Srpkinja koja se družila sa Djukom Elingtonom i Džonom Koltrejnom… Objavljena knjiga “Buntovnica u senci”

0
294
promo; .instagram.com/reka_biblioteka
Oglasi

Roman Nađe Tešić “Buntovnica u senci” izašao je u ediciji “Reka biblioteka”, izdavačke kuće Prometej, i predstavlja prvu od četiri knjige zasnovane na autobiografskoj podlozi, kaže se u saopštenju izdavača.

Roman “Buntovnica u senci” je objavljen u Americi 1989. godine. U pitanju je autentično i snažno literarno delo u kome samu srž i osnovu sveta čini autorkino rodno tlo – Užice i autentičan svet i kolorit Srbije, odnosno, vreme posleratne Jugoslavije.

Nađa Tešić bila je politički aktivista, profesorka, glumica, književnica, antiglobalista, rediteljka, revolucionarka i sestra srpskog oskarovca Stojana Stiva Tešića.

Kontroverzni psiholog Džordan Piterson zloupotrebio kritike u uglednim medijima, na koricu knjige stavio obmanjujuće citate…

Rođena je u Užicu 1939, a preminula je u Njujorku 2014. godine. Život je živela otvoreno i bila je velika buntovnica protiv ogromnog uništenja koje su izazvali ratovi i očigledne nepravde i nejednakosti koje su je okruživale.

Sa samo 15 godina, preselila se u Čikago sa majkom i bratom. Nije volela život u Americi, jer joj je, kako je govorila, stvarao osećaj kao da je u logoru. Nije uspevala da se navikne na novu zemlju potpuno drugačiju u odnosu na domovinu.

Posle prve godine školovanja u Čikagu, nastavnici su joj, na osnovu rezultata na testu, ponudili da preskoči tri razreda i da odmah krene na fakultet.

Družila se sa tadašnjim legendama džeza, Djukom Elingtonom i Džonom Koltrejnom.

Stipendija francuske vlade omogućila joj je studiranje u Parizu, koji je za nju predstavljao prirodnije i draže okruženje od Amerike. To je bio grad kome se rado vraćala. Magistrirala je na Sorboni sa tezom o Marselu Prustu.

Niki Siks piše novu knjigu i veruje da će se opet naći na listi betselera New York Timesa

Međutim, ubrzo je morala nazad u Ameriku, jer je dobila posao profesora na Ratgers univerzitetu. Pohađala je i Filmsku školu, te tako stekla kvalifikacije da predaje scenario, režiju, produkciju i propagandu na Bruklin koledžu.

Krajem 1968. godine, sa još stotinak drugih studenata otišla je na Kubu. Sa sveštenicima iz Italije obilazila je bolnice i pomagala stanovništvu. Kada je njen rodni grad bombardovan u martu 1999. bila je prva na ulicama kako bi podigla svoj glas protiv nepravde.

Oglasi

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite vaš komntar!
Unesi svoje ime