Naslovna Blog Stranica 3533

HL TOP STORY! JADRANKA JANKOVIĆ: JAN GILAN – MOJ BOG IMA PLAVE OČI

0

jadranka-4Naša najbolja rok novinarka Jadranka Janković ekskluzivno za headliner.rs opisala je svoj susret sa legendarnim Janom Gilanom tokom njegovog boravka u Beogradu, gde je održao nezaboravan koncert sa BG filharmonijom.
Ali to nije bio sasvim običan susret novinarke i zvezde…

Dočekala sam ga u hotelu, razmišljajući koliko dugo se nismo videli. Nekih dvadeset godina svakako, možda i više…

On nam prilazi laganim korakom, sa stavom pravog britanskog gospodina. Iako su dijametralno različiti, on i Coverdale imaju zajedničku osobinu – izgledaju i ponašaju se kao klasična britanska gospoda. Odmereni. Džentlmeni. I ikone u svakom smislu te reči.

Pružam mu ruku i predstavljam se, a on me kroz osmeh pita: “Šta, nećeš više da me intervjuišeš?” Uvek se zbunim kada me se zvezde sete. Pogotovo one uz čiju sam muziku odrastala. A naročito one koje nisam videla decenijama… I smatram to najvećim komplimentom na svetu! Vrištala bih od sreće što me se moj tinejdžerski idol setio, ali moram da se ponašam.

Pita me da li se još uvek bavim novinarstvom i ja mu objašnjavam kako mediji nisu više ono što su bili. Klima glavom s razumevanjem, ali konstatuje: “Uvek si imala dobra pitanja… Lepo je što si ostala u ovom poslu, što radiš ono što te čini srećnom…”

Krećemo ka studiju Ivana Ivanovića i dok pričam s njim, kroz glavu mi proleću slike… Moja Tanja i ja jurimo Deep Purple ploče po Evropi…  Ja, koja na audiciji za lokalni bend, pokušavam da otpevam “Child In Time” – naravno, nisam prošla… Žurke na kojima se obavezno svirao “Smoke On The Water”… Moje uzbuđenje kada sam prvi put intervjuisala Gillana, a diktafon mi crkao u sred istog… Koncert u Budimpešti na kojem se Blackmore naštimavao do u nedogled na bini, a Ian to pokušavao nekako da ublaži…

I evo me sad – sedim pored njega i prolazim s njim scenario nastupa i intervjua… Treba li uopšte reći da je uradio sve što se od njega tražilo? Da je “Smoke On The Water” i “Hush” sa pratećim bendom Ane Štajdohar otpevao iz prve? Da je snimao džingl za Prvu TV trudeći se da “moja Prva” izgovori kao da je Srbin? Da sem Coca Cole i kafe nije tražio ništa drugo?

Potvrdio je ono što odavno znam – da su najveće zvezde ujedno i najnormalniji ljudi.

Bio je iskreno impresioniran reakcijom publike u studiju Ivana Ivanovića. Pažljivo sastavljao set listu za beogradski koncert. Kada je video da fotoreporteri moraju da čuče ispred bine Sava Centra (da ne bi smetali ljudima koji gledaju koncert), sišao je skroz do njih i ispozirao im, da bi napravili što bolje slike.

Sa punih 71 godinu, trudio se da otpeva sve pesme najbolje što može i videlo se da je oduševljen reakcijom publike u Sava Centru. I zato je to jedan od onih koncerata koje ćemo pamtiti i koji se automatski upisao u istoriju rock’n’rolla.

Stara garda koju retko kad možemo da vidimo u punom sjaju. Profesionalan i harizmatičan, frontmen u pravom smislu te reči.

Dok razmišljam koliko se puta tokom karijere peo na binu, koliko muzičkih i modnih pravaca je prošao, koliko sati (tačnije: godina) je proveo u studiju, koliko puta je obišao svet… ne mogu da se otmem utisku da se takvi ljudi više ne rađaju. Odmah se setim današnjih razmaženih zvezda koje neće da rade intervjue, neće da izađu na binu ako hala nije krcata, neće da uđu u studio dok im ne dovedu barem pet producenata… a ovaj čovek je napisao “Child In Time” za deset minuta. Obnovio muzičku školu u Jermeniji. Pevao isečenih stopala do kraja koncerta jer nije hteo da razočara publiku. I sa svakom osobom koja mu je prišla i zamolila za sliku, strpljivo pozirao i davao autograme.

Ono što me je najviše impresioniralo je dostojanstvenost s kojom nosi svoje godine. Dok se njegovi vršnjaci pumpaju botoksom, presađuju kosu i ako baš hoćete, prave decu manekenkama koje mogu da im budu unuke, Ian hrabro nosi svoje bore i svoje sede vlasi. I s ponosom gleda svoju kćerku, tvrdeći da je mogućnost da zajedno s njom nastupa na bini njegova najveća radost.

Mogla bih ovako da pišem do u nedogled, ali zaustaviću se na ovom pasusu. Naš grad je posetio čovek koji je živa legenda rock’n’rolla i fantastičnom svirkom proveo nas kroz muziku uz koju smo odrastali.

Nema gitariste koji barem jednom nije zasvirao “Smoke On The Water”. Nema pevača koji barem jednom nije probao da otpeva neku njegovu pesmu. I tačka.

<>

Milunka Savić u srcu Austrougarske, trn u oku ili kosmička ravnoteža?

Tog  11. novembra gotovo ceo svet obeležio je jedan od najznačajnih trenutaka u dvadesetom veku. Tog dana je potpisano primirje, zvanično je završen Prvi svetski rat, rat koji se prvi put vodio globalno na brojnim frontovima i odneo, do tada neverovatan broj žrtava na svim stranama.

Austrija, koja je bila, kao deo Austrougarskog carstva, pokretač celog tog krvavog svetskog udesa, naravno, ne obeležava taj datum, ni na koji način, čak se ni uzgred u štampi ili medijima ne pominje.

Vesna Stanković (Milunka Savić)/Photo: Promo
Vesna Stanković (Milunka Savić)/Photo: Promo

Ali, ipak se u samom srcu austijskog carstva, Beču, ipak neko usudio da na dostojan način, obeleži i proslavi taj važan datum. Naime, Srpski kulturni forum je ugostio glumicu Vesnu Stanković, koja je pred bečlijama srpskog porekla, govorila ispovest Milunke Savić, najveće ratne i životne heroine Srba svih vremena.

U sali je Milunka govorila svoju životnu priču, o sebi od prve puške, do prve metle, o Balkanskim ratovima, a posebno o Velikom ratu, bitkama na Drini, Ceru i Kolubari, koje su desetkovale srpsku vojsku, prelasku preko Albanije, u kome je stradalo više od 250.000 ljudi, vojnika, civila, žena i dece…

Vesna Stanković (Milunka Savić)/Photo: Promo
Vesna Stanković (Milunka Savić)/Photo: Promo

Publika je zajedno sa glumicom i uz Milunke reči, plakla i smejala se, disala i bolovala, slavila i živela… mnogi iz publike su posle predstave pričali svoje porodične istorije u kojima su njihovi dedovi i pradedovi ostavili živote na Krfu, Vidu, Kajmakčalanu ili kasnije, kod kuće, od iscrpljenosti, bolesti i posledica rata…

Možda je velika Milunka ponovo došla među Srbe, da još jednom podseti potomke na stradalničke dane srpske istorije… i možda je malo likovala, što tu priču priča baš u Beču, u kome se, gle ironije, na svakom koraku u 21. veku, posle nemačkog, najviše čuje upravo srpski jezik…

Možda je i to deo neke kosmičke ravnoteže. Ili pravde.

A KIND OF MAGIC… Džiboni, drugi čin: Nikad nas se nećete rešiti

Photo: Teodora Ćirić
Photo: Teodora Ćirić

Džiboni  je i druge večeri u prepunom Sava Centru priredio još jedan nezaboravni koncert raspevanoj beogradskoj publici, koju je iznenadio i sa dva gosta: Damirom Urbanom i legendarnim gitaristom Vlatkom Stefanovskim.

Džiboni i Vlatko Stefanovski/ Photo: Teodora Ćirić
Džiboni i Vlatko Stefanovski/ Photo: Teodora Ćirić

Zlatan Stipišić-Džiboni je sa novog albuma “Familija”, koji koncertno promoviše u Beogradu, ponovo  odsvirao hitove “Onako, od oka” i “Udicu”, ali zna se šta je publika čekala… Stare dobro poznate hitove “Cesarica”, “Činim pravu stvar”, “U ljubav vjere nemam”, “Judi, zviri i beštimje”…. Britanska pevačica Stefani Saund dala je svojh pečat pesmama “Mirakul” i “Anđeo u tebi”, dok je glasovno koncert dodatno ukrasila klapa “Iskon”.

Nastup Stefanovskog, kao i način na koji je gitarom “obojio” klasik “Čuvam noć od budnih” a onda i pesme “Divlji cvit”, “Tempera” i “Libar”, Džiboni je prokomentarisao samo jednom rečju –MEDŽIK!

Damir Urban je bio zaista najveće iznenađenje večeri – prvo se začuo samo njegov glas na početku pesme benda Laufer “Budi moja voda”, a tek je posle nekoliko trenutaka iznenađena publika primetila pevača u prvim redovima Sava Centra.

– Moj brat – kratko je rekao Džiboni za Urbana sa kojim je potom otpevao i  “Posoljeni zrak”.

Džiboni i Damir Urban/ Photo:Teodora Ćirić
Džiboni i Damir Urban/ Photo:Teodora Ćirić

Kraj zvaničnog dela koncerta pripao je pesmama “Oprosti” i “Vrime da se pomirim sa svitom”, tokom koje je Džiboni izabrao devojku iz publike, smestio je u gumeni čamac i poslao na “plovidbu” kroz Sava Centar na rukama publike…

Photo: Teodora Ćirić
Photo: Teodora Ćirić

– Tri koncerta su u nizu, jer znam da tri mogu napraviti različita. Juče je bio koncert pun hitova, bio je Čola… Neću vam reći koji je bio naziv koncerta od juče, ali večeras je naziv “Nikad nas se nećete rešiti” – našalio se Džiboni, koji je na gromoglasnim ovacijama traženom bisu izveo “Tolerancu”, sa klapom “Iskonom” obradu EKV pesme “Zemlja” i  pesmu “Nisi više moja bol”.

Publiku koja je po završenom koncertu izlazila iz dvorane čekalo je još jedno iznenađenje, klapa “Iskon” nastavila je da im peva i u holu Sava Centra.

https://www.youtube.com/watch?v=gLAyetHbbu0

Posle gostovanja legende Zdravka Čolića, Ive Ikon, Vlatka Stefanovskog I Damira Urbana, ostaje da vidimo šta to Džiboni priprema Beograđanima u velikoj završnici 15. novembra u Sava Centru…

“50 nijansi mračnije”: Samo za starije od 16 godina

Photo: youtube.com printscreen
Photo: youtube.com printscreen

Film “50 nijansi mračnije” dobio je ograničenje R ranga, a to znači da ga neće moći gledati mlađi od 16 godina, bez pratnje odraslih. Film je pun “seksualnog i erotskog sadržaja, golotinje i eksplicitnog rečnika”, prenosi MPAA.

Prethodni film “50 nijansi sive”  takođe je imao R oznaku iz istih razloga, ali tvorci ovog dela su se ponadali da će dobiti blažu ocenu.

Dakota Džonson i Džejmi Dornan ponovo glume par koji praktikuje sado-mazo igrice, a mnogi se nadaju da će u ovom nastavku biti još više golotinje. Nema sumnje da će eksplicitne scene seksa povećati broj prodatih karata.

Prvi jesenji pozorišni festival Emira Kusturice

Prvi Jesenji pozorišni festival Emira Kusturice biće održan 19. i 20. novembra na Mećavniku uz podršku Naftne industrije Srbije, a u organizaciji Rasta Internacionala.

Osnivanjem Jesenjeg pozorišnog festivala pod sloganom “Drvo koje život znači“, proslavljeni srpski reditelj, Emir Kusturica, zaokružuje svoju ideju da svako godišnje doba ima svoj festival, čineći Mećavnik kulturno-umetničkim centrom koji okuplja mlade umetnike iz svih krajeva sveta.

Jesenji pozorišni festival uz zimski filmski festival “Kustendorf”, prolećni Sajam knjiga i letnji festival klasične muzike “Boljšoj”, zatvara godišnji ciklus festivala Emira Kusturice.

jesenji-program

– Moja želja je da se Mećavnik sve više pretvara u kulturnu instituciju, pa utoliko ta ideja da svako godišnje doba ima jedan svoj festival, zapravo je ispunjenje sna o svrsi tog prostora, slično Andrićgradu. Namera ove kuće ili ovaj entuzijazam upućen je na stvaranje, ojačavanje krvne slike sveta koliko je to moguće, bez ogromnih ambicija, jer svet se menja velikim udarima i velikim promenama. A ovo je tihi rad barem na tim brdima koja su do juče bili nedođija, a sad odjednom dolaze najveći umetnici sveta – izjavio je Emir Kusturica najavljujući pozorišni festival.

Prve festivalske večeri na Mećavniku će gostovati Fakultet dramskih umetnosti iz Beograda i UK Vuk Stefanović Karadžić sa predstavom “Ukalupljivanje – Tragedija loptanja u Srba”, Strahinje Madžarevića u režiji Maksima Miloševića.

Ukalupljivanje/ Photo: Facebook @predstavaUkalupljivanje
Ukalupljivanje/ Photo: Facebook @predstavaUkalupljivanje

Fakultet umetnosti u Kosovskoj Mitrovici drugog dana festivala izvešće predstavu “Pleu Strindberg”, Fridriha Direnmata u režiji Jovice Pavića.

Publika na Mećavniku moći će da pogleda i najnoviju predstavu Atelja 212 – svega par dana nakon beogradske premijere, “Deca radosti” Milene Marković, u režiji Snežane Trišić, koja će zatvoriti ovogodišnji Jesenji pozorišni festival.

Deca radosti/ Photo: Facebook @atelje212
Deca radosti/ Photo: Facebook @atelje212

Selekcija festivala poverena je mladom reditelju Milanu Neškoviću, koji iza sebe ima veliki broj uspešnih i nagrađivanih predstava na scenama najeminentnijih pozorišta u Srbiji.

Pored predstava, na Mećavniku će u toku dana biti održana radionica iz pozorišne režije, dok su večernji sati  19. novembra rezervisani za koncert benda “Ekstra 5“.

Izložba crteža Veselina Brkovića

U novobeogradskoj Blok galeriji, Jurija Gagarina 221, u petak, 18. novembra u 19:00 časova biće otvorena izložba crteža autora Veselina Brikovića koji će se beogradskoj publici predstaviti radovima nastalim u proteklih par godina. Izložba će biti otvorena do 1. decembra 2016. godine.

 

 

Ponovo radi Bataklan… Sting poručio: Muzika je jača od terora

Sting/Photo: facebook@sting
Sting/Photo: facebook@sting

Od sinoć ponovo zvanično radi Bataklan, pariski teatar i koncertna dvorana u kojoj je pre tačno godinu dana život izgubilo 90 ljudi u terorističkom napadu.

Zbog toga je ovaj nastup britanskog muzičara bio mnogo više od običnog koncerta. Poruka da je muzika jača od terora i da smrt nikada neće moči da pobedi život.

Upravo takvu poruku Stng je poslao sa scene Bataklana:

– Ponovo otvarajući Bataklan, imamo dva važna zadatka. Prvi, da se setimo i odamo počast onima koji su izgubili živote u napadu pre godinu dana, a drugi da slavimo život i muziku koje ovaj istorijski teatar predstavlja. Pritom, nadamo se da će naše poštovanje, sećanje, kao i sam život potvrditi duh onih koji su stradali. Nećemo ih zaboraviti – rekao je Sting.

Koncert je počeo minutom ćutanja za 90 poginulih i pesmom “50.000”, sa svog novog albuma koju je Sting posvetio muzičarima koje smo izgubili u ovoj godini Dejvidu Bouviju, Prinsu, Glenu Freju, Lemiju i, naravno, Leonardu Koenu.

Pogledajte neke postove sa društvenih mreža koji najbolje govore o atmosferi u Bataklanu:

https://twitter.com/LucidHuricane/status/797537866897297408?ref_src=twsrc%5Etfw

Čestitajte rođendan Leu Dikapriju… Lično, i sa posvetom…

Leonardo Dikaprio/Photo:facebook@LeonardoDiCaprio
Leonardo Dikaprio/Photo:facebook@LeonardoDiCaprio

Tviter je smislio sjajnu foru. Za 42. rođendan Leonarda Dikaprija pripremili su seruju gifova sa njegovim “smešnim momentima” koje možete direktno, kao sopstvenu čestitku, da pošaljete slavnim glumcu.

Dakle, ako imate neodoljivu želju da kažete “Happy Birhtday Mr. DiCaprio”, evo prilike koja se ne propušta. Tviter ne garantuje da će glumac koji če ovu godinu upamtiti po tome što je dočekao Oskara, vašu čestitku i pročitati, ali šta košta da se proba…

Godišnjica napada u Parizu: Sting koncertom otvara Bataklan

Koncertom britanskog muzičara Stinga, večeras će biti otvorena pariska koncertna dvorana Bataklan, u kojoj je 13. novembra 2015. u terorističkom napadu ubijeno 90 ljudi.

Sting/ Photo: Facebook @sting
Sting/ Photo: Facebook @sting

Kako su naveli organizatori, svih 1.000 karata za koncert rasprodato je u rekordnom vremenu dodjući da su na nastup takođe pozvani preživeli u napadu kao i članovi njihovih porodica.

Sting (65), koji je koncerte u Bataklanu držao na početku karijere s grupom Polis, izjavio je da je prihod od prodaje karata namenjen udruženjima za pomoć preživelima u terorističkom napadu.

Koncertna dvorana Bataklan, koja je renovirana, ostaće zatvorena 13. novembra kada je godišnjica terorističkog napada i kada će biti održana komemoracija.

https://www.youtube.com/watch?v=ZuI61cTNbAk

Festival zelene kulture GREEN FEST 2016. u Domu omladine

Photo: greenfest,rs
Photo: greenfest,rs

Najbolji i najaktuelniji filmovi o ekologiji i životnoj sredini će se i ove godine naći na repertoaru najznačajnijeg ekološkog festivala u Beogradu u okviru koga će biti čak sedam filmova sa statusom premijernog prikazivanja u Srbiji. 7. Međunarodni festival zelene kulture GREEN FEST održaće se od 15. do 18. novembra u Domu omladine Beograda.

GREEN FEST je manifestacija posvećena ekologiji i zaštiti životne sredine, koja kroz filmske, obrazovne i izložbene programe podstiče kulturu življenja u skladu sa zelenim vrednostima. Ulaz je i ove godine besplatan, ali zbog ograničenih kapaciteta sala u kojima će se odrržavati projekcije potrebno je rezervisati ulaznicu na zvaničnoj stranici festivala www.greenfest.rs.

REVIJALNI FILMSKI PROGRAM:

“Hvatanje Sunca”, 15. novembar  u 18:00 časova i 17. novembar u 16:00 časova

Prva projekcija na festivalu će biti film “Hvatanje sunca” u izvršnoj produkciji Leonarda Dikaprija koji donosi priču o dva čoveka, vizionara, aktiviste i preduzetnika, sa suprotnih krajeva Planete koji dokazuju da “zelena ekonomija” i očuvanje životne sredine mogu da idu “ruku pod ruku” sa sve većim potrebama za energijom narastajuće globalne populacije. Ovaj film vraća veru u budućnost koja može biti apsolutno drugačija od one koju poznajemo, ali i upozorenje koliko možemo da izgubimo ako ne promenimo industriju koja  je najveći zagađivač Plave planete. Režija: Šalini Kantaja (SAD).

“Harmonija sa deponije”, 15. novembar u 20:00 časova i 16. novembar u 16:00 časova

Moderna bajka koja se dešava u stvarnosti, priča koja prikazuje svu moć inovativnosti, predanosti, rada, ali i značaj snova za budućnost pojedinca. “Harmonija sa deponije” prati Reciklažni orkestar Kateure, paragvajske muzičke grupe čiji su instrumenti u potpunosti napravljeni od otpada. Kada priča o njima počinje da se širi putem interneta, orkestar postaje svetska senzacija. Deca iz malog sela dobijaju priliku da sviraju sa velikim svetskim zvezdama, poput hevi metal benda Megadet, ali i pred zvaničnicima Ujedinjenih Nacija u Riju na velikom samitu povodom 20 godina klimatske akcije (Rio+20). Pod vođstvom Favia Ćaveza, orkestar prolazi kroz fascinantan svet muzike i rasprodatih koncerata i arena. Međutim, kada prirodne nepogode zadese njihovu zajednicu, Favio pronalazi načine da sačuva orkestar i probudi novi osećaj nade za njihov grad. Ovaj film je savršeno svedočanstvo moći koju muzika ima, ali i snage koju svaki čovek nosi u sebi. Film je do sada osvojio 21 nagradu na festivalima širom sveta. Režija: Bred Olgud, Graham Tovnslei (SAD).

“Izbor je naš”, 16. novembar u 18:00 časova

Priča koja dolazi iz “kuhinje” Žaka Freska (dobitnik nagrade Ujedinjenih nacija za najbolje urbanističko rešenje – dizajn grada, na konferenciji UN o održivom razvoju “Novus Summit”, 2016), Rokens Meoduz (suosnivač Venus projekta) i Venus projekat nas podsećaju da uprkos današnjem naprednom tehnološkom razvoju, naše vrednosti i uverenja nisu napredovala. Film preispituje i predlaže načine transformacije ljudskog ponašanja i društva u celini, koje možemo da sprovedemo kao pojedinci, zajednice, nacije – kao ljudi, pre svega, kako bismo uz pomoć obnovljivih i inovativnih tehnologija, promenili smer razvoja celokupnog ljudskog društva, koji će biti u funkciji svakog živog bića na planeti. Reditelj i producent: Rokens Meoduz i Joel Holt (SAD).

“Utovareni: Prava cena transporta”, 16. novembar u 20:00 časova

Gotovo 90% robe koju kupujemo proizvodi se na “drugoj strani” sveta, a do nas stiže brodovima. Industrija pomorskog transporta je ključni igrač u svetskoj ekonomiji i predstavlja osnovu modela naše moderne civilizacije. S druge strane, funkcionisanje i propisi u ovoj industriji su veoma nejasni, i skriveni troškovi koji nastaju nas koštaju, sve zajedno. U filmu nalazimo na odgovore poput: Ko vuče konce u ovoj multimilijarderskoj industriji? Do koje mere industrija kontroliše donosioce zakona? Kako utiče na životnu sredinu? Kakav je život modernih mornara? Reditelj i producent: Denis Delestrak (Španija).

“Samo ti jedi: Priča o bacanju hrane”, 17. novembar u 18:00 časova

Skoro polovina proizvedene hrane se ne koristi za ishranu, već završava na deponijama. Reditelji i ljubitelji dobre hrane, Džen i Grant, kroz film istražuju zašto se hrana baca – od farmi, preko prodajnih lanaca, do naših frižidera. Da li tako mora biti? Zašto kupujemo hranu, a onda je bacamo? Da li smo opsednuti datumom isteka roka, savršenim izgledom i oblikom voća i povrća, veličinom porcije? Režija: Grant Baldvin (Kanada).

“Kuvanje odbačene hrane”, 17. novembar u 20:00 časova

Jedan od “najuksunijih” filmova na festivalu prati reditelja, aktivistu i kuvara Davida Grosa na putovanju kroz Evropu, na kojem učimo šta se sve baca od hrane i koji su to razlozi. Na svom putu, on upoznaje i mnoge ljude koji se takođe bore da se smanji bacanje hrane kroz različite inicijative i projekte, ali i ljude koji su spremni da sa njim kuvaju i rade na promeni svojih navika. Svi obroci pripremljeni u filmu su napravljeni od hrane koja bi završila u kanti. Režija: David Gros (Austrija).

“Nacija tukana”, 18. novembar u 16:00 časova

Priča koja je obišla svet i dotakla srca mnogih, jedan od filmova koji svedoči o brutalnosti, ali i velikom srcu čoveka. Film prati Greciu, tukana koja je usled zlostavljanja ostala bez velikog dela kljuna I postala nemoćna za samostalan život u divljini. U nameri da spasu život ovoj ptici, veliki tim entuzijasta, nakon mukotrpnog rada, uspeva da napravi protezu upotrebom tehnologije 3D štampanja. Režija: Paula Hereida (SAD).

“Ravnica bez ptica?”, 18. novembar

Kako je organizovan i ko kontroliše lov na grlice i prepelice? Dokumentarni film “Ravnica bez ptica?” u potrazi za odgovorima prati aktiviste Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS). Njihova otkrića su zapanjujuća – koristeći nelegalne audio zamke, svake godine u Srbiji se ubije na desetine hiljada ovih ptica. Nadležni lovočuvari, lovni inspektori, predstavnici policije kao i državne službenike koje smo snimili najčešće okreću glavu od ovog problema. Kao da ih nije briga da li će Ravnica ostati bez ptica? Režija: Dragan Gmizić|(Srbija).

“Žeđ u svetu”, 18. novembar u 18:00 časova

Ovaj dokumentarni film je sniman u dvadesetak zemalja i ilustruje na koji način voda kao izvor života može biti razlog za izbijanje sukoba. Prirodne katastrofe, ekstremni klimatski uslovi ali i manjak finansijskih sredstava jos više opterećuju populacije koje se svakodnevno bore za pristup vodi i trajno upravljanje ovim resursom. Režija: Jan-Artis Bertran (Francuska).

“Seme: Neispričana priča”, 18. novembar u 20:00 časova

https://www.youtube.com/watch?v=b7fjRZQJXmc

Pravi borci protiv genetski modifikovanih organizama (GMO) su ljudi koji čuvaju možda najvrednije nasleđe – raznovrsnost semena koja postoje I hrane svet hiljadama godina. Film “Seme” nam otkriva kako smo izgubili gotovo 94% raznovrsnosti semenja mnogih vrsta u poslednjih 70 godina, zašto je do sada preko 250 000 farmera u Indiji izvršilo samoubistvo, i kako nam budućnost i zdravlje klize iz ruku. Režija: Džon Bets, Tagart Siegel (SAD).

16, 17 i 18. novembra u podnevnom terminu u okviru obrazovnog programa, biće prikazivan nagrađivani film “U trci sa izumiranjem”, oskarovca Luija Sajhojosa (“Zaliv”), koji koristi vrhunsku opremu i tehnologiju, umetnike i aktiviste, u nameri da razotkrije nikada, do sada, viđene slike koje pokazuju stepen ugroženosti vrsta i njihovog masovnog izumiranja. Na putu otkrića su mnogi uzeli učešće, poput Ilona Maska sa specijalnim modelom Tesla automobila za ovaj film ili Leilani Munter – devojke koja je svoju diplomu biologa zamenila trkačkim automobilom.

Ovogodišnji festival se održava uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta, Grada Beograda – Sekretarijata za kulturu, Francuske ambasade i Francuskog Instituta, Delegacije Evropske unije i EU info centra, Fondacije Hajnrih Bel, Regionalnog centra za životnu sredinu i Evropske Mreže za klimatsku akciju, kao i mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Festivalske vesti možete da pratite i na FB stranici www.facebook.com/GreenFest.