]Dejan StojiljkovicDejan Stojiljković je srpski pisac i strip scenarista rođen 1976. godine u Nišu, autor romana Konstantinovo raskršće s kojim je ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu i dobio nagrade Miloš Crnjanski i Svetosavski pečat.[/infobox]

Ovih dana se navrašava pet godina od kada je ovaj svet napustio legendarni Toni Vilson. U nebesku diskoteku Gospodin Mančester, kako su ga zvali, otišao je 10. avgusta 2007. i bio je to dan kada je rokenrol izgubio jednog istinskog heroja. Ovekovečen u filmu “24 Party People” Majkla Vinterbotoma, Toni će ostati upamćen i po rečenici “Ako se dvoumiš da ispričaš legendu ili istinu – izaberi legendu”. Upravo zbog toga mnogo legendi okružuje ovog muzičkog producenta, TV voditelja, osnivača “Factory Records”, suvlasnika čuvenog kluba “Hacijenda”, vatrenog navijača Mančester Junajteda, čoveka koji je otkrio Joy Division i Happy Mondays i podario muzici i svetu autentični pokret “Madchester”. A legende kažu da je svoj prvi ugovor sa Joy Division potpisao krvlju, da je morao da otkupi master-traku albuma Happy Mondays od furioznog Šona Rajdera koji je na njega vitlao revolverom, te da mu je najveća žal ostala to što nije uspeo da potpiše ugovor sa The Smiths. Od ranih početaka, tokom sedamdesetih, kada je na Granada televiziji vodio emisiju “So It Goes”, gde je tada još uvek konzervativna britanksa publika mogla da vidi začetke panka, pa preko legendarnog mančesterskog koncerta Sex Pistolsa u junu 1976. sve do osnivanja izdavačke kuće “Factory”, Vilson je bio vođen idejama koje su mnogi u to vreme smatrali sumanutim. Ipak, osećaj koji je imao za novo i drugačije doneo je potpunu revoluciju na muzičkoj sceni. Tonijevo ludilo, iako ponekad grandomansko, davalo je konkretne rezultate. Liberalni pristup koji je Factory imao u odnosu sa svojim bendovima danas izgleda kao bajka, princip sadržan u rečenici: “Muzičari su vlasnici svih autorskih prava i mogu da odjebu ka god im je volja” u eri kapitalizma gde muzički magnati i menadžeri vode glavnu reč u bespoštednoj trci za novcem, deluje kao čist SF. Dizajni omota koje je radio Piter Sevil gde se ponekad nije videlo čak ni ime benda bio je jasna poruka koju je iz Madchestera slao Factory na čelu sa Vilsonom. I pored toga, “Blue Monday”, trejdmark pesma New Ordera i dalje drži rekord kao najprodavaniji dvanaestoinčni singl svih vremena. Kuriozitet vezan za ovu ploču leži u tome da je Factory gubio pet penija na svakom prodatom primerku zbog skupog omota, jer niko u kući nije očekivao toliki uspeh singla. Osnivanje kluba “Hacijenda” svakako jeste jedan od prelomnih trenutaka za Vilsona i ova rupa bez dna o kojoj je kasnije Piter Huk, basista New Ordera, napisao knjigu, odnela je ogroman deo profita Factory Recordsa i bila direktan uzrok njenog bankrota. Opet, “Hacijenda” je ostala ugaoni kamen savremene pop kulture i simbol Mančestara do dana današnjeg.

Kada je Toni Vilson preminuo pre pet godina, zastava na gradskoj većnici grada Mančestera spuštena je na pola koplja u njegovu čast. Kovčeg u kome je sahranjen nosio je kataloški broj Factory Recordsa – FAC 501.

Tako je otišao gospodin Mančester, ali su zato zvuci iz Fabrike ostali.

Zauvek.

[posts title=’Dejan Stojiljkovic’][/posts]

Rijana i Adel dominiraju na muzičkim listama – za sahrane

Nedavno je sprovedeno istraživanje o tome koju muziku ljudi puštaju na sahranama.

Rezultati studije zasnivaju se na podacima prikupljenim sa 30.000 sahrana sprovedenih u poslednjih 12 meseci.

Adele/Photo: Promo
Adele/Photo: Promo

Najnoviji običaj na sahranama u Velikoj Britaniji jeste puštanje muzike koja nije verska.

Direktori pogrebnih preduzeća su izjavili da himnama opada popularnost, dok je pop postao najpopularniji žanr.

Viz Kalifa, Rijana i Adel su najnoviji pop izvođači čije se pesme čuju na ovakvim službama, dok je najpopularniji među svim žanrovima i dalje Sinatrin hit “My Way”.

KRALJ SRPSKOG HORORA Đorđe Kadijević prvi dobitnik nagrade Bela Lugoši filmskog festivala Dead Lake

 

 

Nagrada će Kadijeviću biti uručena na Paliću na zatvaranju festivala, 11. septembra, kada će biti prikazan njegov film “Sveto mesto” iz 1990. godine.

Kadijević je, povodom nagrade, rekao da je iznenadjen, jer nije navikao na javna priznanja, kao i da je nije očekivao u trenutku kada je mislio da je završio bavljenje umetnošću.

– Tokom karijere trudio sam se da tu negativnu entropijsku silu, koja nesumnjivo postoji oko nas, učinim vidljivom, jer sam proživeo život ispunjen tom demonskom supstancom – video sam Drugi svetski rat, video sam NATO rat, video sam šta ljudi mogu učiniti jedni drugima. Kroz moju umetnost iskazivao sam snuždeni odnos prema svemu tome – rekao je Kadijević.

Kadijević, koji se smatra začetnikom horor žanra na području bivše Jugoslavije, bavio se tokom karijere najrazličitijim temama – od ratnih motiva, pa sve do fantastike i horora, a najpoznatiji filmovi su mu “Leptirica” i “Sveto mesto”.

Novoustanovljena nagrada “Bela Lugoši” nosi ime po prvoj filmskoj zvezdi horor žanra – Beli Lugošiju, koji je svoje prve pozorišne predstave odigrao u Subotici.

Festival “Dead Lake 2: Povratak horora i vina” održaće se na Paliću od 7. do 11. septembra pod sloganom “Hell Of A Festival!” i na njemu će biti prikazano 13 filmova iz celog sveta.

Jubilarni, 50. Bitef od 24. septembra do 2. oktobra, pod sloganom – Na leđima mahnitog bika

 

Jubilarni, 50. Bitef festival pod sloganom “Na leđima mahnitog bika” biće održan u Beogradu od 24. septembra do 2. oktobra i na njemu će biti prikazano 12 predstava.

Umetnički direktor festivala Ivan Medenica rekao je na konferenciji za novinare da će ovogodišnji Bitef imati i bogat prateći program, koji čine i četiri izložbe o Bitefu “Nebo pod Bitefom”.

Medenica je objasnio da će po jedna izložba biti otvarana na 45 minuta na različitim mestima u Beogradu – kao što je Atelje 212 gde će biti izložba fotografija o Bitefu ili izložba plakata o tom festivalu u Bitef teatru.

– Ono što je novo ove godine su Bitef amfiteatar i Bitef biblioteka, odnosno master radovi studenata sa fakulteta dramskih umetnosti iz bivše Jugoslavije – rekao je on.

On je najavio i će ovogodišnji dobitnik nagrade “Talija” dramski pisac Femi Osofisan iz Nigerije dobiti nagradu u Beogradu, a da će Bitef posetiti i nigerijski ministar kulture.

Direktor Gete instituta u Beogradu Matijas Miler-Viferig naveo je da će biti prikazane dve pozorišne predstave iz Berlina – jedna koja se bavi migracijama i druga u vezi sa postkolonijalizmom u afričkim zemljama.

Prema rečima direktora Francuskog kulturnog centra (FKC) u Beogradu Žan Batist-Kizen, Bitef predstavlja jednu lepu laboratoriju koja omogućava da se predstave nove dramske forme.

Na ovogodišnjem festivalu, biće prikazane i predstave za decu, projekti iz oblasti savremenog plesa, dokumentarnog teatra, performansa-predavanja, video instalacija, muzičkog pozorišta.

Ulaznice se mogu kupiti od 1. septembra.