Naslovna Blog Stranica 3222

Muzej Džordža Lukasa u Los Anđelesu… jer ga Čikago nije hteo

0
Photo: Promo
Photo: Promo

Tvorac “Ratova zvezda” Džordž Lukas odlučio je da otvori muzej u Los Anđelesu, a taj projekat vredan je milijardu dolara, saopšteno je na sajtu muzeja.

Muzej će se nalaziti u parku za izložbe u Los Anđelesu i u njemu će biti izloženi predmeti iz Lukasovih filmova, posebno iz sage “Ratovi zvezda”.

Lukas će finansirati skoro celu izgradnju muzeja, koji će se nalaziti na zemljištu od tri hektara i izgledaće kao ogromni svemirski brod.

Photo: Promo
Photo: Promo

Čuveni reditelj je odustao do ranijih projekata da muzej bude u Čikagu i San Francisku.

Lukas (72), poznat i po čuvenoj filmskom serijalu o Indijani Džonsu, planira da  da izloži eksponate o “Ratovima zvezda” i drugim velikim holivudskim projektima, ali i privatnu umetničku kolekciju, koju čine ilustracije, fotografije i dela američkog slikara Normana Rokvela.

Za sada se ne zna kada će muzej biti otvoren.

Izvor: beta.rs

Šta bi Fjodor Mihajlovič rekao na to… Predstava “Razumihin Show” dovodi Raskoljnikova u – rijaliti

Novo, sveže i drugačije čitanje Dostojevskog i tumačenje “Zločina i kazne” beogradsku pozorišnu publiku čeka 26. januara na Sceni “Raša Plaović” beogradskog Narodnog pozorišita.

Fotografije koje vam donosimo nastale su na jednoj od proba koje su sve zahtevnije kako se približava premijera predstave “Razumihin Show”, pod rediteljskom palicom Ivana Cerovića.

Pored njega, koji je na sebe preuzeo i ulogu Raskoljnikova, u predstavi igraju Aleksandar Lazić, Zoran Ćosić, Aleksandra Pejić, Maja Ilić, Predrag Mirić i Elusive band. Scenografiju je uradio Miloš Vujanović, a za kostime je zadužena Snežana Janjić Horvat.

Elem… da li možete da zamislite Dostojevskog sa daljinskim upravljačem u ruci…

Ova drama nateraće publiku da se iznova zapita o durštvenim i moralnim vrednostima vremena u kojem živimo. Baš kao što je to Fjodor Mihajlovič činio…

Razumihin Show/Photo: HL
Razumihin Show/Photo: HL

Sekira ili televizija

Inspirisani romanom “Zločin i kazna” F. M. Dostojevskog, autori ove drame (Božidar Knežević – dobitnik Sterijine nagrade za originalni dramski tekst i Ivan Cerović – koji je i režirao “Razumihin šou”  i igra Raskoljnikova u komadu) svima poznatu priča o studentu koji “zbog viših ciljeva” ubije dve babe, a onda se pokaje, smeštaju u dvadeset prvi vek, pred televizijske kamere.

plakat-ruzmarinDanašnji etički prostor je dvostruko virtuelan i ne nalazi se više u glavi – svet masovnih novih medija je kompletan taj prostor, u kojem su se naše moralne dileme ipak realno dešavale, premestio iz naše glave u tzv. sajberprostor, a to znači i da je čitav doživljaj realnosti bitno izmenjen. To, istovremeno, ne znači da je prvobitno shvaćena realnost (u koju spadaju i dešavanja u našoj glavi), apsolutno potisnuta i ukinuta ovom drugom, medijskom stvarnošću. Masmediji naše živote svode na nerealan odnos “fantomskog” i “matričnog” (stvarnog) sveta, odnosno na proizvodnju fantomskih predstava realnosti, koje su, u stvari, samo odraz stvarnosti i to uglavnom iskrivljen – površnošću, željom za zaradom, popularnošću, političkim poenima itd.

Taj iskrivljeni odraz stvarnosti dovodi nas do paradoksa – umesto da uopšte ne računamo  na njega (jer ne samo da nije neposredno realan, već je lažan, čak i posredno, kao odraz), mi taj odraz doživljavamo kao još “stvarniju stvarnost” od ove naše “obične” ljudske stvarnosti. Televiziji i ne trebaju ljudi već gledaoci, a “društvu spektakla” ne treba ni istina, već privid istinitosti – čak i dokumentarnost je samo privid dokumentarnosti, a moralna dilema je onoliko duboka koliko gledalaca obezbedi.

Zbog svega toga umetnički je sasvim relevantno (a i blisko razumu) pretpostaviti da se Dostojevski danas ne bi bavio samo pitanjem “običnog” zločina i kazne nego i pitanjem “ko je veći zločinac i ko je strašniji glavoseča: sekira ili televizija?” I kakva nam kazna sleduje.

Upravo to i čine autori ovog komada i, koliko god pitanje “sekira ili televizija” delovalo ironično, baš u tom pitanju se nalazi ključni etički problem današnjice – to je pokušaj da se sama etika relativizuje, odnosno da se etička pitanja uopšte i ne postavljaju.

Zamislite Fjodora Mihajloviča sa daljinskim upravljačem u ruci. I sa jasno izraženim merilima za ljude i njihove duhovne vrednosti. Onda zamislite kako bi se njegov etički kriterijum razbio o ekran posle samo nekoliko sati menjanja televizijskih kanala.

Danas Fjodor Mihajlovič svog Raskoljnikova ne bi definisao kao proizvođača etičkih odluka već kao potrošača etičke robe koji bira jedan od ponuđenih proizvoda na slobodnom tržištu etike (ili, još manje, samo glasa za neku od ponuđenih varijanti). Ali u “spektakularnom društvu”, odnosno medijskom “društvu spektakla” slobodan izbor potrošača etike je obična  prevara jer potrošač može izabrati samo ono što proizvođač proizvodi (a mnogo toga što se proizvodi nam i ne treba niti to želimo – mada ipak kupujemo).

Danas bi Fjodor Mihajlovič svojim perom (tastaturom) prvo u Raskoljnikovu sobicu dopisao televizor. Za nekadašnjeg Fjodora autor etičkih postulata nije bio čovek već bog, a za današnjeg Fjodora Mihajloviča glavni zadatak je otkriti frekvenciju i kanal na kojem bog emituje program.

“Extensions of man” i virtuelna katarza

Ako su tehički mediji zaista produženje, odnosno “proširenje čoveka”, da li to znači da se i moralne dileme digitalizuju? I da li čovek svojim medijskim proširenjam zaista raste? Ili nestaje? Nekad su Dostojevskog vezivali za Ničea i Hrista, danas bi povezane reference verovatno bili Mekluan i Bodrijar: Što je Raskoljnikov virtuelno realniji – realno je virtuelniji.

Razumihin Show/Photo: HL
Razumihin Show/Photo: HL

Nasilje u medijima, mediji kao nasilje

Mediji su regresivni – što su tehnički savršeniji to ih više privlače “nazadni” sadržaji, a pažnju savremenih medija najviše privlači estetizovano nasilje. Čak i kad ima privid naturalističkog dokumentarizma nasilje u medijima je čist dizajn, kalkulacija pa čak i artificijelnost jer su slike nasilja, na neki poseban način, rečitije od samih akata nasilja izvedenih u stvarnosti, i njihova forma je, pa tako i “suština” medijski estetizovana, čime je, u aktu posmatranja, postala uverljivija i od same stvarnosti. Danas bi Fjodor Mihajlovič, kao realističan pisac, svog glavnog junaka sigurno radije opremio televizorom nego sekirom. A vrlo verovatno bi i relativizovao sam izbor glavnog junaka jer je lako birati između Raskoljnikova i sekire, ali izabrati između Raskoljnikova i televizije, odnosno između Raskoljnikova i Raskoljnikova na televiziji… 

I televizijski Raskoljnikov  je u kandžama etike i psihologije, ali su te kandže na posebniji način zakrivljene, zarivaju se dublje i otkidaju veće komade mesa. A opet, to meso je virtuelno meso…, da li je glavni problem u pravu na prolivanje krvi ili u pravu na pretvaranju krvi u virtuelni crveni trag?

Lažni dijalog

Interaktivnost je posebno poželjna osobina savremene televizije jer uvođenje te aktivne publike koja više nije nekakav opšti konzument jednog totalizujućeg društva spektakla, već konstitutivni element procesa (“učesnik”) izgleda kao uvođenje dijaloga, ali to suštinski nikako nije – taj dijalog se pretvara u “pričaonicu” bez uticaja, telešop, glasački SMS mehanizam, učešće u kvizu, u reality show programu ili nagradnoj igri. Što god da publika “aktivno” kaže ili učini suštinski ne menja ništa.

Stvar je još gora – čak i aktivni učesnici u programu (“zvezde”) šta god da urade (da ubiju, da budu ubijeni, da ostanu, da odu) ne utiču na događaj u kojem učestvuju. Šta god da se dogodi publika gleda isto: Šou.

 Dame i gospodo, dobrodošli u “Razumihin Show”!

HL

World music u Makedonskoj 21: Srpska NIT kroz svetsku muziku

NIT/ Photo: Facebook& Grupa NIT
NIT/ Photo: Facebook/ Grupa NIT

Ako ste raspoloženi za nezaboravno world music druženje onda je nastup grupe NIT u Muzičkoj kući Metropolis 13. januara od 21:30 časova pravi izbor za doček pravoslavne Nove godine.  

Grupa Nit je beogradski bend koji svira akustičnu muziku različitih stilova i podneblja: Azerbejdžana, Grčke, Izraela, Indije, Finske, Irske, Kazahstana, Rusije, Ukrajine, arapskih zemalja, Balkana, Južne i Severne Amerike…  i izvodi nacionalnu, etno, keltsku, romsku, kantri i popularnu tradicionalnu svetsku muziku.

Bend su osnovale u novembru 2010. godine Ivana Munđa (violina, tambura, gitara i vokal), Nastja (gitara, vokal) i Tamara Cakić (udarački instrumenti, vokal).

NIT/ Photo: Facebook& Grupa NIT
NIT/ Photo: Facebook/ Grupa NIT

Grupa je dobila naziv po početnim slovima imena članova (Nastja-Ivana-Tamara-NIT). Njihovo ime  znači i “konac”, koji se simbolično odnosi na vezu, odnosno na nit koja spaja kulture, jezike, žanrove, ali i povezuje članove benda njihovom ljubavlju prema muzici i dobrom atmosferom.

Grupa NIT prenosi nežnu i pozitivnu atmosferu, dok istovremeno ostaje dosledna muzici koju voli ne popuštajući pod pritiskom komercijale.

Sadašnji članovi grupe NIT su: Ivana Munđa (gitara, vokal),Tamara Cakić (perkusije, vokal), Vlada Krunić (gitara) and Tamara Komatović (violina, vokal).

Drugi Youth Heroes konkurs EXIT Fondacije. Čekamo nove mlade heroje Srbije

0
Photo: Exit Fondacija
Photo: Exit Fondacija

Exit fondacija u saradnji sa kompanijom NIS, uz podršku Radio-televizije Srbije, kompanije Ringier Axel Springier i HR Centra, pokreće drugi po redu javni konkurs sa ciljem da pronađe istinske mlade heroje našeg doba.

Traže se istaknuti pojedinci iz četiri oblasti: obrazovanja i nauke, preduzetništva i kreativnih industrija, društvenog aktivizma i kulture i umetnosti.

Konkurs će biti otvoren do 11. februara 2017. godine, a nosioci titule “Youth Heroes” biće proglašeni u martu 2017. godine.

Odabrani vredni i uspešni mladi ljudi dobiće zasluženo priznanje i medijsku promociju, dok će njihova dostignuća biti predstavljena vršnjacima i široj javnosti putem medija. Pobednike u kategorijama očekuju novčane nagrade u iznosu od 100.000 din, ulaznice za EXIT Avanturu i kursevi HR centra za razvoj ličnih veština.

Želja pokretača konkursa je da se mladi heroji u Srbiji izvuku iz anonimnosti, predstave javnosti i promovišu kako bi postali inspiracija, ponos i uzor za cele generacije. To su svi oni mladi ljudi koji stvaraju u tišini i postižu velike uspehe, osvajaju medalje na međunarodnim naučnim takmičenjima, unapređuju svoju lokalnu zajednicu, stvaraju vrhunska umetnička dela, osmišljavaju kreativne poduhvate i pokreću uspešne kompanije, a opet su nedovoljno vidljivi.

Prva generacija Youth Heroes je već pokazala da imamo fantastične mlade ljude poput humanitarnog aktiviste Jovana Simića, mladih naučnika i izumitelja poput Stefana Velje i Koste Jovanovića i mnoge druge mlade heroje Srbije.

USLOVI KONKURSA:

Pravo prijave imaju svi mladi sa državljanstvom Srbije ili sa prebivalištem na teritoriji Republike Srbije uzrasta od 15 do 30 godina koji imaju posebna dostignuća, nagrade, priznanja iz oblasti obrazovanja/nauke, preduzetništva i kreativnih industrija, društvenog aktivizma, kulture/umetnosti. Prijavni formular dostupan je sajtu www.youth-heroes.org , a prijave sa konkursnim obrascem treba poslati na email exitfoundation@exitfest.org do 11. februara 2017. godine. Mlade heroje mogu nominovati organizacije, institucije, mediji i zainteresovani pojedinci ili se mogu prijaviti samostalno.

A ovo je prva generacija Youth Heroes…

https://www.youtube.com/watch?v=Rm6q_Eus9zM

Došao je i taj dan… Seljačka buna promoviše album “Briljantin Epik!”, a Piknik spot za “Prase iz orbite”. I to nije sve…

15895577_1348898571827670_6828012550361464183_o

Bend Seljačka Buna promovisaće svoj novi album “Briljantin Epik!” u okviru festivala Vračar Rocks u Božidarcu 21. januara, a istovremeno će novi spot za megahit “Prase iz orbite” predstaviti i bend Piknik.

Ali, to ni izbliza nije sve što će se dešavati te noći u Božidarcu. Evo šta poručuju iz Seljačke bune:

– Narode! Došao je i taj dan! Velika, ma naša najveća promo svirka će se desiti 21. januara na Božidarcu i tom prilikom ćemo vam predstaviti naš novi album “Brljantin Epik!”. Sviraćemo naš pun set, sve najveće hitove i novi album u celini i celosti. Biće tu i specijalnih gostiju ali nećemo vam reći ko će to biti, jer onda ne bi bili specijalni. Naše poselo će nam upriličiti bendovi Misha Mashina & Mashtrakala i Piknik/Horror Piknik, sa kojima prvi put delimo binu. Prisustvo na koncertu je obavezno; opanci, kuke i motike opciono, ali dobro raspoloženje je moranje! Brljantin je lek za sve!

Pa vi sad nemojte da dođete…

A evo šta biste (opciono) propustili:

Ana Popović u Mikseru 14. januara, za zagrevanje zaduženi Cotton Pickers

Photo: Facebook @AnaPopovicMusic
Photo: Facebook @AnaPopovicMusic

Čuvena bluz gitaristkinja Ana Popović održaće koncert 14. januara 2017. godine u Mikser Hausu sa početkom u 21:00 čas.

Ana ima brojne nominacije i osvojene nagrade u Evropi i Americi i jedina je Evropljanka koja je nominovana za Debitanta godine u okviru WC Handy Awards, bluz verzije Oskara i jedina gitaristkinja koja je bila deo all-star ture “Experience Hendrix” 2014.

Nastupala je sa raznim muzičkim legendama, poput Solomona Burka i B. B. Kinga, a već godinama je zaštitno lice Fendera, najvećeg svetskog proizvođača gitara.

Ana Popović/ Photo: Cheryl Gorskia
Ana Popović/ Photo: Cheryl Gorskia

Na koncertu u Mikser Hausu  Ana će publici da predstavi svoj novi i u dosadašnjoj karijeri najambiciozniji projekat “Trilogy”, izanje u kojem je objavila čak tri albuma u jednom.

Album “Trilogy” ima 23 fank, rok/bluz i džež numere koje su producirane od strane dobitnika Gremija Vorena Rikera (sarađivao sa Lorin Hil i Karlosom Santanom), dobitnika Gremija Toma Hembridža i Delfeja Marselisa, jednog od najpoznatijih trombonista, kompozitora i producenata u svetu džeza.

Kao predgrupa Ane Popović nastupiće bend Cotton Pickers koji je nastao 2004. godine u Mladenovcu i pripada grupi koncertno veoma aktivnih sastava.

Mnogobrojni samostalni i nastupi na festivalima širom Srbije bili su odlična prilika da steknu i opravdju reputaciju odličnog live benda.

Cotton Pickers/ Photo: Facebook @PickersCotton
Cotton Pickers/ Photo: Facebook @PickersCotton

Od nastanka, Cotton Pickers rade u istom sastavu: Jovan Stepić (gitara i vokal), Ivan Stepić (bas gitara) i Uroš Ugrinović (bubnjevi).

Neki od muzičkih uticaja na članove benda su Pink Floyd, Erik Klepton, B.B. King, Tom Kastro, Madi Voters, Ana Popović i drugi čije pesme je obradila ova grupa.

Ulaznice za koncert su dostupne na prodajnim mestima Gigs Tix-a.

Malo im 7 Zlatnih globusa: “La La Land” favorit za nagradu PGA

La La Land/ Photo: imdb.com
La La Land/ Photo: imdb.com

Filmovi “La La Land”, “Moonlight” i “Manchester by the Sea” favoriti su za nagradu Američkog udruženja producenata (Producers Guild of America – PGA).

PGA je objavio spisak nominacija za nagradu koja će biti dodeljena 28. januara u Los Anđelesu.

Na spisku se nalaze i ostvarenja  “Deadpool”,  “Arrival”, “Fences”, “Hacksaw Ridge”, “Hell or High Water”, “Hidden Figures” i “Lion”.

Kao i Zlatni Globus, nagrade PGA i Američkog udruženja reditelja (Directors Guild of America DGA), predstavljaju pouzdan pokazatelj ko će osvojiti prestižnog Oskara.

Ništa akcije, ništa deonice… Prins čuvao zlatne poluge vredne 800 000 dolara…

Prins/ Photo: Wikipedia.org
Prins/ Photo: Wikipedia.org

Američki muzičar Prins nije imao akcije i druge hartije od vrednosti, ali je imao znatan broj zlatnih poluga vrednosti veće od 800.000 dolara, saopštila je osiguravajuća kompanija Bremer Trust koja upravlja imovinom pokojnog pevača.

Kako prenosi list Star Tribune iz Mineapolisa, koji je prvi objavio procenu većeg dela Prinsove imovine, kompanija Bremer Trust navodi da je muzičar, koji je umro aprila prošle godine od prekomerne doze lekova, imao 67 zlatnih poluga od po 10 unci (284 grama), vrednosti 836.166 dolara.

Prins je imao i nekretnine vrednosti 25,5 miliona dolara, više od 28.000 dolara na četiri bankovna računa i 55.000 dolara u gotovini.

Prins/ Photo: youtube.com printscreen
Prins/ Photo: youtube.com printscreen

Kompanija Bremer Trust treba da utvrdi i vrednost ostale Prinsove imovine, uključujući neobjavljene muzičke numere, umetnička dela i muzičke instrumente.

Prins je iznenada umro 21. aprila prošle godine u 57. godini, od prekomerne doze lekova protiv bolova na bazi opijata.

Pevač, poznat i kao “dete iz Mineapolisa”, bio je jedan od najvećih muzičara 80-ih i 90-ih godina, sa hitovima kao što su “Cream” ili “Kiss” u kojima je mešao gitarske rifove s poetskim stihovima u ritmu fanka.

Mnogi smatraju da je njegov najveći hit “Purple Rain”, za koji je dobio Oskara za originalnu pesmu u istoimenom filmu iz 1985. godine.

https://www.youtube.com/watch?v=aZDxqS-forc

Izvor: beta.rs

DEJVID BOUVI – ONE & ONLY:  Vidimo se gore, Ziggy

Dejvid Bouvi/Photo: YouTube printscreen
Dejvid Bouvi/Photo: YouTube printscreen

Da nas tako bolno i moćno prevari, prosto, nije mogao niko drugi. Jedan od najboljih i najkontroverznijih muzičara svih vremena poklonio nam je “Crnu zvezdu” i – umro. Tek tako. Kao da to nije ništa. Doduše… za njega, možda i nije

Dejvid Bouvi nije slučajno objavio svoj poslednji album “Blackstar” na svoj 69. rođendan, tog nesrećnog 8. januara 2016. Dva dana kasnije se preselio na neko bolje mesto. Od nas smrtnika oprostio se na najbolji i jedini način koji je znao. Muzikom.

[infobox title=’No plan, poklon za nedoživljeni rođendan’]

U čast 70. rođendana legendarnog pevača dva dana pre njegovog rođendana objavljen je novi EP uz spot za “No Plan”. Osim singla “Lazarus”, EP sadrži i pesme koje su se našle u popularnom istoimenom mjuziklu zajedno sa gorkoslatkom melanholičnom “No Plan”, mračnom i pretećom džez rok pesmom “Killing A Little Time” i ambijentalnom rok melodijom “When I Met You”. Snimljena u vreme kada i “Blackstar” za mjuzikl “Lazarus”, ona je među poslednjima na kojima je radio. Spot je režirao Tom Hingston, a ima motive TV ekrana sa scenama filma “The Man Who Fell To Earth”, sa posvetom glavnom liku Tomasu Njutonu uz prodavnicu “Newton Electrical”, a završava se vizijama putovanja kroz svemir i poslednjim pozdravom od Bouvija. U međuvremenu, BBC je premijerno prikazao novi dokumentarac “David Bowie: The Last Five Years” koji prikazuje poslednje godine pevača i poslednjih nekoliko albuma preminule ikone.

[/infobox]

Bouvi se 18 meseci borio protiv raka za koji je znalo veoma malo ljudi. Preminuo je 10. januara, ali je svojim obožavaocima dao signale da mu je kraj blizu. U poslednjem spotu koji je snimio, a koji je objavljen samo četiri dana pre njegove smrti, kao najava albuma “Blackstar” videli smo ga kako leži u krevetu s povezom preko očiju. Prve reči  “look up here, I’m in heaven/I’ve got scars that can’t be seen” (pogledaj gore, ja sam na nebu, imam ožiljke koji se ne mogu videti) su očigledno bili osvrt na njegovo zdravstveno stanje, a ne puka razmišljanja o smrtnosti. Očigledno je da je krevet u kojem leži bolnički, a Bouvi u jednom trenutku počinje da lebdi iznad njega, što označava prelazak na drugu stranu. Sada, iz ove prespektive, ovaj spot se posmatra i doživljava sasvim drugačije. Poruka je sasvim bolno jasna.

I tu nije kraj… Dok se Bouvi previja na krevetu pokušavajući da se oslobodi, pojavljuje se drugi ON,  obučen u crno, koji stoji uspravno. On i dalje može da pozira, piše, stvara. Dok piše, na njegovom stolu vidimo lobanju, vesnika smrti koji se uzdiže iznad pevača i njegove poslednje kreacije, a onda na samom kraju on ulazi u drveni ormar koji predstavlja mrtvački kovčeg čoveka koji je bio ikona stila.

– Njegova smrt nije bila drugačija od njegovog života – umetničko delo. Napravio je oproštajni poklon za nas – ‘Blackstar’. Godinu dana sam znao da će ovako biti. Ipak, nisam bio pripremljen za to – rekao je Bouvijev producent Toni Viskonti.

Nije bio ni ovaj svet, Toni. Nije ni sad.

Inovator i čudak

Dejvid Bouvi rođen je kao Dejvid Robert Džons 8. januara 1947. godine u Londonu. Inovator, čudak, genijalac, glumac, zvezda i ikona na samom početku karijere izdvojio se neobičnom bojom glasa i očima različite boje, što je samo upotpunio svojim feminiziranim oblačenjem i jakom šminkom. Kao dete porodice srednjeg staleža bio je osuđen na javnu školu. Ipak, profesori ga se sećaju kao učenika koji je “čitav svet smatrao pozornicom, trudeći se da ima što zapaženiji nastup i pozirajući neobično zrelo za osnovca”.

[accordion title=’I zbog ovoga je bio jedinstven’]

  1. Svoj album “The Next Day” (2013) je pravio u velikoj tajnosti, a za njega nije znao ni njegov PR tim.
  2. Ideju za Ziggy Stardust je dobio posle slučajnog susreta sa propalom pop zvezdom i zavisnikom Vinsom Tejlorom. Njega je sreo u Karnabi ulici u Londonu, a omot albuma je snimljen u blizini, u Hadon ulici.
  3. Pesma TCV15 sa albuma “Station To Station” je inspirisana snom u kojem je Igi Pop video da mu je devojku pojeo televizor.
  4. Bouvijev album iz 1975. “Station To Station” prate mnogobrojne priče o kokainu. Geof Mekormak, prateći vokal na albumu je rekao: “Svi su bauljali s lancima oko vrata koje su imale male kašičice za kokain”.
  5. Bouviju je ponuđeno da glumi sa Elizabet Tejlor u filmu “Bluebird”. Odbio je. “Ceo film smrdi i odbio sam ga”, rekao je 1975.
  6. Poslednjih godina na svom ajpodu je imao pesme Lorejn Elison “Stay With Me”, “Dinner At Eight” Rufusa Vajnrajta, i “Gathering Storm” koju izvodi Godspeed You! Black Emperor.
  7. Bouvi je svirao gotovo sve instrumente na albumu “Diamond Dogs”, uključujući i čuvene rifove gitarom u “Rebel Rebel”.
  8. U jeku svoje kokainske zavisnosti, postao je toliko paranoičan zbog droge da je navodno svoj urin sakrio u frižider, u slučaju da čarobnjaci probaju da ga ukradu.
  9. Zenica na desnom oku mu je ostala trajno proširena, a to je bio rezultat udarca koji mu je tokom školskih dana zadao drugar Džordž Andervud. Posvađali su se oko devojke.
  10. Pravo ime mu je David Robert Džons. Promenio je prezime u Bouvi da ga ne bi mešali sa Dejvijem Džonsom koji je u to vreme prašio s bendom The Monkees.
  11. Ovo je postala rok legenda, ali je vredna pomena. Na svirci u Oslu 2004. Bouvija su iz publike pogodili lizalicom u oko. Lizalica mu je ostala u oku sve dok je nisu izvadili članovi njegovog tima. Pevač je zatim nastavio sa koncertom, kao da se ništa nije dogodilo.
  12. U onlajn četu sa obožavaocima, Bouvi je priznao da mu je omiljeni komičar uvek bio Hari Hil.
  13. Godine 2004. je imao infarkt, zbog čega je hitno operisan.
  14. Bio je visok 178cm.
  15. Bio je veliki fan benda Placebo, a voleo je i Oasis pre nego što su se raspali.
  16. U filmu “The Prestige” je glumio Nikolu Teslu.

[/accordion]

Muzički idol bio mu je Elvis Prisli. Njegovu muziku je nazivao “slušanjem Boga”.1969. godine Bouvi je napravio pometnju pesmom Space Oddity. Nikad se nije zadržavao na jednom muzičkom pravcu, niti je pokazivao želju za takvim etiketiranjem. Od roka, preko popa, najbolje plivajući u elektronskim zvucima, Bouvi je obožavao da zbunjuje svoje fanove, kojih je iz dana u dan bilo sve više. Kada je 1975. godine napravio proboj na američko tržište, albumom “Young Americans”, sam je rekao da materijal ima “plastičnu dušu”.

Ko je Zigi?

Eksperimentisanje u muzici preneo je i na privatni život. Na mahove se činilo da se granica stvarnosti i scene pretapa i da Bouvi živi ono što radi i obrnuto. Voleli su ga i muškarci i žene, a ni on nije pravio razliku. Sedamdesetih godina, kada je seksualna sloboda bila zahtevana, a promiskuitet način života, Bowie je stvorio svoj androgini alter ego Ziggyja Stardusta.

Najbolje ga je izrazio kroz album Uspon i pad Zigija Stardasta i paukova s Marsa (The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars). Iste godine kada se pojavio Ziggy, 1972, Bouvi se u jednom intervjuu deklarisao kao homoseksualac. Četiri godine kasnije u razgovoru za Playboy rekao je:

– Istina je! Ja sam biseksualac. To je najbolja stvar koja mi se ikada desila.

Rušitelj tabua i osoba koja namerno šokira svojom seksualnošću ipak je čak dva puta stao na ludi kamen – s osobama ženskog pola. Oženio se Meri-Anđelom Barnet 1970. godine i s njom dobio sina, režisera Dankana Džonsa. Drugi put se skrasio pored jedne od najlepših žena sveta svih vremena, mistične manekenke kraljevskog porekla Iman Abdulmajid. Uzeli su se 1992, a osam godina kasnije dobili su ćerku Aleksandriju Leksi Zaru.

[infobox title=’Balkan, Srbija, Crna ruka…’]

Dejvid Bouvi/Photo: YouTube printscreen
Dejvid Bouvi/Photo: YouTube printscreen

Bouvi je 2013. snimio spot za pesmu “Valentine’s day”, četvrti s albuma The Next Day, koji je objavio posle desetogodišnje pauze i priznao da mu je jedna od inspiracija bio – Balkan?!
Mršavog Belog Vojvodu, što je jedan od nadimaka legendarnog “šarenookog” muzičara, za novi album inspirisali su, kako je rekao, pojmovi: slike, povlađivanje, anarhista, nasilje, zastrašivanje, ravnodušnost, Panteon, talac, izolacija, osveta, krstaški ratovi, tiranin, identitet, dominacija, let, sahrana, manipulacija, poreklo, izdajnik, zaslužena kazna, tragedija, nerv, mistifikacija i– Balkan.
– U Evropi su razumeli balkanizaciju jer im je tik pred vratima, mada je ona deo Evrope na margini – rekao je Bouvi. – Nije mudro izopštiti je jer je balkanizacija odgovorna za emigriranje evropske radne snage. Međutim, Balkan je takođe linija razdvajanja, metaforička ili stvarna, između Istočne i Zapadne Evrope, između tradicije Zapada i tradicije Orijenta, između Carigrada i Istanbula, Austrougarske i niza neuređenih suseda, Srba, Rusa, Italijana… Dok sam pisao “The Next Day”, mnogo sam čitao knjige o istoriji. Zamislite pritisak Franca Ferdinanda da ode i poseti Sarajevo. Bio je, čini se, neprijatan momak koji je voleo da ubija životinje samo zbog trofeja. Crna ruka pokušala je da baci bombu na njega, a kada je to propalo, pucali su na njega i njegovu ženu. To je bilo najavno zvono za veliki pokolj u Prvom svetskom ratu.

Dejvid Bouvi/Photo: YouTube printscreen
Dejvid Bouvi/Photo: YouTube printscreen

Ali čitava ta priča samo je mali gaf maestra medijske manipulacije kakav je Bouvi. Samo nekoliko meseci ranije, njegov spot za naslovnu numeru s povratničkog albuma The Next Day, u kome se pojavljuju holivudske zvezde Marion Kotijar i Geri Oldmen, zabranjen na Youtubeu. Kako i ne bi, kada je krvaviji od Petka trinaestog i Masakra motornom testerom zajedno. Za one koji nisu imali priliku da ga vide, ili su zažmurili posle prvih šest sekundi, Oldman igra sveštenika koji isprebija skitnicu pre nego što ušeta u klub pun polugolih žena. Marion pak na rukama ima stigme iz kojih lije krv po gostima, uključujući i samog Bowiea, odnosno kul reinakrnaciju Isusa Hrista. Tu je i pohotni papa sa zlatnom čukom i mnoštvo seksi vampirica. Kad je “šarenooki” šokirao, to je išlo – do kraja!  [/infobox]

Što se duhovnosti tiče, Bowie je svojevremeno rekao da “veruje u nešto i da ga muči to što ne može da bude ateista do kraja”.

I upravo ta činjenica učinila ga je najvećim. Dečak iz londonskog Brikstona pred sobom je uvek video novi izazov i novo pitanje. Pa i na samom kraju. I posle njega.

A.S.I.