Naslovna Blog Stranica 3017

Šmekerski… Nil Jang će dozvoliti besplatan onlajn pristup svojoj muzičkoj arhivi

Nil jang/Photo: YouTube printscreen
Nil jang/Photo: YouTube printscreen

Kanadski pevač Nil Jang saopštio je da će idućeg meseca otvoriti besplatan onlajn pristup svojoj muzičkoj arhivi.

Jang (72) je objavio preko Facebooka da će njegova arhiva biti otvorena 1. decembra, istog dana kada je najavljen izlazak njegovog novog albuma “The Visitor”.

Jang je obećao da će besplatni pristup arhivi omogućiti njegovim obožavaocima da “posete i iskuse svaku pesmu” koju je ikad izdao “po najvećem kvalitetu” koji njihov uređaj dozvoljava.

Beleška na sajtu njegovog muzičkog arhiva navodi da će korisnici moći da vide sve do sada objavljene albume i one koji su trenutno u produkciji.

Arhiva počinje od 1963. godine kada je Jang napravio svoj prvi snimak u Kanadi.

Novi album “The Visitor” biće Jangov drugi studijski album snimljen sa bendom Lukasa Nelsona Promise of the Real.

MRAČNE MISLI RAVNIČARSKIH PANKERA… Na sve strane posejani objavili spot za “Dve godine pre smaka sveta”

 

Na sve strane posejani/Pjoto: facebook@na sve strane POSEJANI
Na sve strane posejani/Pjoto: facebook@na sve strane POSEJANI

Najaktivniji banatski pank bend Na sve strane posejani objavio je lyrics spot za mračnu i kataklizmičnu stvar “Dve godine pre smaka sveta”.

Sebe nazivaju nezavisnom artističkom muzičkom grupom koja je pod uticajem “ravničarskih halucinacija” osnovana u geografskom prostoru tzv. “banatskog trougla”.

Na sve strane posejani/Pjoto: facebook@na sve strane POSEJANI
Na sve strane posejani/Pjoto: facebook@na sve strane POSEJANI

Posejani su na neki način naslednici kultnog pank benda Napred u prošlost čiji je lider Zoran Jović i osnivač benda.  Zato i na svojim maratonskim nastupima Posejani vrlo često pored svojih stvari sviraju i obrade NUP-a.

Bend trenutno funkcioniše u sastavu  Dragan Gaša Veličkovski (bas gitara), Velja Radenković (gitara), Zoran Jović (pevač) i Ljubiša Milošević (bubnjevi).

A zapravo… sve što treba da se zna o Posejanima, staje u ove stihove:
“Na zemlju smo s neba dani

Na sve strane posejani
Na svom putu istrajani
Slobodni i nasmejani…”

I potom da se čuje “Dve godine pre smaka sveta”

HL

 

 

 

Šest zabluda koje je plasirala serija “Seks i grad”…

0
Seks i grad/ Photo: imdb.com
Seks i grad/ Photo: imdb.com

Četiri akterke kultne serije “Seks i grad” predmet su rasprave gotovo svih devojaka, ali i muškaraca, već godinama unazad.

Ako život ove četiri žene doživljavate kao plod nečije mašte i odličnu zabavu, ne postoji ništa loše u tome. Međutim, postoje devojke koje se poistovjećuju s nekom od ove četiri uloge.

Zato, pročitajte kojih to šest zabluda je nametnula ženskoj populaciji ova serija…

1. Uvek postoje četiri prijateljice
U kojem trenutku je nekome palo na pamet da četiri potpuno različite žene mogu da funkcionišu tako savršeno? U realnosti pojam “četiri najbolje prijateljice” manje je verovatan od toga da vam dok ovo čitate prava Keri Bredšo ušeta kroz vrata.

2. Morate da imate gej prijatelja
Za početak, ljudi nisu modni dodaci. Drugo, ne birate prijatelje prema seksualnom opredelenju, nego prema sličnim interesovanjima, stavovima ili nekoj trećoj zajedničkoj stvari. Treće, ne predstavljate ga kao svog “gej druga”, on nije kućni ljubimac.

3. Girls’ night je najbolji
Pre emitovanja serije “Seks i grad”, potpuno žensko veče retko kome je padalo na pamet, a ako se to i dogodilo, uglavnom bi se provlačila rečenica: Šteta što ovde nema i nekih momaka.

4. Žene su pohotnije od muškaraca
Daleko od toga da su “svetice”, ali jako su male šanse da ćete bilo gde naići na društvo 30-godišnjakinja koje celu noć pričaju o muškom polnom organu. S druge strane, kada biste prošle kraj muškog društva koje priča o ženskom telu i seksu, verovatno vam to ne bi bilo ni malo čudno.

5. Žene spavaju u grudnjaku
Činjenica je da, u stvarnosti, ne postoji žena koja uživa u ovome – svaka jedva čeka da ga se oslobodi.

6. Deljenje ljubavnog haosa sa svima
Ovaj trenutak iz serije imao je ludački efekat na veliki broj devojaka. Morate odoleti iskušenju da svoj ljubavni život javno predstavljate kroz sve društvene mreže. Prestanite da pričate svima sve o bivšim, sadašnjim, budućim i potencijalnim muškarcima u vašem životu. Možda mislite da je dobro, simpatično ili duhovito, ali ne… Nije!!!!

Izvor: cdm.me

Noel Galager objavio novi singl “It’s a Beautiful World”… Specijalni gost – “devojka s makazama”, samo što sada priča…

Noel Galager/ Photo: Facebook @yesnoelgallagher
Noel Galager/ Photo: Facebook @yesnoelgallagher

Stariji Galager i njegov bend Gallagher’s High Flying Birds objavili su još jednu pesmu sa predstojećeg albuma “Who Built the Moon?”, koji će se na tržištu pojaviti 24. novembra ove godine.

Numera nosi naziv “It’s a Beautiful World” i sadrži obraćanje francuske pevačice Šarlot Marino iz benda Le Volume Courbea.

Photo: youtube.com printscreen
Photo: youtube.com printscreen

Možda ranije niste čuli za nju, ali se sigurno sećate devojke koja je “svirala” makaze na nekoliko Noleovih nastupa.

Pošto od Galagera nije dobila nikakva uputstva o tome kakav bi to tekst trebalo da bude, ona je na početku improvizovala, ali se to Noelu nije  baš dopalo.

– Bio sam, kao: “A, jebote, stvarno se ne slažem sa bilo čime od ovoga” – rekao je Noel, dodajući da je na kraju prepravio njen tekst.

Samo da vas podsetimo, “It’s a Beautiful World” je treća pesma (uz ranije objavljene Fort Knoxi “Holy Mountain”) koja će se naći na albumu “Who Built the Moon?”.

Izvor: bosonoga.com

Mariza dobila priznanje koledža Berkli… A mi jedva čekamo 7. decembar i koncert u Sava Centru

0
Mariza/ Photo: Carlos Ramos
Mariza/ Photo: Carlos Ramos

Svetska zvezda fado muzike Mariza, koju očekuje koncert 7. decembra u beogradskom Sava Centru, upravo je završila severnoameričku turneju, gde je primila prestižno priznanje muzičkog koledža Berkli – “Berklee’s Master of Mediterranean Music Award”.

Mariza je od kraja oktobra nastupala  u San Francisku, Njujorku, Čikagu i Fol Riveru,  gde joj je priznanje uručio izvršni direktor Instituta za mediteransku muziku na Berkliju (Berklee’s Mediterranean Music Institute) Havijer Limon, koji je istakao njen “doprinos razvoju fada… i ulogu neospornog vođe generacije koja je revolucionizovala portugalsku muziku i podigla je na prestižan svetski nivo, kao nikada do sada”.

– Neopisiva je čast dobiti nagradu univerziteta Berkli, jednog od najcenjenijih u svetu… Ponosna sam što je fado, koji je tako naš, tako portugalski, postao poštovan posvuda – poručila je Mariza.

U Čikagu, Marizu je posetila američka pevačica Oleta Adams, poznata po saradnji sa Tears For Fears u hitu “Woman In Chains”, koja se na svom fejsbuk profilu prisetila da je Portugalku “upoznala 2015. godine u Srbiji” deleći pozornicu na humanitarnom koncertu u Kombank areni za žrtve poplava.

Mariza se pojavljuje odnedavno i u novom portugalsko-brazilskom filmu “Neko kao ja”, u kome izvodi pesmu “Ó Gente Da Minha Terra”.

Ovu romantičnu komediju režirao je Leonel Vieira, poznat po najgledanijem portugalskom filmu ikada “Patio das Cantigas” (2015).

Mariza se 7. decembra vraća u Sava Centar u okviru promotivne turnje aktuelnog albuma “Mundo”. Ulaznice za koncert Marize 7. decembra na blagajni Sava centra i preko mreže Eventim koštaju 3.500, 3.000, 2.500, 1.800 i 1.300 dinara.

PREDSTAVLJEN ROMAN “PRAVE BEOGRAĐANKE” IGORA MAROJEVIĆA, tarantinovska priča o fatalnim gradskim lepoticama 21. veka

Igor Marojević zvanično je predstavio svoj novi roman “Prave Beograđanke” na sjajno posećenoj promociji koja je 16. novembra održana u Delfi Caféu u SKC-u.

Prave Beograđanke
Prave Beograđanke

O novom romanu jednog od najznačajnijoh pisaca savremene srpske proze, pored autora, govorili su i književnik Filip David, teoretičarka književnosti Milena Đorđijević i filmski i književni kritičar Miroljub Stojanović. Moderator je bila Ivana Misirlić, a odlomke iz knjige čitao je glumac Beogradskog dramskog pozorišta Pavle Pekić.

U “Pravim Beograđankama” Marojević preoblikuje savremenu sliku o gradu i izmešta neka značajna a pomalo zaboravljena pitanja o ženi u sasvim nov kontekst, obeležen važnim iako neizrečenim pitanjem: mora li prava Beograđanka biti fatalna?

– Da bih ispričao priču o fatalnim ženama 21. veka izabrao sam literarni postupak koji kao da se uživo dešava pred čitaocem. Junakinje razgovaraju sa autorom knjige (koji je takođe protagonista), one čitaju i žive knjigu koju i čitalac čita. Tim postupkom sam želeo da postignem veću verodostojnost i uverljivost. Ustvari, čini mi se da baš i nisam sve to imao na početku na umu ali je na kraju tako ispalo. Sve što se u romanu dešava diktirali su ovog puta moji junaci i, posebno, junakinje. U prvom delu romana “Ispovesti”, definisao sam ih donekle, dao građu o njima i slobodu njihovim postupcima, a sve što se u preostala tri dela “Pravih Beograđanki” dešava, ishod je njihove naravi – objasnio je autor.

Igor Marojević, promocija/Photo: Laguna
Igor Marojević, promocija/Photo: Laguna

Milena Đorđijević je, govoreći o romanu, istakla da živimo u svetu ekstrema tako da je bilo kakvo zaklanjanje iza nekog damskog principa gotovo nemoguće, što junakinje “Pravih Beograđanki” i potvrđuju.

– Roman Igora Marojevića je višeslojan i ruši razne aspekte našeg ljudskog delovanja, ali to čini na stilski specifičan način, i ako ne čitate taj roman sa svešću o posebnoj vrsti humora, koji pisac vrlo vešto koristi, vi taj roman nećete razumeti – zaključila je teoretičarka književnosti.

Za Miroljuba Stojanovića ovaj roman ima sve kvalitete da se pretoči u film i on smatra da ovo delo već u pisanoj formi podseća na neki film Kventina Tarantina.

Igor Marojević, promocija/Photo: Laguna
Igor Marojević, promocija/Photo: Laguna

Filip David je istakao da se u ovom romanu oseća da ga je pisao književnik koji odlično poznaje novo vreme i nove tehnologije i koji se svakako može ubrojiti među pisce “digitalnog realizma”.

– Za Igora ne može reći da stalno piše jednu te istu knjigu, jer su teme njegovih dela veoma raznorodne i moram priznati da me to prilično fascinira kao i činjenica da pisac poseduje posebnu vrstu humora koja je veoma retka. Zbog toga i mnogo čega drugog, smatram da Marojević i kao urednik i kao esejista ali pre svega kao romanopisac ima posebno mesto u srpskoj književnosti.

HL

Treće veče Demo Festa… Zehn für zehn, Sanitarium i Lagana Sreda 21. novembra u klubu Fest

Sanitarium/ Photo: Facebook @SanitariumBend
Sanitarium/ Photo: Facebook @SanitariumBend

Kao što smo već ranije pisali, zemunski klub Fest organizovao je prvi Demo Fest koji je počeo 7. novembra nastupom  dva takmičarska benda.

Od tada, svakog utorka na bini Festa nastupaju novi bendovi, najbolji po mišljenju žirija ulaze u finale, a najbolje u finalu čekaju vredne nagrade koje su obezbedili Pernod Ricard Serbia i klub Fest.

Treće večeri festivala, 21. novembra, nastupiće bendovi: Zehn für zehn, Sanitarium i Lagana Sreda.

Zehn für zehn/ Photo: Facebook/ Zehn für zehn
Zehn für zehn/ Photo: Facebook/ Zehn für zehn

Zehn für zehn je autorski bend iz Vrbasa, formiran  još 2004. godine.  Četvoročlana ekipa izvodi alternativnu gitarsku muziku sa tekstovima na srpskom jeziku.

https://www.youtube.com/watch?v=xdU2xM1mFSA

Sanitarium je petočlani beogradski punk/metal bend koji je počeo sa radom krajem marta 2016. godine. Rade autorske pesme, kao i obrade pesama koje sviraju na nastupima.

Sanitariuma su: Nenad Živković Žile (vokal), Marko Narančić Narke (gitara), Nikolić Bojan Ćela (bubanj), Uroš Pajić Paja (gitara) i Viktor Kiralj (bas gitara).

Lagana Sreda/ Photo: Facebook @laganasreda
Lagana Sreda/ Photo: Facebook @laganasreda

Lagana Sreda je mladi autorski rok bend iz Beograda, iako njeni članovi nisu. Leskovac, Arilje i Loznica čine bermudski trougao u kome je ovaj trio nastao.

Ekipu benda čine: Stefan Niketić (vokal, gitara), Filip Janjić (bas gitara) i Miloš Reljić (bubnjevi).

https://www.youtube.com/watch?v=ytajAIAnUkU

 

 

“Louder Than A Drum”, novi singl Marije Žeželj

Marija Žeželj/ Photo: Universal Music (Sever Zolak)
Marija Žeželj/ Photo: Universal Music (Sever Zolak)

Posle velikog uspeha pesme “Dance Like Nobody’s Watching”, Marija je objavila još jedan singl – “Louder Than A Drum!”

Ovo je živahna plesna pop numera u kojoj nas Marija vodi iza kulisa njenog uzbudljivog života, opisuje razne situacija u kojima se svakodnevno nalazi i priča priču o odrastanju.

Na novom singlu, mlada pevačica nastavlja uspešnu saradnju sa austrijskim dvojcem popmaché koji stoji i iza njenog muzičkog debija “Dance Like Nobody’s Watching”, kao i akustične i remix verzije ove pesme.

Marija će prvi put uživo nastupiti na ceremoniji otvaranja Future Parka, na Beogradskom Sajmu 15. decembra.

Singl “Louder Than A Drum”  u Srbiji je dostupan na striming servisu Deezer (za sve registrovane korisnike, sa i bez pretplate) kao i na Google Play music platformi za striming i preuzimanje muzike – https://Marija.lnk.to/LTAD .

A prve note pesme “Louder Than A Drum!” zvuče ovako…

NAJVAŽNIJA BITKA FRANCUSKOG ELVISA… Čuveni pevač Džoni Holidej prebačen u bolnicu

Džoni Holidej/Photo: facebook@jhofficiel
Džoni Holidej/Photo: facebook@jhofficiel

Francuski pevač Džoni Holidej, koji se mesecima leči od raka pluća, prebačen je u bolnicu zbog disajnih problema, saopštila je danas njegova porodica.

– Njegov povratak kući uskoro se očekuje jer mu se zdravstveno stanje stabilizuje – rekao je Frans presu izvor blizak Holidejovoj porodici.

Časopis Voici preneo je da je Holidej (74) primljen 13. novembra u privatnu kliniku u Parizu gde inače prima hemoterapiju u lečenju raka pluća.

Njegov agent Sebastijen Faran nedavno je rekao da je pevač dobro i da se bori protiv raka. Pevač je ranije imao zdravstvene probleme. Pre nekoliko godina je bio u komi posle komplikacija nakon operacije diskus hernije.

Holidej je veoma popularan u Francuskoj i smatran francuskim Elvisom Prislijem, ali nikada nije bio slavan u inostranstvu kao što su Šarl Aznavur, Iv Montan ili Mirej Matije.

Rođen 15. juna 1943. godine i odgajen u svetu kulture, Holidej, kome je pravo ime Žan-Filip Leo Smet, doneo je 1960-ih godina u Francusku novi zvuk – sving, rok i tvist.

Vrlo brzo postaje veoma popularan u Francuskoj kao pevač i kao javna ličnost kada se venčao s poznatom pevačicom Silvi Vartan. Posle toga je imao još nekoliko brakova. Izdao je više od 45 albuma koji su prodati u 100 miliona primeraka.

Promocija knjige “Platon, a ne prozak!” Lua Merinofa 18. novembra u knjižari Dereta

0

Dereta i Srpsko udruženje za filozofsku praksu – SPPA organizuju promociju novog izdanja svetskog bestselera: “Platon, a ne prozak! Primena drevne mudrosti u rešavanju svakodnevnih problema”, Lua Marinofa.

Promocija će se održati u subota, 18. novembra od 17:00 časova u knjižari Dereta, Knez Mihailova 46.

Čemu zaista služi filozofija i da li ona može imati praktičnu primenu u svakodnevnom životu?

Photo: Promo
Photo: Promo

Ova kultna knjiga filozofskog savetovanja uči nas kako da primenite filozofiju i mudrost na život, pruža savete koji odgovaraju našim problemima i inteligentan je, efikasan i ubedljiv recept za samospoznaju.

O knjizi će govoriti: Prof. dr Aleksandar Fatić, predsednik Srpskog udruženja za filozofsku praksu (SPPA), Aleksandar Šurbatović, urednik izdanja.

Posle razgovora sertifikovani članovi SPPA realizovaće filokafe na temu usamljenosti.