Naslovna Blog Stranica 2294

Bitef, Bemus i Beogradski džez festival pomereni, Sajam knjiga u starom terminu… Gradski budžet za kulturu veći sledeće godine?

Beogradski Džez Festival/ Photo: AleX
Beogradski Džez Festival/ Photo: AleX

Početak Bitefa biće pomeren sa polovine na kraj septembra i početak oktobra, Sajam knjiga ostaje u uobičajnom terminu u poslednjoj nedelji oktobra, Bemus će, umesto u oktobru, biti održan u prvoj nedelji novembra, a Beogradski Džez festival će, umesto u poslednjoj nedelji oktobra, biti održan u decembru, kaže za Tanjug gradski sekretar za kulturu Ivan Karl.

Karl je objasnio da je namera gradskih vlasti da svi festivali i manifestacije zakazani za drugu polovinu godine budu i održani, ukoliko epidemija korona virusa u Srbiji i svetu bude pod kontrolom.

Karl je dodao da će odloženi Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, popularni Martovski festival, biti održan početkom septembra.

– Važno nam je da manifestacije i festivali budu u dobrom rasporedu, kako jedni drugima ne bi bili konkurencija. Pretpostavljamo da će u tom periodu i pozorište da se vrati u normalu, da će biti više premijera filmova. Pokušali smo da izbegnemo gužvu u kojoj niko ne dobija, kako bi publika bila u prilici da vidi što više iz bogate kulturne ponude Beograda – kazao je Karl.

Prema njegovim rečima, treba voditi računa o međunarodnom karakteru pobrojanih manifestacija i festivala u Beogradu.

– Kako se budu otvarali Evropa i svet, dolaziće do razmene programa i prisustva važnih umetnika iz inostranstva na šta je beogradska publika navikla – kazao je Karl.

Tašmajdan/Photo: facebook@TasmajdanStadion
Tašmajdan/Photo: facebook@TasmajdanStadion

Prošle nedelje je na inicijativu Sekretarijata za kulturu grada Beograda održan sastanak direktora svih beogradskih pozorišta.

UMETNOST SE SELI NA OTVORENO… PREDSTAVE BEOGRADSKIH POZORIŠTA OVOG LETA NA TAŠMAJDANU

Karl je organizovao taj sastanak i zajedno sa čelnim ljudima beogradskih teatara osmislio bogat pozorišni program tokom leta u Beogradu.

– Sa mnogo entuzijazma su direktori pozorišta prihvatili našu ideju da se od kraja juna i u julu igraju predstave na stadionu Tašmajdan. Očekuje nas utvrđivanje repertoara. Pozorišta šalju predloge predstava koje bi ansambli izvodili na Tašmajdanu. Video sam te predloge i verujem da će publika uživati u popularnim i vrednim predstavama beogradskih pozorišta po kojima je naša teatarska scena prepoznatljiva – kaže Karl i dodaje da je poziv za igranje predstava upućen i privatnim pozorištima i produkcijama.

Ivan Karl/ Photo: Promo
Ivan Karl/ Photo: Promo

Kako kaže, cilj akcije je, između ostalog, i susret pozorišnih profesionalaca posle teškog peroda izolacije.

– Namera nam je da se ljudi iz različitih pozorišta vide, ponovo počnu da rade…Da se malo vrate u formu. Kada ne bi bilo naše manifestacije na Tašmajdanu pozorišna pauza bi trajala predugo i za profesionalce i za publiku. Potrudili smo se da uz svu borbu sa pandemijom to tako ne bude -kazao je Karl.

Gradski sekretar za kulturu napominje da se u Beogradu po evropskim standardima dosta ulaže u kulturu.

– Namera nam je da tako ostane i nadalje. Naravno, ova godina će biti malo drugačija kao što je to slučaj svuda u svetu, ali programi naših ustanova su ostali netaknuti. Za sve što su naše ustanove planirale i mogu da izvedu u toku ove godine planirali smo sredstva – kaže Karl i ističe da je bilo negativnih komentara u vezi sa obustavljanjem konkursa Sekretarijata za kulturu.

USVOJEN REBALANS BUDŽETA REPUBLIKE SRBIJE: ZA KULTURU – NULA DINARA

– Upravo su sredstva namenjena za te konkurse otišla na pomoć ljudima koji nemaju stalna zaposlenja a vezani su za naše ustanove kulture. Na taj način smo pokazali određenu odgovornost i solidarnost prema svima u doba pandemije -kazao je Karl i dodao da će konkursa sledeće godine svakako biti, možda i sa većim budžetom.

– Moramo da sačekamo razvoj događaja oko pandemije, a pa te onda da donosimo doluke, ali opredeljenja gradskih vlasti da ulažu u kulturu je van svake sumnje – kazao je Karl.

PESMA O 0% – BOJAN IZ GRUPE ARTAN LILI POSLAO MUZIČKI ODGOVOR NA REBALANS BUDŽETA

HL/Izvor: Tanjug

Dejvid Gilmur uživo svirao stvari Sida Bareta…  

Dejvid Gilmur, Sid Baret/Photo: facebook
Dejvid Gilmur, Sid Baret/Photo: facebook

Čuveni gitarista odao je počast Sidu Baretu svom prijatelju i suosnivaču Pink Floyda na svom livestreamu “Von Trapped Family”.

Gilmur je takođe podelio i neke lične anegdote o Baretu i njihovom zajedničkom radu.

Prvobitno osmišljeni da promovišu novu knjigu Gilmutove supruge Poli Samson “Theater for Dreamers”, livestreamovi su se razvili u neku vrstu virtuelnog druženja tokom koga porodica peva pesme, čita poeziju, odgovara na pitanja obožavalaca i pije vino.

RODŽER VOTERS PREKINUO SVE PRIČE U OKUPLJANJU PINK FLOYDA: BILO BI TO JE*BENO GROZNO

Tokom poslednje epizode, Gilmur je odsvirao i dve pesme koje je komponovao Baret: “Octopus” i “Dominoes”.

“Octopus” je s albuma “The Madcap Laughs” iz 1970.  godine, dok se “Dominoes” pojavila na albumu “Barrett”, koji je objavljen iste godine. Sid Baret preminuo je 2006. godine od raka pankreasa.

HL/Izvor: nme.com

Kad “klasičari”  reše da upakuju elektroniku… Ovakve obrade Daft Punka sigurno niste čuli do sada

Daft Punk/ Photo: Facebook @daftpunkinterstella55555
Daft Punk/ Photo: Facebook @daftpunkinterstella55555

Nemamo često priliku da čujemo elektronsku muziku kad je sviraju “klasičari”, ali za jedan takav performans pobrinuo se Nu Deco Ensemble iz Majamija, koji je obradio najveće hitove poznatog dua – Daft Punk.

Za serijal “Humans vs. Robots (Daft Punk Suite)” krivac je jedan od autora – Sem Hiken koji je upakovao materijal u orkestarsko “pakovanje” i, između ostalog, napravio vrhunsku filmsku muziku.

– Kada slušate muziku Daft Panka shvatate da tu ima kvalitetnog zvuka koji podseća na klasiku baroka. Prvo što sam želeo da izbacim bili su udarački elementi koje sam zamenio klasikom. Takođe sam želeo da razgraničim dve njihove faze u radu, kao na albumu “Random Access Memories”, gde ima više akustičnih elemenata, i materijal iz njihove ranije diskografije koji je više bio elektronski – rekao je Hiken.

Nu Deco Ensemble je orkestar čiji je glavni fokus na obradama mlađih kompozitora i saradnji sa muzičarima, plesačima i koreografima iz različitih muzičkih žanrova.

U novembru prošle godine, objavili su debi album sa obradama sastava OutKast u čijem radu su učestvovali kompozitori Nikolas Omikoli i Endi Akiho.

Žakomo Bairoš, drugi autor na projektu “Humans vs. Robots” dodao je da se objavljivanjem ovog materijala zatvara krug koji je pun kreativnosti, finesa i autorskog pečata, kao i da se pomeraju granice stvaralaštva .

Među obradama našle su se numere “The Son of Flynn” iz filma “TRON: Legacy OST”, “Digital Love” sa izdanja “Discovery”, kao i veliki hitovi “Get Lucky”, “Instant Crush” i drugi.

HL/Izvor: bosonoga.com

Više od 90 najvećih festivala Evrope poručilo: Vreme je da se reči sprovedu u dela!

“Vreme je da se reči sprovedu u dela, milioni poslova su u opasnosti“, poruka je novog otvorenog pisma koji je vladama evropskih zemalja uputila vodeća asocijacija evropskih festivala – Yourope.

Više od 90 najvećih festivala Evrope potpisali su pismo kojim se pored vlada evropskih zemalja poziva i Evropski parlament na određivanje budžeta za podršku manifestacijama.

U pismu se podseća da je upravo ovaj sektor evropske privrede najviše ekonomski pogođen zbog pandemije koronavirusa, jer je prvi zaustavljen i poslednji će biti vraćen na nivo pre zatvaranja.

Ne samo da je potpuno neizvesno kad će to biti, već je ovaj sektor privrede zaustavljen naglo i uz apsolutan pad prihoda od 100%, zbog čega su nebrojeni umetnici, tehničari i desetine drugih profesija, gotovo preko noći gurnuti na rub egzistencije.

Petrovaradinska tvrđava/ Photo: Promo (Exit)
Petrovaradinska tvrđava/ Photo: Promo (Exit)

 – Kulturni i kreativni sektori, koji BDP-u dodaju vrednost od čak 509 milijardi evra, zajedno čuvaju iše od 12 miliona radnih mesta sa punim radnim vremenom, što je čak 7,5% radne snage unutar zemalja članica EU – navodi se u pismu generalnog sekretara ove evropske festivalske asocijacije, Kristofa Hubera – Zato se ti sektori privrede moraju smatrati prioritetnim i biti uključeni u jasne budžetske mere – zaključuje se u pismu koje su potpisali svi najveći evropski festivali i manifestacije.

– Milioni poslova su ugroženi – podcrtava se u pismu i dodaje da ostale evropske zemlje moraju pratiti primere Nemačke, Velike Britanije, Holandije ili Francuske, koje su uvele široke modele nadoknada, dok je većina radnika u sektoru manifestacija stavljena na neplaćeni odmor ili dobila otkaz jer poslodavci nemaju sredstava bez sistemske podrške.

Istaknuto je da kreativne industrije u celosti imaju mnogo veći prosečni procenat samozaposlenih radnika, tzv. frilensera, bez ikakvog pristupa socijalnim davanjima, a koji su preko noći završili u krajnje nesigurnim situacijama sa stoprocentnim prekidom prihoda.

– U ovim teškim vremenima, kada se posebno i krajnje vidljivo pokazala odgovornost i doprinos kulturnog i kreativnog sektora društvu, istovremeno se ti isti sektori nalaze u opasnosti od kolapsa. Više nego ikad, važno je danas sačuvati umetnost, kulturu i nasleđe uz sve vrednosti koje promovišu. Sada je vreme da se reči pretvore u konkretne mere – poručuju najveći festivali Evrope u otvorenom pismu.

Photo: Promo (Exit)
Photo: Promo (Exit)

Asocijacija evropskih festivala Yourope, kako je navedeno, zahteva od Evropske unije da se povećaju izdvajanje za kulturni i kreativni sektor, kao i da se “predloži ambiciozan budžet za budući program Kreativne Evrope 2021-2027”.

U pismu se traži da ovi sektori budu uključeni kao prioritetni sektori u planirani EU fond za oporavak, jer su najteže pogođeni i potrebna im je hitna podrška “uključujući novčane mere koje vode u 2021. godinu”.

Navedeni su i zahtevi kao što su pojačavanje mehanizma garancije za kredite za kulturne i kreativne sektore u okviru budućeg programa Invest EU, osiguravanje snažnog budžeta za novi klaster Horizon Europe kultura, kreativnost i inkluzivno društvo, za osiguravanje fondova EU, koji bi brzo i sigurno došli do kreativnog i kulturnog sektora, kao i “da se obezbedi da značajan deo sredstava EU bude raspoređen i za podršku preživljavanju stvaralaca, kreativnih radnika i frilensera tokom ove nezapamćene krize“.

Evropska festivalska asocijacija je krajem aprila već uputila jedno pismo predsednici Vlade Republike Srbije u kojoj poziva Vladu Srbije da sačuva srpsku manifestacionu privredu od totalne propasti, nastale usled restriktivnih mera zbog pandemije.

U pismu je istaknuto da Srbija ima višestrukog nosioca titule Najboljeg evropskog festivala, te da je samo EXIT ekonomiji zemlje do sada doneo više od 200 miliona evra direktne ekonomske koristi.

Exit 2019/ Photo: AleX
Exit 2019/ Photo: AleX

Dišite duboko, poslušajte “Vazduh”… Anja Štark i Hibrid predstavili novi video singl

Anja Štark/ Photo: Srđan Čortan
Anja Štark/ Photo: Srđan Čortan

Dope pop duo Anja Štark i Hibrid, producent iz Sarajeva, predstavili su novi video singl “Vazduh”.

Duo Anja Štark čine Aleksandra Tomović i Milica Mitić koje su ranije sarađivale u bendu Sofie from Seattle, a kao Anja Štark aktivne su više od godinu dana i do sada su objavile pesme “Zlato”, “Mesta” i “Dječaci sa srcem slijepog miša”.

Hibrid je producent elektronske muzike koji dolazi iz Sarajeva. Prepoznat već na regionalnoj sceni kao umetnik koji eksperimentiše i meša različite muzičke žanrove i uticaje, ovom pesmom nastavlja svoju produktivnu godinu, nakon što je objavio par singlova i album “Na Pola Puta” kao deo projekta Hibrid, etc.

Hibrid/ Photo: Ajla Salkić
Hibrid/ Photo: Ajla Salkić

Tekst pesme potpisuje Milica Mitić, a muziku Hibrid, zajedno sa Aleksandrom i Milicom. Osim za muziku, Hibrid je zaslužan i za aranžman i produkciju.

Vokale je snimao Dušan Filimonović, a mastering pesme radio je Robert Trifunović. Video edit potpisuje Dušan Majkić.

Pesma “Vazduh” objavljena je pod etiketom BiH labela Podmornica koja već drugu godinu promoviše nezavisne i eksperimentalne muzičare.

Podmornica je poznata kao podetiketa Submarine Vibes, izdavačke kuće elektronske muzike koja je u proteklih pet godine objavila više od 70 izdanja kroz koja je predstavila oko 150 producenata iz celog sveta.

One to rade žestoko… Džoan Džet i L7 objavile zajednički singl

L7/Photo: promo Blackheart Records
L7/Photo: promo Blackheart Records

Kultni američki ženski bend L7 predstavio je novi singl sa dve pjesme.  Na A strani nalazi se numera “Fake Friends”, koja je, zapravo obrada slavne Džoan Džet  i na kojoj se kao gost pojavljuje i originalna autorka. Na B strani singla je numera “Burn Baby” sa povratničkog albuma grupe “Scatter the Rats” iz 2019. godine.

Kada im je turneja po Australiji i Novom Zelandu otkazana zbog virusa COVID-19, bend je rešio da objavi ove pesme kako bi dao podršku svojim fanovima  i podigao duh u sopstvenim redovima.

Džoan Džet/Photo: facebook@joanjettandtheblackhearts
Džoan Džet/Photo: facebook@joanjettandtheblackhearts

– Imati Džoan na vokalima u ovoj pesmi zajedno sa mojim, je super cool i nadrealno. Naš bend je iskusio mnogo lažnih prijatelja, naročito kada nam nije išlo. Neke od ljudi koje ste smatrali svojim prijateljima nemoguće je pronaći. Vaši pozivi ostaju neuzvraćeni, itd. To je veoma bolno! Onda otkrijete ko su vam pravi prijatelji – rekla je Donita Sparts.

Povratnički album ovog sastava objavljen je upravo za  izdavačku kuću Blackheart Records, koju je osnovala Džoan Džet.

Legendarni all girls bend počeo je karijeru kao garažni punk rock bend iz Kalifornije, koji je bio aktivan od 1985. do 2001. godine i koji se ponovo okupio 2014. godine. Zbog njihovog prljavog, teškog zvuka, žestokih nastupa i odmetničkog imidža, često ih svrstavaju u deo grunge pokreta 90-ih, posebno zato što su izvršile ogroman uticaj na tzv Rriot grrrl (underground feminist hardcore punk pokret) bendove devedesetih godina.

Bend su 1985. godine oformile Donita Sparks i Suzi Gardner, pod uticajem bendova  sa L.A. pank scene i garažnih bendova kao što su The Stooges i MC5. Njima su se pridružile Dženifer Finč na basu i Roj Koutski na bubnjevima koga smenjuje Dimetra Di Plakas, formirajući najpoznatiju postavu grupe.

Tokom 1991. godine bend je pokrenuo grupu za prava žena na izbor – “Rock for Choice” koju su podržali bendovi: Pearl Jam, Red Hot Chili Peppers, Nirvana, Rage Against the Machine. Časopis Rolling Stone proglasio je njihov album iz 1992. godine “Bricks Are Heavy”  za jedno od najbitnijih izdanja devedesetih.

Tokom nastupa na britanskom Reading Festivalu 1992. bend je zbog tehničkih problema morao da prekine svoj nastup. Publika je podivljala i počela da ih gađa blatom na šta je Donita Sparks na sred bine izvadila svoj tampon iz pantalona i bacila ga na publiku uzvikujući: “Jedite moj tampon, ser**e!” .

Tokom karijere objavile su sedam studijskih albuma, jednu kompilaciju i jedan živi album, snimljen u Japanu. Režiserka Sara Prajs snimila je 2016. godine odličan dokumentarac o karijeri ovih jedinstvenih kalifornijskih pankerski pod nazivom “L7: Pretend We’re Dead”.

HL/Izvor: bosonoga.com

Beogradski Mister Akustik objavio spot za “Kraljicu”

Mister Akustik/ Photo: Promo
Mister Akustik/ Photo: Promo

Mister Akustik, akustični pop-rock duet iz Beograda, objavio je novi video i to za numeru “Kraljica”.

Pomenutu kompoziciju bend je snimio u martu ove godine u studiju Krik, a Producent je bio Ivan Rakić.

Izrada pratećeg spota bila je veoma otežana zbog vanrednog stanja, tako da je završen i objavljen tek u maju. Za izradu videa je bio zadužen Slobodan Popović.

Mister Akustik/ Photo: Promo
Mister Akustik/ Photo: Promo

Inače, Mister Akustik je duet koji čine Boban Krsmanović (gitara) i Dragana Bilčar (vokal).

Uglavnom izvode autorsku muziku kao i pesme koje su pravili i izvodili sa drugim bendovima (Imperator, Reflex, Grupa Belo), ali u dosta izmenjenim aranžmanima.

“Kraljica” je prvi instrumental koji je ovaj bend snimio u svojoj dosadašnjoj karijeri.

20 knjiga za koje ljudi najviše lažu da su ih pročitali

0
Photo: pixabay.com
Photo: pixabay.com

Postoje oni koji vole da slažu da su pročitali poznate knjige, od kojih su neke i deo opšte kulture, a sve kako bi bili popularni u društvu.

Većina ljudi najviše voli da pročita dobru knjigu i na taj način da se upusti u novu avanturu. Koronavirus i karantinski uslovi dali su mnogima i vremena za to.

Studija o navikama čitanja u kojoj je učestvovalo 2.000 Britanaca je otkrila da je svaki četvrti ispitanik lagao da je pročitao neku knjigu kada je izašla njena filmska ili serijska adaptacija.

Knjige/Photo: Pixabay
Knjige/Photo: Pixabay

Najpopularniji razlog za ovo pretvaranje je bila želja da se učestvuje u određenom razgovoru i da se osoba prikaže inteligentnijom, prenosi b92.

Kao jedan od razloga zbog kojih nekada tvrdi da je pročitala određenu knjigu a zapravo nije, Holi Ričardson, koja je učestvovala u ispitivanju, navela je to da želi da izbegne osude i predrasude.

– Ako sam u grupi u kojoj svi pričaju o određenoj knjizi, ne mogu onda taj razgovor da zaustavim i da kažem da ne znam o čemu se radi i da je ja nisam čitala. Pretpostavljam da bi prva reakcija bila “ne mogu da verujem, kako je nisi pročitala”. Upravo zbog toga bih se osećala poniženo, nedovoljno pametno ili bih se smatrala lenjom zato što ne čitam – izjavila je Holi.

Photo: pixabay.com
Photo: pixabay.com

Ovo je lista knjiga o kojima se najčešće laže:
1. Alisa u zemlji čuda – Luis Kerol
2. 1984 – Džordž Orvel
3. Gospodar prstenova – trilogija – Tolkin
4. Rat i mir– Tolstoj
5. Ana Karenjina – Tolstoj
6. Avanture Šerloka Holmsa – Artur Konan Dojl
7. Ubiti pticu rugalicu – Harper Li
8. Dejvid Koperfild – Čarls Dikens
9. Zločin i kazna – Dostojevski
10. Gordost i predrasuda – Džejn Ostin
11. Sumorna kuća – Čarls Dikens
12. Hari Poter (serijal) – J.K. Rouling
13. Velika očekivanja – Čarls Dikens
14. Dnevnik Ane Frank – Ana Frank
15. Oliver Tvist – Čarls Dikens
16. Pedeset nijansi – trilogija – E. L. Džejms
17. I ne osta nijedan – Agata Kristi
18. Veliki Getsbi – F. Skot Ficdžerald
19. Kvaka 22 – Džozef Heler
20. Lovac u žitu – J. D. Selindžer

Izvor: STYLIST

Izvinjenje, ali kilavo… Brajan Adams: Nema izgovora za ono što sam napisao, ali samo sam hteo da dignem frku…

Brajan Adams/ Photo: AleX
Brajan Adams/ Photo: AleX

Izvinjavam se svima koji su se uvredili zbog jučerašnjeg posta, naveo je roker.

Brajan Adams našao se u centru pažnje nakon svoje objave na Instagramu, koje su mnogi protumačili kao skandaloznu, uvredljivu, pa čak i kao rasističku.

– Večeras je trebalo da nastavim sa koncertima, ali zahvaljujući je*enim sebičnim gadovima s pijaca koji jedu šišmiše, ceo svet je na čekanju, da ne pominjem hiljade ljudi koji su patili i umrli od ovog virusa. Moja poruka njima je, osim “je*eno vam hvala”, budite vegani. Svim ovim ljudima koji nisu na našim koncertima, poručujem da bih više voleo da sam s njima nego što mogu da pretpostave Bilo je sjajno družiti se u izolaciji sa mojom decom i familijom, ali nedostaje mi moja druga porodica, moj bend, moja ekpia i moji fanovi. Čuvajte se i nadam se da ćemo se uskoro ponovo družiti – napisao je slavni kanadski roker.

OD BRAJANA ADAMSA OVO NIKO NIJE OČEKIVAO: ZBOG J***NIH GADOVA KOJI JEDU SLEPE MIŠEVE,
SVET JE NA ČEKANJU!

U međuvremenu, Adams se oglasio i izvinio svima onima koji su bili uvređeni njegovom objavom.

– Izvinjavam se svima koji su se uvredili zbog jučerašnjeg posta. Nema izgovora, samo sam hteo da napravim frku zbog užasne okrutnosti prema životinjama na tim mokrim pijacama kao izvoru virusa i promovišem veganstvo. Imam ljubav prema svim ljudima i moje misli su sa svima koji se bore sa ovom pandemijom širom sveta – napisao je muzičar.

Evo i njegove objave:

 

 

 

“We Come 1″… EXIT poslao poruku zajedništva u svet

Exit 2019/ Photo: AleX
Exit 2019/ Photo: AleX

Da je ovogodišnje obeležavanje Dana pobede nad fašizmom imalo i dodatnu simboliku posle ukidanja vanrednog stanja, potvrđuje i skorašnji događaj koji se uz sve propisane mere opreza održao na Petrovaradinskoj tvrđavi.

Na istom mestu na kome se u vreme trajanja festivala okuplja više od 50.000 ljudi svakog dana, prošlog vikenda Exitov tim je, u skladu sa merama opreza, na ovom događaju okupio samo 50 ljudi.

Među njima su bili i neki od naših poznatih glumaca i muzičara  – Viktor Savić, Marko Nastić, Bojan Perić…

Pomenuti događaj nije bio ni koncert ni žurka, već skup za slanje simbolične poruke iz Srbije u svet koja kroz fotografiju iz vazduha poručuje da izlaz i pobedu nad pandemijom i svim njenim posledicama možemo tražiti samo ujedinjeni.

Naslov događaja “We Come 1” inspirisan je istoimenom pesmom britanske grupe Faithless, koja je 2015. na Exitu izvela jedan od najzapaženijih koncerata u istoriji festivala, tokom kojeg je pozvala na jedinstvo ljudi iz celog sveta.

Photo: Promo (Exit)
Photo: Promo (Exit)

Pet godina kasnije, u potpuno drugačijim okolnostima, okupljeni su formirali veliki broj 1 za fotografiju iz vazduha, kojom su u svet poslali poruku zajedništva.

Budući da se nisu mogli držati za ruke, za povezivanje su poslužili veliki transparenti na kojima su bile ispisane vrednosti koje EXIT promoviše od svog osnivanja, kao što su ljubav, sloboda, zajedništvo…

Za glumca Bojana Perića poruka koja se šalje sa Petrovaradinske tvrđave, uvek je ista, a to je da smo jedno: – Poruka koju danas šaljemo je poruka koju šaljemo svaki put sa tvrđave, a to je da smo zajedno i da širimo ljubav. Mi smo živeli EXIT čak i u izolaciji, kroz one snimke koji su išli svake večeri. Ali život prosto mora da se nastavi i da teče dalje.

EXIT poručuje da će samo zajedničkim radom moći da se pronađu kreativna rešenja, kako bi ponovo oživelo celo društvo.

– Okupili smo se da celom svetu pošaljemo poruku nade i optimizma, da pobeđujemo ovu krizu ako smo zajedno – poručio je osnivač i direktor EXIT festivala Dušan Kovačević i dodao da zdravstvena kriza polako ostaje iza nas, ali da ipak postoji još mnogo poteškoća, pogotovo kada je u pitanju manifestaciona privreda, koja je najteže pogođena epidemiološkom krizom.

– Kad su u pitanju manifestacije, njihova neupitna ekonomska korist zapravo je tek na drugom mestu. Iako je samo EXIT domaćoj ekonomiji do sad doneo 200 miliona evra, ipak je na prvom mestu uloga manifestacija da obogaćuju ljudske živote. Na Exitu se u ljudima bude najbolje moguće emocije, i činjenica je da nam nakon svakog festivala ljudi govore da im se život promenio nabolje – izjavio je Kovačević.

Viktor Savić/Photo: Promo (Exit)
Viktor Savić/Photo: Promo (Exit)

Pored ujedinjenosti i solidarnosti, u zemljama poput Španije, Francuske, Holandije i Nemačke povela se i diskusija na temu šta je život vredan življenja, gde su neke od glavnih vrednosti ljudskih života definisane kroz dostojanstvo i slobodu.

Sa tim se slaže i naš glumac Viktor Savić koji nema dilemu:
– Život nije puko preživljavanje i znam koji mi je zadatak ovde na zemlji, a to je da se trudim da budem što bolji čovek. Međutim, da bih bio što bolji, i sa sobom i u odnosu sa drugima, moram da budem prisutan. Ljudi su se dosta u ovoj situaciji nakupili straha, izgubili su poverenje negde i u svoj stav – poručio je glumac i podsetio na temu koja danas dominira u evropskoj i svetkoj javnosti – da li je život preživljavanje ili nešto više.

– Ukoliko se sklonim i zatvorim, i živim čitavih sto godina, da li to znači da je moj život bio uspešan? Ne. Bitno je da imaš ispunjen život.

Pandemija i vanredno stanje u Srbiji zatekli su i uglednog italijanskog fotografa Luku Marcijalea, koji je inače veliki ljubitelj Exita i zbog njega posećuje našu zemlju gotovo svake godine.

On je složan u oceni da i pored tragedije koja je zadesila njegovu zemlju, život mora da se nastavi:
– Život je samo jedan, i ne bi trebalo da živimo život u strahu i kajanju. Zato kao društvo moramo da se ujedinimo, a upravo je umetnost ta koja na najbolji način može da nas poveže.