Šta je s nama…? Čačak, njen rodni grad, neće ulicu Sonje Savić

0
626
Oglasi
Sonja Savič/Photo: YouTube printscreen
Sonja Savič/Photo: YouTube printscreen

Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku nije usvojila predlog da jedna od ulica u ovom gradu dobije ime po glumici Sonji Savić.

Predrag Živković, koji se bavi umetničkom zaostavštinom Sonje Savić, za B92 kaže da su oni kao ustanova podržali inicijativu koju je pokrenula grupa građana iz Čačka.

– Peticija je pokrenuta pre više od sedam godina i šta se desilo, nisam siguran, navođene su neke administrativne prepreke kao razlog za neusvajanje predloga. Znam i da su pokrenuli peticiju da jedan park se nazove po njoj u kome bi bila i skulptura na kojoj bi pisalo: ‘Ona hoda sama kroz grad’, koju bi uradilo vajar koji je i deo te grupe koja je pokrenula peticiju, međutim ništa se ne dešava.

ZA ONE KOJI TO MOŽDA NISU ZNALI… “DEBELA DEVOJKA” ELEKTRIČNOG ORGAZMA JE – SONJA SAVIĆ

Na pitanje kako komentariše spekulacije da nije usvojen predlog zbog načina na koji je glumica živela, Živković odgovara:

– Kao društvo moramo da sazrimo i prihvatimo i neke stvari koje nam se možda i ne dopadaju u vezi sa nekim.

Živković ističe da su mnogi inspirisani delom i likom priznate glumice i njena uloga u filmskoj industriji je naširoko poznata, ali ističe žaljenje što će se na lokalno priznanje sačekati.

Sonju nazivaju “vanvremenskim talentom i legendom jugoslovenske kinematografije”. Za sobom je ostavila niz zapaženih filmskih uloga u više domaćih kultnih ostvarenja. Bila je autor i nekoliko avangardnih filmova.

Sonja je rođena 1961. godine u Čačku, gde je do svoje druge godine živela u Ulici devet Jugovića, kada se sa roditeljima preselila za Beograd. Kao devojčica je završila nižu baletsku i muzičku školu. Budući da je išla i na časove glume kod Bate Miladinovića, porodični prijatelj Kamenko Katić joj je predložio da se životno opredeli za glumu, primetivši njen potencijal.

Upisala je Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu kad je bila drugi razred srednje škole. Diplomirala je 1982. godine u klasi Minje Dedića zajedno sa kolegama i velikim prijateljima među kojima su bili Svetislav Goncić, Olivera Ježina, Branimir Brstina, Zoran Cvijanović, Žarko Laušević…

Debitovala je 1977. godine u filmu “Leptirov oblak” gde je zaigrala sa Zoranom Cvijanovićem. Osamdesetih godina je ostvarila značajne uloge u filmovima “Živeti kao sav normalan svet”, “Nešto između”, a, kako smo napomenuli, za ulogu neponovljive Dečke u filmu “Šećerna vodica” 1984. godine, dobila je nagradu “Zlatna arena” na festivalu u Puli. Nakon toga, usledile su uloge u kultnim ostvarenjima “Balkanski špijun”, “Una”, “Davitelj protiv davitelja” i “Život je lep” za koji je nagrađena na festivalu u Veneciji 1985. i za koji joj je pevačica Bebi Dol, za muzička izvođenja, pozajmila glas.

– Nikada nije raspravljala o svojim ulogama osim da su joj bile psihički teške – rekla nam je jednom prilikom Sonjina mama, Mikaina Savić.

Sonja Savić/Photo: YouTubeprintscreen
Sonja Savić/Photo: YouTubeprintscreen

Nagrade nije volela. Bila je skromna i činilo joj se da se profesionalno nije dovoljno davala. Napustila je karijeru u SAD jer je suviše volela svoje roditelje, prijatelje i Jugoslaviju.

U drugoj polovini osamdesetih, nastupile su zapažene uloge u filmovima “Majstor i Šampita”, “Sekula i njegove žene”, “Crna Marija”, “Čavka”, “Braća po materi” i “Kako je propao rokenrol”.

Sonjini roditelji su se 1990. godine vratili u porodičnu kuću u selu Donja Gorevnica nadomak Čačka zbog bolesti Sonjine bake. Prema rečima majke Mikaine Savić, Sonja je često dolazila u svoje rodno mesto. Volela je i prelepe predele Kablara, gde je često kao devojčica išla u duge šetnje sa svojom bakom.

Devedesetih godina je ostvarila uloge u filmovima “Mi nismo anđeli”, “Ni na nebu ni na zemlji”, “Urnebesna tragedija” i “Tango je tužna misao koja se pleše”. Nakon 1995. se izgubila iz javnosti. U to vreme je jednom prilikom izjavila da je se Srbija ne seća.

Budući da je krajem 90-ih i početkom 2000-ih reditelji nisu mnogo angažovali, počela je da snima avangardne, dokumentarne filmove i monodrame. Njen najzapaženiji autorski film je “Šarlo te gleda” koji je posvećen generaciji novog talasa i Ivici Vdoviću VD-u, bubnjaru benda Šarlo akrobata.

Veliki povratak na film ostvarila je ulogama u slovenačkim ostvarenjima “Hleb i mleko” i “Od groba do groba”, a u domaćoj kinematografiji u “Virtualna stvarnost”, “Jug jugoistok” i TV seriji “Vratiće se rode”.

Poslednju ulogu je odigrala u filmu “Zabranjena ljubav”.

HL/Izvor: B92.net/telegraf.rs

Oglasi

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite vaš komntar!
Unesi svoje ime