Naslovna Blog Stranica 2564

BRANKA GLAVONJIĆ, LICE BUNTA SRPSKE ROK SCENE: Bunt je pre svega sloboda da sam donosiš odluke, izraziš svoj stav i mišljenje… a muzika je najbolji način za to

Radio televizija Srbije i emisija Bunt već pet godina organizuju Bunt Rok Festival – televizijski demo festival, jedinstven po tome što predstavlja nove, neafirmisane grupe i autore. 

Branka Glavonjić/Photo: Gordan Jović, RTS
Branka Glavonjić/Photo: Gordan Jović, RTS

Autorka emisije Bunt i Bunt Rok Festivala (BRF), a možda preciznije – srce i duša čitave priče koja povezuje nacionalnu televiziju i srpski rokenrol je Branka Glavonjić, neumorna buntovnica koja se već godinama na svoj način bori s vetrenjačama srpskog medijskog mejnstrim diskursa.

U intervjuu za Headliner, na kraju uspešno okončanog petog Bunt Rok Festivala, Branka kaže da i dalje ima mnogo energije da menja svet i ideja kako da to i uradi.

Koji je vaš glavni motiv da se bavite mladim autorskim bendovima koji, barem u početku, nisu komercijalni i koje je zaista teško plasirati u medijima?
– Moja generacija je odrastala i sazrevala uz rok muziku. Naravno i uz knjige koje smo čitali,  filmove, televiziju, domaće i strane časopise, stripove a pre svega – uz koncerte na koje smo odlazili i bendove koje smo slušali, čijem smo razvoju i procvatu svedočili… Sve to nas je oblikovalo u ličnosti koje smatraju da imaju pravo na individualnost, različitost. Oduvek mi je bilo važno da sama donosim odluke, da imam svoj stav i mišljenje… jer vas generalno takav odnos prema životu čini slobodnim. Imam utisak da danas nije tako. Mnogo toga je ukalupljeno, mladi su maltene ucenjeni da moraju da budu “isti”… To se dešava oko nas poslednjih decenija, u kulturološkom i medijskom smislu. To me motivisalo da kreativcima i autorima koji nisu deo većine i koji misle drugačije – pomognem koliko god je moguće. Umetnost je sama po sebi provokacija, a muzika, kao najkompleksnija umetnička forma, je i dalje nedokučiva, neistražena. Ona vas tera da maštate, razvijate se, istražujete i stvarate sopstvene slike i uverenja… a dokazano je da muzika može i da promeni svet. Upravo na taj način i doživljavam stvaralaštvo novih generacija .

[infobox title=’Ove godine 150 prijava, Lagana sreda već osvaja region…’]

Na adresu RTS ove godine stiglo je 150 prijava za BRF. U finalu, za titulu pobednika petog Bunt rok festivala, nadmetalo se deset najboljih bendova, a najviše glasova stručnog žirija osvojio je bend Lagana sreda.
RTS i prijatelji Bunt rok festivala su i ove godine obezbedili vredne novčane i robne nagrade, u vidu muzičke opreme i instrumenata… Svake godine nakon finala festivala, RTS i Branka pobednike BRF vode na “Bunt rok turneju”, što je takođe deo njihove nagrade, odnosno dodatno pojačava inicijalnu misiju ovog projekta RTS – omogućiti demo bendovima i autorima da ih publika upozna i prepozna.
Prvi festivalski javni nastup pobednici petog BRF-a imali su već 16. juna, na zatvaranju 4. festivala muzičkog dokumentarnog filma Dok’n’ritam – Beograd, (na “Zidiću“ Doma omladine Beograda). Potom su usledili nastupi na BRF partnerskim festivalima Arsenal fest u Kragujevcu, Exit (Novi Sad), OK fest (Tjentište), Hills Up (Zlatibor), Lovefest (Vrnjačka Banja), kao i Bedem festu u Nikšiću… Ove godine se BUNT ROK turneja završava na hercegnovskom Strip festivalu u septembru.[/infobox]

 

Kakva su vaša iskustva sa tim mladim ljudima koje upoznajete tokom organizacije emisije Bunt i Bunt Rok Festivala? Da li su dovoljno posvećeni muzici ili očekuju instant uspeh?
– Mladi ljudi po pravilu očekuju instant uspeh, nestrpljivi su i uvereni da je to što rade nešto posebno i nešto što niko nije uradio pre njih. S jedne strane, to je odličan pokretač.  Sa druge – to su zamke neiskustva ili mladalačkog doba, u koje sam i sama svojevremeno upadala. Potrebno je zaista uložiti mnogo ozbiljnog rada i truda ako želite da se izborite za ostvarenje svojih ideja,u bilo kom pravcu ili poslu… E sad, kada neafirmisani bend prođe tu prvu faza suočavanja sa stvarnim stanjem na domaćoj rok sceni, kada novi autori vide da nije baš sve tako sjajno i glamurozno kako im se činilo- sledi faza u kojoj se jasno vidi ko je posvećen a ko nije. I tada, mnogi, brzo odustanu. Sklanjaju sami sebe sa scene, umesto da istraju i izbore se, ali ne osuđujem ih jer je izrazito teško opstati na u tzv. muzičkom biznisu u Srbiji. Ipak, odgovorno tvrdim da je većina bendova sa Bunt Rok Festivala (a do sada ih je kroz ovaj projekat prošlo skoro 800, za pet godina) pokazala visok nivo posvećenosti, profesionalizma i neodustajanja. A upravo zbog takvih novih autora i muzičara, ni ja sebi ne mogu da dopustim da se ikada dvoumim, a kamoli da uopšte pomislim o odustajanju.

Branka Glavonjić/Photo: Gordan Jović, RTS
Branka Glavonjić/Photo: Gordan Jović, RTS

Koji je put za povratak domaće autorske scene na mesto koje je imala pre 30- ak godina?
– Danas je drugačije vreme i smatram da ne treba očekivati da scena može ponovo izgledati kao pre trideset godina. Važno je da mladi muzičari i autori stasavaju, postoje, stvaraju, rade, unapređuju (i svoj talenat i znanja) i scena će postojati. A koji su njeni domeni ili dometi, zavisi i od načina na koji se ova tema razmatra.

[accordion title=’Kompilacija stiže na jesen…’]Na jesen će PGP RTS objaviti CD kompilaciju povodom 5 godina Bunt rok festivala, na kojoj će biti objavljene pesme 15 najbolje plasiranih bendova (1-3 mesta na festivalu) za prethodnih pet godina.[/accordion]

Šta je razlog zbog kojeg Srbija već decenijama nema novi pravi veliki rok bend?
– Mnogo je razloga, jedan je što je naš način i tempo života drastično drugačiji. Zatim, okolnosti koje su prethodnih decenija pratile svakodnevicu u Srbiji… ratovi ali i migracije, donele su posebnu vrstu, rekla  bih “nasilne nekulture” koja trenutno dominira. Mnogi domaći autori se nisu najbolje snašli u postojećim sistemima vrednosti ali se i dalje bore, na svoje načine. Oni nisu vidljivi širokoj javnosti i mislim da im tako nešto i nije potrebno.

Ima li u Buntu pravog bunta?
– Naravno da ima, samo je pitanje šta se podrazumeva pod buntom danas. Sama činjenica da postoje mladi, novi autori koji se ne bave muzikom koja je po ukusu “širokih masa” jeste vid bunta. Bunt savremenog čoveka manifestuje se i kroz opstajanje u sistemu negativne selekcije, lepo vaspitanje, poštovanje sebe, drugoga i starijih, kroz negovanje moralnih vrednosti, uživanje u iskrenoj umetnosti, nesebičnoj kulturnoj razmeni i naravno- svakodnevna borba za slobodu mišljenja i izražavanja.

Bunt Rok Festival/Photo: Gordan Jović, RTS
Bunt Rok Festival/Photo: Gordan Jović, RTS

Kako zamišljate Bunt za nekih desetak godina?
– Ne zamišljam ga, trudim se da ga u svakoj novoj sezoni emitovanja emisija redovno predstavim na programima RTS-a i od toga ne odustajem.

Na domaćoj pop/rock/ undergound sceni mnoštvo je klanova…Da li je neophodno umrežavanje i saradnja svih koji su na istom zadatku, kako bi kompletna scena konačno stala na svoje noge?
– Apsolutno je potrebno umrežavanje ljudi koji su istomišljenici, autora, medija, publike i to upravo pokušavam da ostvarim kroz Bunt Rok Festival. Čini mi se da je dosadašnja kruna i svedočanstvo tog umrežavanja kome sam ja posvećena – ovo što predstoji nakon održanog petog izdanja BRF-a: čak dva atraktivna muzička festivala, Rock Village – Banatski Sokolac  i Belgrade Beer Fest su dodelili posebne bine onima koji dolaze, odnosno omogućeni su nastupi za više od 30 bendova Bunt Rok Festivala. Tako će publika tokom festivalskih programa u avgustu dobiti nove prilike da ih upozna, prepozna, zavoli… A klanova uopšte, imate u svakom poslu pa i u ovom. Ipak, biram da verujem kako će vremenom svi akteri na domaćoj muzičkoj pop/rock/undergound sceni shvatiti neophodnost povezivanja, razmene i saradnje radi opšteg napretka. I zato verujem u mlade generacije. Oni imaju potencijale, snagu i kvalitet da postojeće stanje unaprede, promene, a ja sam tu da im u tome svesrdno pomognem.

A.S.I.

[infobox title=’BRF na festivalima Belgrade Beer Fest i Rock Village’]

Bunt Rok Festival, logo
Bunt Rok Festival, logo

Od ove godine, na festivalima koji su dugogodišnji prijatelji Bunt rok festivala – Belgrade Beer Fest i festival Rock Village u Banatskom Sokolcu – postojaće posebne Bunt rok festival bine, na kojima će nastupati bendovi koji su prošli kroz BRF takmičenje. Na festivalu Rock Village sviraće 12 BRF bendova  tokom dva dana festivala, dok će na Belgrade Beer Festu nastupiti skoro 30 BRF bendova, tokom 5 dana manifestacije.[/infobox]

 

Rokeri pevaju za Natašu na Heart Rock Festu u Vrbasu

Photo: Promo
Photo: Promo

Bendovima koji će učestvovati na Heart Rock Festu 10. avgusta u Vrbasu, humanost je na prvom mestu.

U subotu na Gradskom stadionu nastupiće: S.A.R.S, Neverne bebe, Dejan Cukić i Spori ritam bend, Ničim Izazvan, Veliki prezir i Majdan.

Festival se održava drugu godinu zaredom pod pokroviteljstvom opštine Vrbas, a osnovni cilj manifestacije je da pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Ove godine deo prihoda od ulaznica dobiće Nataša Gajdoš iz Kucure, kojoj je potrebno još 950.000 dinara da bi konačno dobila protezu koja joj je neophodna.

Nataša je devojka od 20 godina, koja je 2018. u saobraćajnoj nesreći ostala bez noge sa višestrukim prelomima ruke i butne kosti.

Lekari su uspeli da joj spasu život, ali jedino specijalna proteza može Nataši da omogući dalji normalan život i kretanje.

Kao uvertira za Heart Rock Fest u četvrtak, 8. avgusta na Trgu Nikole Pašića u Vrbasu biće održan i Festival demo bendova, a pobedniku će pripasti čast da sledeće godine otvori treći Heart Rock Fest.

Festival je prošle godine pokrenut na inicijativu članova benda Ničim izazvan, koji su upravo u Vrbasu i zasvirali svoje prve akorde, a zahvaljujući humanosti koju su pokazali svi okupljeni oko Heart Rock festa, prošle godine je prikupljeno 500.000 dinara za opremanje kuće za dnevni boravak za decu sa posebnim potrebama.

Koncerti će trajati od 19:00 do 02:00 časa. Ulaznice za festival možete da kupite po ceni od 600 dinara u Vrbasu – Kancelarija za mlade i Mansarda kafe, u Kuli – Sport Stars kafe i Brothers pab i u Novom sadu – Škripa Pub, a u subotu 10. avgusta samo na ulazu u Gradski stradion.

Organizatori i učesnici festivala se nadaju da će ove godine odziv publike biti još bolji i da će prikupiti dovoljno sredstava za Natašinu protezu.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete na festival pomoć Nataši možete uputiti i uplatom na račune 340-11017528-96 (dinarski) i 340-10028239-54 (devizni) sa naznakom pomoć za Natašu Gajdoš.

Za korak bliže… Ruski bend Plush Fish 31. avgusta u Svilajncu

Plush Fish/ Photo: Promo (UG Rođen negde dole)
Plush Fish/ Photo: Promo (UG Rođen negde dole)

Udruženje građana Rođen negde dole počinje novu sezonu žestokih rokenrol koncerata u Svilajncu i kreće sa realizacijom projekta “Za korak bliže” koji je pod pokroviteljstvom Opštine Svilajnac.

U okviru projekta građanima Svilajnca, svoje sviračko umeće će predstaviti rok muzičari iz svih krajeva sveta.

Prvi u novoj sezoni biće Plush Fish ska/rege/pank bend iz Moskve. Pomenuti koncert na programu je 31. avgusta u Lobi Baru.

Plush Fish/ Photo: Promo (UG Rođen negde dole)
Plush Fish/ Photo: Promo (UG Rođen negde dole)

Plush Fish je osnovan 2000. godine u Moskvi. Publika i kritika ih svrstava u najbolje ska/pank bendove Istočne Evrope.

Do sada su objavili pet albuma, nekoliko EP i singlova kao i split album s nemačkim ska bendom The Coconut Butts.

Bend održi  više od 100 koncerta godišnje (po Rusiji i po državama  bivšeg SSSR-a), a od 2011. ekipa redovno ide na turneje i nastupa na mnogim festivalima širom Europe (Poljska, Nemačka, Belgija, Italija, Holandija, Češka, Mađarska).

Plush Fish/ Photo: Promo (UG Rođen negde dole)
Plush Fish/ Photo: Promo (UG Rođen negde dole)

Godine 2014. posetili su Izrael i bili jedini ska bend iz Rusije koji je promovisao Zimske Olimpijske Igre u Sočiju.

Ovim zaljubljenicima u sport i hokej na ledu, ovo je prva balkanska na kojoj će pored Srbije posetiti i Bugarsku, Makedoniju, Crnu Goru i Grčku.

Početak koncerta zakazan je za 21:00 čas, a ulaz je donacija (preporučeno 200 dinara).

Besplatne muzičke radionice u Kulturnom centru Čukarica

0

Deca i mladi koji vole muziku i imaju dara za ovu vrstu umetnosti mogu da se oprobaju u pevanju, sviranju gitare i klavira u okviru besplatnih muzičkih radionica koje za njih organizuju Kulturni centar Čukarica i umetničko udruženje Jet clock.

U periodu od 20. do 31. avgusta biće održane četiri radionice:
Radionica horskog pevanja – za decu iznad 5 godina
Radionica akustične gitare – pop, rok, etno, klasika
Radionica klavira – osnove sviranja
Radionica solo pevanja – za mlade iznad 13 godina.

Cilj ovih radionica je da se kreativnim pristupom deca i mladi zainteresuju za kvalitetnu muziku, različitih  muzičkih pravaca ( džez, etno, klasika, rok…), kao i da nauče da sviraju na određenim instrumentima.

U planu su individualne i grupne radionice na kojima će se povezivati teorijsko i praktično znanje.

Zainteresovani mogu da se prijave na imejl: letnjaradionica@gmail.com (ime i prezime, godište, željena radionica, prethodno muzičko obrazovanje, ako ga ima i broj kontakt telefona).

Broj mesta je ograničen, a termini održavanja radionica će biti objavljeni do 20. avgusta.

Photo: poxabay.com
Photo: poxabay.com

Večeras počinje Lake Fest… Poznata satnica festivala u Nikšiću

Poznati crnogorski festival – Lake fest održaće se od 8. do 20. avgusta pored Krupačkog jezera u Nikšiću.

Photo: Promo
Photo: Promo

Festival počinje u četvrtak, 8. avgusta kada će nastupiti: Srđine Strijele, Akademia, Stereo Banana, TBF, Željko Bebek, Dog Eat Dog i Nikola Vranjković.

U petak, 9. avgusta sviraće Off Duty, Killo Killo Banda, Ibrica Jusić, Bombaj Štampa, Prti Bee Gee, Punkreas i Gramphonedžije.

Trećeg dana festivala, u subotu 10. avgusta na bini pored Krupačkog jezera nastupiće Ki, Aklea Neon, Najda i Smak Tribute, Kolja, Kerber, Artan Lili i Love Hunters.

Photo: Promo
Photo: Promo

Ulaznice za Lake Fest i dalje se mogu kupiti u Nikšiću u NK Pabu, dok se u Podgorici mogu pazariti u Montenegro Cafe Pabu, kao i na samom ulazu na festival. Cena je nepromenjena i iznosi 10 evra po večeri, dok cena kompleta iznosi 25 evra.

Alternativa uvek pronađe alternativu… Beočin dobio AK centar, prva svirka zakazana za 17. avgust

Photo: pixabay.com
Photo: pixabay.com

Beočin je konačno dobio Altertnativni kulturni centar. Inicijativu za otvaranje ovakvog prostora pokrenuli su još pre dve godine mladi ljudi okupljeni u udruženju Underground Disco.

I kako to već biva na našim prostorima, valjalo je uložiti mnogo volje, truda, nerava i istrpeti nerazumevanje, selidbu, nedostatak podrške i sredstava…

O svemu tome, ali i o daljim planovima porazgovarali smo sa ekipom Kolektiva.

Photo: Promo
Photo: Promo

Prvi Alternativni kulturni centar formiran je u Beočinu pre dve godine na inicijativu Underground Disco kolektiva u prostoru koji je bio deo Doma kulture. Organizovali ste koncerte, filmske večeri… Posle godinu dana izbačeni ste na ulicu. Zašto?

– Pre bismo prvi talas aktivnosti nazvali kao inicijativu za ono što smo sad stvorili. UDB je ipak radio najviše svirki, sa po kojom filmskom projekcijom, koje su bile usko vezane samo za muziku. Znate kako ide u malim mestima, kad neko nešto radi volonterski, sa ljubavlju, etiketiran je pre svega kao budala i nikome nije tačno jasno zašto on to radi ako nema lični profit? Drugo pitanje je ipak, ko to finansira zapravo? Pa onda o tome nastaju teorije zavere. Ljudi ne kapiraju kako funkcioniše ta D.I.Y. kultura i mi im ne zameramo na tome, zameramo im što ne znaju sa istom da se upoznaju pre nego što izbace gomilu predrasuda, teorija zavere i tračeva. Radili smo događaje frekventno i kvalitetno, a to je moralo da zasmeta onima koji su zapravo plaćeni da organizuju kulturna dešavanja, baš iz tog sektora su krenuli prvi tračevi kako se ”tamo dole, okupljaju dokoni narkomani”. Pa su onda kružile priče kako je pronađena neka droga, da pokrećemo tužbe nismo hteli, nismo imali vremena, niti imamo novac za takvu akciju. Tu negde oko izbacivanja nam je poslata i inspekcija koja je utvrdila da ne postoji drugi izlaz iz prostora, pazi molim te, ne postoji drugi izlaz iz atomskog skloništa – a gde će ljudi izaći ako se sruši zgrada? Drugi izlaz smo, naravno, imali i jezgru kolektiva postaje jasno da više tu nemamo šta da tražimo.
Godinu dana kasnije, nismo ni tužni, ni besni što smo izbačeni. Baš suprotno, srećni smo što su se naše aktivnosti razgranale, što je za ovih godinu dana pauze kolektivu prišlo još ljudi, posvetili smo se i izdavaštvu, a sada konačno imamo i prostor koji ispunjava uslove za sve naše aktivnosti.

Niste odustali i nastavili ste da gurate svoju priču. Proteklih meseci organizovali ste nekoliko dešavanja u Rock Caffeu, domu b-612…  Sada ste se ponovo skućili. Gde?

– Skućili smo se na uglu Karađorđeve i Desanke Maksimović u lokalu od stotinak kvadrata, sa ogromnim dvorištem i još jednom prostorijom u koju smo upravo uselili biblioteku, a koja će služiti i kao spavaona bendovima/ umetnicima koji gostuju.

Pored nove lokacije da li će AKC Disco nudi i nove sadržaje?

U starom prostoru je sve nekako više naginjalo samo na muzički program. Novi prostor je otvoren za sve pravce (alternativne) kulture, za sve nove ideje i najprostije rečeno, za sve ono što nemate prilike da vidite svaki dan na svakom koraku.

Da ne bude zabune – šta je Underground Disco Beočin, a šta Alternativni kulturni centar Disco?

– Underground Disco Beočin od ovog trenutka ostaje organizator punk i hc koncerata, izdavačka kućica i distro. AKC Disco je kako smo gore naveli prostor u kom možeš da volontiraš, organizuješ događaj, predstaviš svoj rad, pustiš svoj film, odigraš svoju predstavu…

Šta planirate za ovu sezonu?

– Za početak planiramo da nabavimo ostatak opreme koja nam je neophodna za realizaciju događaja. Obzirom da nam je potrebna poprilično velika svota novca, prva u žurka u nizu je već u subotu (Kako sam proveo letnji raspust), a sledeći vikend radimo i prvu svirku u prostoru. Sumnjamo da će ova dva događaja biti dovoljna da se (pored troškova kirije i redovnog održavanja) prikupi novac za opremu, pa su u pripremi još neki događaji u narednih mesec-dva koje ćemo objaviti na našoj FB stranici.

Photo: Promo
Photo: Promo

Prva svirka u novom prostoru zakazana je za 17. avgust, a nastupaju bendovi: Punkreas, Pet minuta slave i Skupljeni na brzinu.

Photo: Marjan Terzić
Photo: Marjan Terzić

Svi koji dođu 17. avgusta u AKC moći će i da kupe knjigu ”Nesvrstani” (“Copy&book house”, Nikšić) autora Đorđij Njunjića. To je zbirka rock intervjua urađenih u periodu od 2010-2018 sa mnogim bendovima punk rock, ska, hardcore i metal orijentacije.

Među njima su: Agnostic front, Dropkick murphys, MDC, The Blood, Cock Sparrer, The Exploited, Toy Dolls, Dog eat dog, Cockney Rejects, Henry Rollins…

Ovo je prvi deo knjige, dok je drugi u pripremi i u njemu će se naći intervjui sa gotovo svim domaćim bendovima koji nešto znače na sceni. Knjiga će moći da se kupi (na svirci) po ceni od 400 dinara.

Paypal za donacije: undergroundbeocin@gmail.com, Facebook

Psihodelija, bučne gitare i moćan ritam ponovo u Beogradu… Acid Mothers Temple u oktobru u klubu Drugstore

Acid Mothers Temple, japanski bogovi psihodelije, vraćaju se posle dve godine u Beograd, a njihov nastup zakazan je za 28. oktobar u klubu Drugstore u organizaciji koncertne agencije Rock Svirke.

Photo: Promo
Photo: Promo

Acid Mothers Temple još od 90-ih, kao samoprozvana hippy grupa, putuje svetom predstavljajući svoj spoj psihodelije, bučnih gitara i moćnog ritma.

Okupljeni oko gitariste Kavabata Makotoa, rad su počeli pod uticajem progresivnog roka, da bi nastavili sa džez primesama u svojoj muzici, dodajući psihodelične elemente i improvizaciju.

U dosadašnjoj karijeri nastupali su pod mnogim imenima: Acid Mothers Temple and the Melting Paraiso U.F.O., Acid Mothers Temple and the Cosmic Inferno i Acid Mothers Temple SWR.

Nazivajući sebe kosmičkim trubadurima, Acid Mothers Temple je trenutno kolektiv od 30-ak muzičara, umetnika i performera kojima je muzika samo jedan od polja interesa.

Tokom skoro 25 godina postojanja, kolektivom je prodefilovao veliki broj članova koji sebe doživljavaju kao familiju pre nego muzički bend.

Prema rečima lidera, AMT nikada nije održao nijednu probu od svog nastanka, jer članovi moraju da osete i međusobno dele ono što sviraju.

Nastupali su i sarađivali sa mnogim muzičarima kao što su predstavnici psihodelije Guru i Gong Gong, zatim Simeon (Silver Apples), Nik Tarner (Hawkwind) i oksitanijska pevačica tradicionalne muzike Rosina de Peira.

Trenutnu koncertnu postavu čine pomenuti Makoto, zatim Higashi Hiroshi na klavijaturama, Jyonson Tsu vokal, bubnjar Satoshima Nani  i basista Wolf.

S gotovo 90 izdanja, kao i činjenice da godišnje znaju da objave i po neverovatnih deset albuma, njima ideja i inspiracije ne ponestaje.

Svaki album sadrži posebnu dozu acid muzičkih fantazija, uključujući mnoštvo fuzzy gitara, stondiranih vokala, drone elementa i futurističkih istočnjačkih raga zvukova.

Oni su grupa koja je na scenu vratila interes za psihodeliju, kraut rok i progresivni rok i koja se smatra jednim od najboljih japanskih bendova u istoriji, a njihov rad je muzika uz koju putujete, prisećate se i prepuštate haosu.

Početak koncerta benda Acid Mothers Temple zakazan je za 21:00 čas, a cene ulaznica su:
– 800 dinara – promo (ograničen kontigent do 8. septembra)
– 1000 dinara – pretprodajna cena (od 9. septembra do 27. oktobra)
– 1200 dinara – na dan koncerta (28. oktobar)

Prodajna mesta: Ticketvision, GigsTix, DD Tickets, FELIX Shop i LOW – Alternative Bar. Rezervacija ulaznica moguća putem mejla: office@rocksvirke.com (ime i prezime, kontakt telefon).

ŠTA SILI BUT RADI U BEOGRADU? Zvezda serija “Bones” i “Bafi, ubica vampira” snima “SEAL Team” i hvali naš glavni grad

Dejvid Borijanaz/Photo: YouTube printsvreen
Dejvid Borijanaz/Photo: YouTube printsvreen

Zvezda serija “Bones” (Kosti) i “Bafi, ubica vampira” Dejvid Borijanaz već nekoliko dana uživa u Srbiji, gde snima treću sezonu vojne drame televizije CBS “SEAL Team”. Čuveni Sili But ne krije da je oduševljen našom prestonicom, pa stalno na društvene mreže stalno kači fotografije kojima to i dokazuje.

 


View this post on Instagram

Before the camera rolls the character becomes real. #Focus

A post shared by David Boreanaz (@dbodbo69) on

– Putujem u Srbiju sa ekipom “SEALTeama” – jedna je od poruka sa društvenih mreža koju je napisao ispod zajedničke fotke na kojoj nazdravlja sa ostatkom glumačke ekipe.

Dejvid je uslikan u centru grada, tačnije u Knez Mihailovoj, dok je snimao prve kadrove treće sezone serije u kojoj tumači ulogu Džejsona Hejza. S njim je scene snimala i njegova koleginica Džesika Pare, koja se proslavila igrajući u seriji “Ljudi s Menhetna” (Mad Man).

 


View this post on Instagram

Travel to Serbia for @sealteamcbs with this crew???

A post shared by David Boreanaz (@dbodbo69) on

Da se Dejvidu dopada Beograd, pokazuje i njegov Instagram profil, na kome često objavljuje slike i snimke našeg grada.

– Dobro došli u Srbiju – napisao je Borijanaz ispod jednog video-klipa dok je snimao zgrade.

 


View this post on Instagram

Welcome to Serbia

A post shared by David Boreanaz (@dbodbo69) on

Potom je objavio fotku s kolegom Maksom Tiriotom, koji takođe igra jednu od glavnih uloga u vojnoj drami.

– Druga vremenska zona. Srbija. Spremni smo za snimanje – napisao je on, a odmah potom objavio i fotku jednog od reditelja, i to baš iz Knez Mihailove.

 


View this post on Instagram

First shot in Serbia #JMuroLegend @jesspareforreal #JHayes #Dog @sealteamcbs

A post shared by David Boreanaz (@dbodbo69) on

HL/Izvor: telegraf.rs

Šta sve neće da smisle… Lego najavio “Friends” set

0
Photo: youtube.com printscreen
Photo: youtube.com printscreen

Kompanija Lego najavila je da će uskoro u prodaju da pusti “Friends” (“Prijatelji”) set.

Tako će jedan od najpopularnijih sitcoma dobiti svoj Lego set, u kome će se pored figurica Fibi, Rosa, Čendlera, Monike, Rejčel i Džoija nalaziti i poznati kauč i lampa iz uvodne špice.

To se vidi na kratkom video teaseru koga je objavila kompanija. Za sada još nije poznato šta će sve set da sadrži kao ni tačan datum početka prodaje.

Izvor: muzickazona.ba

PREDSTAVLJAMO ČLANOVE ŽIRIJA MOBIL DEMO FESTA –  IGOR MAROJEVIĆ: Bunt više ne pali, jedino što možemo jeste da subverzivno bušimo mejnstrim

Igor Marojević/ Photo: AleX
Igor Marojević/ Photo: AleX

Prijave na prvo takmičenje demo bendova Mobil Demo Fest (sve o tome možete pročitati ovde) i dalje traju, sve je više bendova u konkurenciji, a mi nastavljamo da predstavljamo članove žirija koji će, zajedno sa publikom, odabrati pobednika.

On je opasno dobar pisac, u tome su saglasni i publika i oni koji dodeljuju književne nagrade, njegov novi riman “Tuđine” upravo ruđi rekorde svih prethodnih, a čini se da je dobrim delom za sve to zaslužno rokersko srce koje u ovom Zemuncu iz Vrbasa kuca još iz neobuzdanih vremena na prelasku iz osamedesetih u devedesete, kada je sa bendom Stvarno Kvarno objavio istoimeni album 1991. godine. Nedavno se vratio i u muzičku priču, albumom “Da se ne zameri”, a ima li boljeg kandidata za člana žirija jednog demo festivala od čoveka koji je bio i sa “druge strane crte”, odnosno čekao i strepeo da li će neki drugi žiri odabrati baš njegov bend.

Igor Marojević/ Photo: AleX
Igor Marojević/ Photo: AleX

Igor Marojević, navikao da piše ono što misli i onako kako misli, na isti način predstavio se i u svom poglavlju serije mini intrevjua u kojima vas upoznajemo sa članovima žirija Mobil Demo Festa. Dakle…

Zašto u Srbiji već 30 godina nije nastao novi veliki bend?
– Sanšajn i Ništa ali logopedi, pa i Kanda, Kodža i Nebojša imaju sve odlike velikih bendova, sem što nisu prepoznati kao takvi.

Gde smo pogrešili i kada… Gde smo to pogrešno skrenuli, a nije kod Albukerkija?
– Onda kada smo prihvatili turbo-folk, koji je bio dovoljno lukav da u svojoj strukturnoj smeši ostavi sićušan prostor za rok-uticaje. Pogrešili su bivši rokeri koji su se prešaltali u TF zbog kinte, a zatim i svi oni odveć fleksibilni, koji su prihvatili turbo folk kao vid zabave odnosno umetnosti.

Da li su mladi danas premalo buntovni da bi mogli da generišu energiju koju traži dobar rokenrol, odnosno urbani zvuk?
– Vreme je takvo da bunt više ne pali. Svi smo umreženi i jedino što možemo jeste da subverzivno bušimo mejnstrim. Ima dosta dobrog alternativnog rokenrola po svetu, jedino što je dotična energija slabo prepoznata.

Kako vidiš domaću urbanu muzičku scenu za 10 godina?
– Manje-više kao zbir poslednjih otpadnika, opšte čitanih kao otpadaka, nekada velikog i u međuvremenu pacifikovanog indijanskog plemenima.

Koji je najbolji savet koji bi mogla da daš bendovima koji tek počinju?
– Dobro razmislite da li morate da se bavite rokenrolom. Ako baš morate bavite se, ako pak ne, bolje da se bavite nečim unosnijim, kao politikom ili kriminalom, mada je to često jedno te isto.

Kako doživljavaš svoju ulogu člana žirija na Mobil Demo Festu?
– Kao kada sam prvi put, neuspešno, negde slao svoje prve demo snimke.