Vokal benda Brujeria Huan Brujo preminuo je posle teškog srčanog udara.
Vest o njegovoj smrti objavljena je na društvenim mrežama benda, a tamo piše da je to bilo u ponedeljak, 16. septembra. Brujo je doživeo srčani udar, nakon čega je prebačen u bolnicu. Nekoliko dana kasnije, preminuo je u bolnici. U najavi, bend je tražio privatnost. Brujo je imao 61 godinu.
Vest o smrti frontmena Brujerie stigla je nekoliko dana nakon što je bend otkazao turneju zbog “ozbiljnih zdravstvenih razloga”.
Brujeria, plakat
Otkazani deo turneje trebalo je da se održi u Americi, a uključivao je desetak koncerata.
Huan Brujo je osnovao Brujeriju u Los Anđelesu 1989. zajedno sa Dinom Kazaresom, Šanemom Emburijem, Bilijem Guldom, Dželom Bijafrom i Rajmondom Hererom. Grupa se u početku pojavljivala prerušena, nastupala je pod pseudonimima, a članovi benda su se predstavljali kao “traženi narkobosovi”. Bend je objavio svoj prvi album 1993. godine, “Matando Gueros”. Poslednji, peti album pre Brujove smrti “Esto Es Brujeria”, bend je objavio u septembru 2023. godine.
Brujeria je nekoliko puta nastupala u Srbiji, a poslednji put to je bilo u julu prošle godine, kada su nastupili u Novom Sadu.
Deveto izdanje međunarodnog festivala muzičkog dokumentarnog filma Dok’n’Ritam biće održano od 30. septembra do 3. oktobra na novim lokacijama, u Jugoslovenskoj kinoteci (Kosovska 11) i na Dorćol Platzu.
Ovo izdanje, pod sloganom „Ritam u ženi. Žena u ritmu“, posvećeno je ženskim figurama na muzičkoj sceni.
Dok’n’Ritam, vizual
Na festivalu će biti prikazano više od dvadeset dokumentaraca iz trinaest zemalja.
Petnaest naslova publika će gledati premijerno u Srbiji. Posetioce takođe očekuju promocije muzičkih knjiga, razgovori, tribine. Kao i prethodnih godina, biće i koncerata, od kojih je jedan uvek specijalno osmišljen samo za ovu priliku.
Festival će biti otvoren u ponedeljak, 30. septembra u Jugoslovenskoj kinoteci, od 20 časova i to srpskom premijerom filma „Praslovan“, o Zoranu Predinu, njegovom životu i popularnosti koju je dostigao u Jugoslaviji sa grupom Lačni Franz, kao i o njegovim hitovima koji su postali klasici.
Predin Praslovan, Dok’n’Ritam, promo
Premijerno će biti prikazan i film o putevima bluza, direktno sa izvora (Autoput bluza), kao i film o Biljani Krstić, najpoznatijoj i najuspešnijoj pevačici etno zvuka na ovim prostorima. HRT-ov serijal Zauvijek autor, ove godine predstavlja Sašu Antića (TBF, Alejandro Buendija), i on će, kao i film „Grandpa Guru“ o Srđanu Ginu Jevđeviću, osnivaču svetski poznatog benda Kultur Shock, biti premijerno prikazan na ovogodišnjem Dok’n’Ritam festivalu. Posebno emotivan, i upečatljiv, biće i film „S10 – Neka stvari idu dalje dobro“. Ovo je priča o Stien (S10 umetničko ime), mladoj holandskoj predstavnici Eurosonga, koja, neposredno po izlasku iz bolnice, u kojoj se borila sa teškim mentalnim problemima, odlazi na takmičenje… U ruskom filmu “Zašto ostati? “ rediteljke Ksenije Mernijak, sa puno duha, tematizuje se dilema muzičara vezana za prostore na kojima stvaraju.
Filmski deo programa biće zatvoren dodelom nagrada i prikazivanjem filma „Sindi Loper: Nek kanarinac zapeva“, o meteorskom usponu ove pevačice, njenom izuzetnom uticaju na mnoge generacije kroz muziku, kao i o nepokolebljivom feminizmu i neumornoj borbi za prava.
Work’in’Progress, program posvećen filmskim profesionalcima, otvoren je i za publiku. Ovaj segment festivala predstaviće filmove u nastajanju o Rambo Amadeusu, Željku Lučiću, Janku Niloviću, fank sceni bivše države (Funk YU).
Biće organizovana i tribina posvećena uticaju TV formata na afirmaciju muzičkog dokumentarca, u kojoj će učestvovati Branko Lazić, urednik dokumentarnog programa RTRS, autor filma „Život je maskenbal“ (priča o Dušku Trifunoviću) koji će се takođe gledati na festivalu, i Dražen Bauković, autor serijala Muzička industrija (RTCG) koji je, takođe, dragulj ovogodišnje festivalske riznice, namenjen podjednako profesionalcima i publici.
U programu “Zemlja u fokusu; Poljska” koji se realizuje u u saradnji sa Poljskim Institutom u Beogradu, biće prikazana tri filma: „Vika!“ o 84-godišnjoj DJ-ici koja je i dalje velika zvezda varšavskih klubova. Vika prkosi obrascima starenja i slavi život. Druga dva filma iz ovog programa delo su istog autora, dokumentariste i novinara, Gregora Brzozovića;
„Prijatelji na 33 obrtaja“ je film posvećen poljskim dizajnerima Rosławu Szaybu i Stanisławu Zagórskom, autorima omota ploča The Rolling Stones, Aretha Franklin, Janis Joplin… Dokumentarac „Marek Bilinski – Život je muzika“, priča priču o pioniru elektronskog zvuka, Mareku Bilinskom.
O pobedničkim filmovima odlučivaće publika i žiri u sastavu: Aleksandra Kovač, kompozitorka, Ivan Velisavljević, dramaturg i Pavle Terzić, reditelj, autor filma „Bajka bespovratnog vremena“, koji je na prošlogodišnjem festivalu osvojio nagradu publike.
Ulaznice će biti uskoro u prodaji na biletarnici Jugoslovenske kinoteke.
Sandra Rančić, osnivač i umetnička direktorka festivala muzičkog dokumentarnog filma Dok’n’Ritam je o predstojećem izdanju izjavila:
– Deveti Dok’n’Ritam će biti zaista specifičan, s obzirom da će se festival ove godine odvijati na novim lokacijama, i u novom terminu, koji je kao i uvek, odabran pre svega prema simbolici datuma. Zadnji dan devetog meseca, dan je koji je obeležen slovom Vera, Nada Ljubav i mati im Sofija. Festival se, dakle, rađa sa puno vere i poverenja na novim mestima, sa puno ljubavi predstavlja nova dela iz oblasti muzičke dokumentaristike, muzičke dokumentarce sa različitih strana sveta. Većinu filmova režirale su žene ili su glavne protagonistkinje. Svi programi festivala povezani su sa ženskim stvaralaštvom na muzičkoj sceni. Slogan festivala nismo smišljali – kad smo poređali sve sadržaje koji čine deveti Dok’n’Ritam, on se sam nametnuo, odlučan i zavodljiv. Ritam u ženi. Žena u ritmu.
Dok’n’Ritam, vizual
Bogat program na Dorćol Platzu, ulaz slobodan
Dorćol Platz će ove godine biti mesto za specijalne projekcije, koncerte, i neizostavne razgovore o muzičkim knjigama u okviru programa Notabook. Razgovor o ulozi ženskih figura na sceni i oko nje, a povodom knjige „Tejlor: Iz ere u eru“, je prvi na programu, a sledi razgovor o knjizi Zorana Paunovića „Bob Dilan – poetika odmetništva“, zatim promocija knjige „Daj, babo, glavu – vapaji gladnog koca ili sećanja na omnibus film “Kako je propao rokenrol” koju je priredila Vladislava Vojnović. Žanrovski oprečno, a fenomenološki izuzetno interesantno, na programu Notabook-a, naći će se i razgovor o jedinstvenom zborniku „Pristajem na sve: Istorija muzičke grupe Južni vetar“ priređivača dr Miše Đurkovića.
Program specijalnih projekcija donosi filmove „Riblja Čorba: Pesme bez kojih se ne može“, u čast i slavu nedavno preminulog Bore Đorđevića i „50 sentimentalnih“, koji vodi gledaoce kroz plodonosnu i bogatu 50-godišnju karijeru kantautora Srđana Marjanovića.
Muzički deo programa počinje žurkom otvaranja za koju je zadužen fenomenalni DJ Peđa Radović. Koncerti Dok’n’Ritma, uvek su nosili posebnu atmosferu koja se dugo pamti. Ove godine, u goste stiže svojevrstan pank-kabare, grupa Kulturno umetnički rabotnici iz Skoplja, a u okviru tradicionalne saradnje između Bunt Rok Festivala i Dok’n’Ritma, ove godine će nastupiti pobednički bend osmog BRF-a, grupa Mali demon.
Poslednji dan festivala, datumski je rezervisan za koncert iz serijala Special Appearance – specijalan, posebno pripreman samo za ovu priliku, nastup iznenađenja, posvećen velikoj srpskoj umetnici.
Deveto izdanje Dok’n’Ritma organizuju Udruženje Dok’n’Ritam i Centar Beogradskih Festivala (CEBEF). Festival su podržali Ministarstvo kulture, Filmski centar Srbije, SOKOJ, Poljski institut u Beogradu.
U Multimedia Music Record Store održana je promocija knjige Vladimira Jankovića Džeta “Godine na 6” u izdanju Multimedia Books.
Prvo izdanje knjige “Godine na 6” objavljeno je, sada već davne 2008. godine u 2.000 primeraka koji su odavno rasprodati. Autor je, ponešen brojnim pitanjima gde knjiga može da se nabavi, odlučio da novo izdanje poveri izdavačkoj kući Multimedia Books.
– Ovo je jedna fantastična knjiga i meni je iskreno drago što se ponovo nalazi pred čitaocima jer, kao i mnoge fantastične knjige, kada se prvi tiraž rasproda, prepuštamo ih nekoj vrsti, ne zaborava, ali čežnje za njima, ne možemo da ih pronađemo. Vlada sam kaže da su ga pitali gde može da se kupi knjiga, a ne može nigde. Nije mogla, ali sada može i dobro je da postoje izdavači koji su spremni da podrže ovakve autorske poduhvate – rekao je novinar, pisac i kritičar Aleksandar Žikić na početku svoj obraćanja pristutnima na promociji ovog novog izdanja.
“Godine na 6” su jedan superioran udžbenik istorije šezdesetih godina. I kada bi udžbenici istorije bili ovakvi bilo bi možda lepše a i korisnije ići u školu – rekao je Žikić uz objašnjenje da istorija obično beleži neke najružnije stvari koje se dešavaju ljudskom rodu, a da ono što je lepo ostaje negde po strani:
Promocija knjige “Godine na 6” Vlade Džeta/Photo: Ljiljana Zdravković
– Ova knjiga je primer kako bi trebalo da izgleda istorija ljudskog roda. Ona je vezana za godine na 6, dakle za šezdesete, koje mnogi smatraju najboljom decnijom u istoriji, mada, naravno da su takvi superlativi uvek diskutabilni. Ali je činjenica da se tih godina dešavalo nešto što možemo nazvati neponovljivim. Da je postojao jedan zanos koji se više nikada nije dogodio i za taj zanos možemo da zahvalimo pojavi nečega što se zove rokenrol.
Vlada Džet je, kako je dalje objasnio Žikić, bio jedan od prvih ljudi koji su uhvatili tu vibraciju i da od nje napravi nešto svoje, da da svoj doprinos kreaciji nečeg važnog, možda i najvažnijeg doprinosa kulturi dvadesetog veka, a to je kultura rokenrola:
Promocija knjige “Godine na 6” Vlade Džeta/Photo: Ljiljana Zdravković
– Znamo da “stara dobra vremena” ne postoje, ali je činjenica da postoje neke dobre i lepe stvari u prošlim vremenima kojih bi trebalo da se sećamo, bez obzira na to da li je to konkretno sećanje kao Vladino ili sećanje na nedoživljeno, da postoji neko zlazno grumenje istorije koje treba i vredi sačuvati. I treba da postoje autori koji su sposobni, ne samo da razumeju ono o čemu govore, nego i da nam to prenesu, prenoseći nam istovremeno i uzbuđenje i lepotu i radost koju su oni osećali dok su živeli ono što nam prenose i da to učine na jedan izuzetno duhovit i zabavan način. I to su neke stvari koje ovu knjigu čine velikom i važnom, i to su neki od razloga zahvalnosti čitalačke publike na autorima kakav je Vlada Janković Džet i knjigama kao “Godine na 6” – zaključio je Žikić.
Promocija knjige “Godine na 6” Vlade Džeta/Photo: Ljiljana Zdravković
Svoje dragoceno iskustvo iz tih “revolucionarnih” šezdesetih godina autor, kako sam kaže, u ovom slučaju nije želeo da dopunjuje i menja.
– Ta knjiga je kao celina, album, autohtona je i okrugla. Drugačije bih sad pisao neke stvari i sve bi to bilo drugačije, izgubio bi se taj ritam – rekao je Vladimir Janković Džet i dodao da mu je izuzetno drago što je knjiga doživela novo izdanje.
Promocija knjige “Godine na 6” Vlade Džeta/Photo: Ljiljana Zdravković
– Ono što je bitno je da je ova knjiga priča o našoj strasti o našem ushićenju time što smo radili u to vreme, cela ta generacija i mlađa i starija dve, tri godine od mene, jer se tu desila jedna vrsta kulturne revolucije. Do tada je muzika shvatala na jedan način, a onda se pojavila naša generacija. Mi smo bili glasnogovornici nečega što se dešava u svetu. Doneli smo neki novi duh, neku novu garderobu, neke nove instrumente, potpuno novo poimanje zabave, prihvatanja okoline, života, svega… – rekao je Džet našalivši se da to sad zna, ali da u to vreme značaja tih promena nije bio svestan:
Promocija knjige “Godine na 6” Vlade Džeta/Photo: Ljiljana Zdravković
– Kasnije se to sve dešavalo u nekim drugim generacijama, ali kao nadgradnja onoga što se desilo pre toga. Mi nismo imali na šta da se naslonimo, mi smo stvorili tu platformu, pre nas je sve bilo drugačije. Ne kažem da pre nas nije bilo ništa, bilo je mnogo toga pre nas, ali je sve to bilo drugačije, a sa našom generacijom se desila ta kulturna revolucija koja je promenila sliku sveta, ne samo u Jugoslaviji, nego u celom svetu. Mislim da sam uspeo bar deo tog ushićenja, te eksplozije prenesem na papir. Lako je preneti neki događaj na papir, ali impresije koje prate to sve, to je nešto što ili uspeš ili ne uspeš. Ja mislim da sam uspeo.
Promocija knjige “Godine na 6” Vlade Džeta/Photo: Ljiljana Zdravković
Jedna od najznačajnih ličnosti u razvoju, negovanju i propagiranju plemenitog duha rokenrola na ovim prostorima, Vlada Janković Džet, još jednom je dodao da bi voleo da ova knjiga posluži za inspiraciju nekim drugim ljudima koji su doživeli neke stvari u rokenrolu, da to stavljaju na papir i da ispričaju, jer, svako iskustvo je dragoceno…
Knjiga „Godine na 6“ Vlade Jankovića Džeta dostupna je na svim prodajnim mestima Multimedia Music kao i online na www.multimedia-music.com
Pokretanje novog, petog tematskog kanala Radio Beograda je još jedan u nizu projekata koji Radio-televizija Srbije, sa mnogo posvećenosti i pažnje poklanja svom auditorijumu, a povodom obeležavanja veka uspeha i trajanja najstarijeg elektronskog medija na Balkanu.
U susret 1. oktobru, kada će i zvanično Radio Beograd biti stogodišnjak, osim uživanja u programima i plejlistama postojećih tematskih kanala (RTS Rokenroler, RTS Pletenica, RTS Džuboks i RTS Vrteška) i ljubitelji džeza dobili su svoju novu omiljenu platformu- RTS Džezer.
Ovaj tematski kanal namenjen je slušaocima standardne i savremene džez muzike- kako onima koji džez muziku vole i poznaju, tako i novim slušaocima, koji će možda baš uz RTS Džezer- ovaj muzički stil tek otkriti ili zavoleti.
RTS Dzezer pratite putem platformi RTS Planeta i besplatne aplikacije RTS Zvuk
Programsku ponudu čine arhivski i novi audio zapisi Muzičke produkcije RTS- a, albumi koje je objavio i objavljuje najstariji diskograf na Balkanu- PGP RTS, zatim domaća i strana produkcija, koncerti, festivali…
Takođe, biće i sadržaja edukativnog karaktera – o istorijatu džeza, interpretatorima, kompozitorima, čuvenim ansamblima, orkestrima i big bendovima, stilovima i pravcima ovog stila muzike (u najširem smislu pojma džez muzike i umetničkog izraza). Neće izostati ni aktuelni muzički sadržaji, emisije i rubrike Radio Beograda: “Džez klub”, “Džez panorama”…
Slušaoci će moći da uživaju i u audio snimcima maestralnih izvođenja vrhunskih solista- pevača i instrumentalista, ansambala/ orkestara, kao i autora koji su svojim kvalitetnim muzičkim stvaralaštvom ostavili trag u istoriji domaće i strane muzike.
I to nije sve – tematski kanal RTS Džezer će posvećivati posebnu pažnju novim izdanjima i stvaraocima domaće džez scene, kao i džez izdanjima PGP RTS- a.
KAKO DA SLUŠATE RTS DŽEZER?
Neprekidno – 24 časa, 7 dana u nedelji, bez prekida i reklama- tematski kanal RTS Džezer dostupan je putem multimedijalne internet platforme РТС Планета i besplatne mobilne aplikacije РТС Звук.
Pokretanjem tematskog kanala RTS DŽEZER, Radio Beograd želi da doprinese promociji kvalitetne džez muzike, na kreativan način.
Beogradski heavy metal bend Kamenolom najavio je svoj debi album, koji nosi naziv kao i bend – “Kamenolom”.
– Uzbuđeni smo što možemo da najavimo izlazak našeg prvog albuma, koji sadrži 11 pesama, uključujući devet već objavljenih singlova. Ovaj album predstavlja spoj onoga što smo do sada radili, a rezultat toga je više od 50 minuta teškog metala. Među pesmama koje ste možda već čuli, nalaze se i dve potpuno nove numere – “Kula” i “Večnik” – kažu iz benda.
Dodaju da je rad na albumu bio izazov, ali i velika satisfakcija za njih kao bend.
Album donosi heavy metal na srpskom jeziku, sa tekstovima koji nose herojske i mitološke motive, ali iza svake priče krije se dublja poruka.
– Svaka pesma odražava našu težnju da stvorimo balans između sirovog i izvornog heavy metala neopterećenog podžanrovima, i sa druge strane niskih štimova i malo modernijih kreativnih uticaja, što smatramo suštinom našeg zvuka – kažu iz benda.
Kamenolom/Photo: Marko Risitć
Kamenolom/Photo: Ana Paštrović
Kamenolom/Photo: Ana Paštrović
Kamenolom/Photo: Nikola Dilberović
Art za album je delo Milice Rašić, a za zvuk je kao i do sada bio zadužen Miloš Mihajlović Pileći i Studio Blaze.
Album će biti dostupan na svim digitalnim platformama, a 5. decembra 2024. zakazan je koncert u Zappa Bazi kako bi ga proslavili zajedno sa publikom.
U utorak je u Dorćol Platzu koncert je održao američki bend Mudhoney u okviru turneje tokom koje su, pored našeg glavnog grada, posetili i Rijeku i Zagreb.
Kao predgrupa na ovoj mini ex-Yu turneji sa “praočevima grungea” nastupao je holandski bend SØWT.
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Prvi su na binu izašli otkačeni holandski noiseri, bend SØWT. Dve gitare, bas, bubnjevi i neuništiva energija mladih muzičara. To je dovoljan opis njihovog nastupa. Ko je te večeri bio u Dorćol Platzu, zna o čemu pišemo.
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
SØWT, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Posle vrlo kratkog čejndžovera, na binu Dorćol Platza izašla je ekipa benda Mudhoney. Kratko pozdravljanje publike i koncert je počeo.
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Kada prvo na sceni gledate mladu ekipu koja ostavlja srce na bini, a posle njih dođu preozbiljni, sredovečni muzičari, deluje vam da su tu da bi odradili samo još jednu tezgu u nizu. Doduše, vrlo profesionalno i bez greške. Ipak, ovo je samo vrlo lični utisak.
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Mudhoney, Dorćol Platz/ Photo: AleX
Ono što nas je posebno obradovalo bila je šarolikost (po godinama) publike u punom Dorćol Platzu. Od veterana do klinaca u prvim redovima, a to je svakako nešto što daje nadu da će stasati nove generacije fanova ove vrste muzike.
Deca iz vode sa Žikom Todorovićem i gostima koncertom u Zappa bazi u subotu, 21. septembra obeležiće 66. godišnjicu rođenja Milana Mladenovića
Milan Mladenović muzičar, pesnik i umetnik je rođen 21. septembra 1958. godine u Zagrebu, a iza sebe je ostavio veliko nasleđe u vidu pesama koje je stvarao u životu a koje se i dalje rado slušaju i izvode.
Povodom 66. godišnjice od Milanovog rođenja udruženje “Deca iz vode“ organizuje koncert sećanja na njega u beogradskom klubu Zappa Baza.
Žika Todorović, Deca iz vode/ Photo: Damir Vujković
Specijalni gost biće Srđan Žika Todorović, nekadašnji bubnjar EKV-a u periodu kada su bili najpopularniji.
Saradnja Dece iz vode sa Žikom već postaje tradicionalna i sa njim su i poslednjih godinu dana u tri navrata rasprodali beogradske koncerte.
Koncerti Dece iz vode traju oko tri sata i svaki je jedinstven i po programu i po gostima a tako će biti i ovog puta.
Uvodnu reč kao i uvek daće Aleksandar Šarčević, osnivač udruženja ljubitelja i poštovalaca Milana Mladenovića i grupe EKV gde će sa gostom iznenađenja evocirati uspomene na period početka Milanovog stvaralaštva, a publika će moći da čuje neke pesme koje su nastale pre perioda Šarla Akrobate i Katarine II.
Pored toga bend će odsvirati presek celog EKV opusa i izvoditi najbolje pesme i najveće hitove sa svih albuma.
Deca iz vode poručuju da su koncerti sa Žikom emotivni i energični a atmosfera u publici po pravilu euforična, dok Žika poziva sve fanove EKV-a na novo i lepo druženje uz par noviteta u njegovom nastupu:
Ulaznice su u pretprodaji u Zappa Baru (Kralja Petra 41) po ceni od 1500 dinara, na Ticketvision prodajnim mestima kao i online preko sistema tickets.rs po ceni od 1700 dinara.
Ulaz je predviđen od 20:00 a početak programa u 21:00 čas. Posle koncerta biće organizovan i afterparty uz pesme ex-yu novog talasa.
Grupa Jane’s Addiction je otkazala ostatak koncertne turneje nakon što je pevač Peri Farel udario gitaristu Dejva Navara na bini tokom prošlonedjeljnog koncerta.
Tako je propalo 14 već viđenih koncerata u Kanadi i SAD.
A onda, kao grom iz vedra neba – premijera nove pesme. Naslov je, gle čuda, “True Love”.
Morisi je nedavno optužio Džonija Mara, njegovog bivšeg kolegu iz benda, da ignoriše unosnu ponudu da se Smiths ponovo okupi i krene na svetsku turneju 2025. godine.
Nije se dugo čekalo na Marovu reakciju. I demant onoga što je rekao Morisi.
– Nisam ignorisao ponudu. Rekao sam – ne – tvrdi Mar.
U izjavi, koju je medijima dostavio njegov menadžerski tim, 60-godišnji gitarista je takođe rekao da je preuzeo na sebe brigu o zaštiti imena i brenda benda.
Tim potezom želi da spreči da se neko bogati na imenu benda bez njegove saglasnosti kao jednog od osnivača.
Bend, osnovan u Mančesteru 1982. dosad iza sebe ima četiri albuma. Rasformiran je 1987, a ostaće upamćen kao jedan od najvećih ikada u Velikoj Britaniji.
The Smiths, barem za sada, ostaju samo u muzičkoj istoriji.
Linkin Park u utorak je nastupio u “The Tonight Show starring Jimmy Fallon”. Bend je izveo prvu pesmu s predstojećeg albuma “The Emptiness Machine”.
Nastup kod Falona bio je poseban po tome što je jedan od prvih u kojem je Linkin Park svirao s novom pevačicom, Emili Armstrong.
O ulasku nove pevačice u bend, Linkin Park je izvestio javnost 6. septembra, kad su osim vesti o promeni u sastavu, najavili album “From Zero”. Poznato je da će se album sastojati od 11 pesama. Svoj album, bend će objaviti 15. novembra. Osim izdanja, bend je najavio i turneju. Evropski deo turneje održaće se samo u Hamburgu i Londonu.
Ulazak Emili Armstrong u bend izazvao je različite reakcije. Njen ulazak u bend kritikovao je i sin Čestera Beningtona koji je izjavio kako je Šinoda ovim postupkom potpuno izbrisao ostavštinu i život njegovog oca i to upravo u mesecu međunarodne prevencije samoubistva. U narednim objavama je pisao da dobija pretnje smrću od strane obožavalaca benda i pozvao ih da smire “svoje agresivne i radikalne obožavaoce”.