Muziku i tekst za pesmu “Polja lavande” napisao je frontmen benda Branislav Ostojić Bane Ekser, a aranžman je delo Dušana Dude Bezuhe.
U pitanju je još jedna balada čiji spot u produkciji Stefana Milivojevića u potpunosti pratu emociju pesme.
Bane Ekser najavljuje brojne koncerte svog benda ovog leta u Srbiji i regionu na kojima će publika imati priliku da uživa u veoma atraktivnim nastupima osmočlanog sastava koji čine tri kaubojke i pet kauboja.
Italijanski institut za kulturu u Beogradu predstavlja treću etapu izložbe aDigital Perspective, u kojoj je deset umetnika s područja Italije i Balkana pozvano da promišlja i da preosmisli odnos između vizuelnih umetnosti i digitalne kulture.
Posle polemike oko NFT-a i veštačke inteligencije, svet je zamislio budućnost u kojoj će slike i skulpture ubrzo nestati, kako bi ustupile prostor digitalnim remek-delima. Međutim, stvari se nisu tako odvijale. Umetnici su počeli da postavljaju pitanja o dubljem značenju digitalizacije, pa su umesto optimističkih izvesnosti, počeli da promišljaju o problemu, sa izvesnom dozom sumnjičavosti.
Zajednički projekat Italijanskih instituta za kulturu u Beogradu, Bukureštu i Tirani, aDigital Perspective, koji je priredio studio Spazio Taverna, osmišljen je kao kolektivna izložba, u kojoj deset umetnika – šest iz Italije i četiri iz zemalja učesnica – istražuje protivurečnosti i mogućnosti novih tehnologija, služeći se, međutim, tradicionalnim tehnikama, koje predstavljaju nameran otklon od digitalnih.
Ova inicijativa deo je šireg projekta kulturne diplomatije, koji ima za cilj da ojača veze između Italije i balkanskih zemalja posredstvom savremene umetnosti. Ova putujuća izložba gostuje u Tirani, Bukureštu, Beogradu i Prizrenu, nudeći zajedničko promišljanje o budućnosti digitalnog u domenu umetnosti.
Photo: Promo
Izložbu prati dvojezični katalog, obogaćen intervjuima sa piscima, filozofima i intelektualcima, koje su predložili sami umetnici, kako bi se i sa teoretskog stanovišta produbile teme koje proizilaze iz dela.
Na ovoj izložbi učestvuju sledeći umetnici s područja Albanije, Italije, Kosova, Rumunije i Srbije: Sanja Anđelković, Federika di Pjetrantonio, Alesandro Đani, Laureta Hajrulahu, Ledija Kostandini, Numero Cromatico, Aliče Paltrinijeri, Đinevra Petroci, Jakopo Rinaldi, Madalina Zaharija.
Izložba će biti otvorena u sredu, 28. maja u 18:00 časova, a može se posetiti do 20. avgusta 2025. godine, od ponedeljka do četvrtka od 10:00 do 18:00 časova i petkom od 10:00 do 15:00 časova.
U HBO original “Hari Poter” seriji uloge Hari Potera, Hermione Grejndžer i Rona Veslija poverene su mladim glumačkim nadama – Dominiku Maklaflinu, Arabeli Stenton i Alasteru Stautu.
Frančeska Gardiner (šouranerka i izvršna producentkinja) i Mark Majlod (režiser više epizoda i izvršni producent) poručuju:
– Posle opsežne potrage koju su predvodile kasting direktorke Lusi Bevan i Emili Brokman, sa velikim uzbuđenjem objavljujemo da smo pronašli naše Harija, Hermionu i Rona. Talenti ovo troje izuzetnih mladih glumaca su zaista očaravajući, i jedva čekamo da publika širom sveta doživi njihovu magiju na ekranu. Zahvaljujemo se desetinama hiljada dece koja su učestvovala na audicijama – bilo je pravo zadovoljstvo otkriti koliko mladih talenata postoji.
Serija će verno pratiti radnju omiljenih knjiga o Hariju Poteru, čija je autorka i izvršna producentkinja Dž. K. Rouling. Svaka sezona serije donosiće ovu čarobnu priču novoj i postojećoj publici, ekskluzivno na striming servisu HBO Max – uključujući i tržišta koja tek očekuju lansiranje, poput Nemačke, Italije i Velike Britanije. Originalni filmski klasici ostaće dostupni za gledanje širom sveta.
Scenaristkinja i izvršna producentkinja serije je Frančeska Gardiner, dok će Mark Majlod režirati više epizoda i takođe imati ulogu izvršnog producenta. Seriju za HBO, u saradnji sa Brontë Film and TV i Warner Bros. Television, izvršno produciraju i Dž. K. Rouling, Nil Bler i Rut Kenli-Lets iz Brontë Film and TV, kao i Dejvid Hejman iz produkcijske kuće Heyday Films.
Pretposlednjeg dana ovogodišnjeg Izdanja festivala Beldocs, u ponedeljak, 26. maja, dodeljene su nagrade za najbolje filmove u Dorćol Platzu.
Žiri Srpskog takmičarskog programa radio je u sastavu: Margo Meka, selektorka festivala Dei Popoli, Jeran Hugo Olson, reditelj, i Pavle Levi, filsmki teoretičar i kritičar.
– Žiri je bio impresioniran brojnim originalno osmišljenim i kvalitetno realizovanim filmovima. Tokom dugačke i bogate diskusije, nametnula se svest o važnosti razumevanja filma, pogotovo dokumentarnog filma, kao sinkretičke umetnosti: medija čija snaga izvire iz jedinstva forme i sadržaja, tematskih okvira i različitih elemenata filmskog jezika. U najostvarenijim filmovima, režija, kamera i montaža čine organsku celinu. To je princip kojim se žiri vodio pri odlučivanju o nagradama. Stoga, žiri je odlučio da tri nagrade – za najbolji film, kameru i montažu – dodeli filmu koji u svom pristupu bektaskoj zajednici u selu Kanatlarci uspostavlja jedinstvenu audio-vizuelnu kosmologiju, koja proističe iz duha i kulture upravo te zajednice. To je film Stefana Maleševića “Krila i tlo” – naveli članovi žirija u obrazloženju.
Göran Hugo Olsson/ Photo: Luka Knežević Strika
Nagrađena za montažu ovog filma je Jelena Maksimović, dok je Stefan Malešević dobio nagrade za najbolju kameru i najbolji film u Srpskom takmičarskom programu.
Stefan Malešević nije bio u Beogradu da primi nagrade, ali se zahvalio putem video poruke:
– Hvala žiriju za ovo izuzetno važno priznanje. Velika je čast dobiti ne jednu, ne dve, već tri glavne nagrade i zaista niko od nas nije verovao da je ovo bilo moguće. Nadam se da će ove nagrade pomoći da film raširi svoja krila, a zahvalio bih se i svom fantastičnom timu bez koga ništa od ovoga ne bi bilo moguće.
Žiri je dodelio i dva posebna priznanja filmovima “koji izuzetno inventivno pristupaju tematici koju obrađuju”: Milanu Milosavljeviću za kratki film “Skriveno u lišću” i Ivi Radivojević zap film “Kada je zazvonio telefon”.
Milan Milosavljević/ Photo: Luka Knežević Strika
Žiri Međunarodnog takmičarskog programa na 18. izdanju Beldocs film festivala radio je u sastavu: Vojček Didsko, selektor festivala Millenium Docs Against Gravity, Dragana Jovanović, rediteljka i Igor Bezinović, reditelj.
Nagrada za najbolji film Međunarodnog takmičarskog programa pripala je rediteljki Nikol Vogel za film “Pejzaž i bes.”
– Pod teretom tišine, s poetskim strpljenjem, ovaj film nas odvodi do granice. Nejasna granica u magli, gde ljudi hodaju po zarđalim minskim poljima – i doslovno i metaforično. Ovu granicu, i njoj slične, već poznajemo iz novinskih izveštaja, iz površnih razgovora i iz pogleda upućenih “drugima“ koji prolaze pored nas. Ali ovaj film prikazuje i one u pokretu i one koji ostaju, s dubokim poštovanjem, strpljenjem i nežnošću. Međunarodni žiri dodeljuje glavnu nagradu filmu Pejzaž i bes. Ovaj film dokazuje da su empatija i međusobno razumevanje mogući i pruža nam nekoliko kapi optimizma, toliko neophodnih u svetu u kojem danas živimo – izjavili su predstavnici žirija u obrazloženju.
Nagradu je u ime Nikol Vogel primila zamenica ambasadorke Švajcarske, Kornelika Kamenzind, koja je izjavila da joj je jako drago što je baš film iz Švajcarske odneo ovako veliku nagradu festivala, dok se rediteljka uključila preko video bima rečima:
– Hvala Beldocs festivalu, mnogo mi znači što sam dobila ovu nagradu, iskreno i duboko sam dirnuta, pre svega što ne dolazim s Balkana i što sam sebi često postavljala pitanje da li je pametno što sam ovo radila i otišla na hrvatsko-bosansku granicu i pokušala da zabeležim nešto jedinstveno.
Pjer-Lika Latulipa i Martina Furnijea/ Photo: Preventer
Posebno priznanje žiri Međunarodnog takmičarskog programa dodelio je filmu “Simon i Marijana” u režiji kanadskih autora Pjer-Lika Latulipa i Martina Furnijea, koji su bili i gosti Beldocsa i koji su izašli na binu da prime nagradu i zahvalili se Beldocsu, rekavši da im je cast što su u Beogradu, a da im je nagrada dala podstrek za dalji rad.
U svom obrazloženju, žiri je naveo da je ovo film o ljubavi koja prožima prostor između života i smrti. Bez i jednog pogrešnog tona, bez i jedne suvišne reči, slavi život i nežnost duboke ljudske povezanosti. Međunarodni žiri Beldocs festivala posebno pominje film “Simon i Marijana” – film o protoku vremena i snažna izjava o bolu i lepoti življenja.
Dobitnici nagrada Beldocs 2025/ Photo: Andrija Radulović
Za nagradu za Najbolji kratki film takmičilo se 17 kratkih ostvarenja, a odluku o najboljim filmovima doneo je žiri u sastavu: Imam Hasanov, direktor festivala Doku Baku, Nikola Radić, filmski kritičar i teoretičar, i Tara Gajović, rediteljka.
Nagrada za najbolji film u selekciji kratkometražnih pripala je filmu “Obična kruška” slovenskog reditelja Gregora Božiča, koji se zahvalio Beldocsu video porukom. U obrazloženju za ovu nagradu, žiri kaže:
– Prateći naučnike iz budućnosti koji analiziraju snimke iz prošlosti, “Obična kruška” ističe se kao kompleksna dokufikcija, koja se hvata u koštac sa klimatskom krizom. Odluka da se posmatranje naše oslabljene veze sa zemljom predstavi iz perspektive budućnosti ujedno je i upečatljiva i dirljiva, budući da podvlači važnost klimatskog delovanja i vrednost drevnog znanja. Sa svedenim, ali evokativnim vizuelnim rešenjima, izvanrednom fotografijom i scenografijom, ovaj konceptualno složen film poziva gledaoce da se zapitaju o onome šta gubimo kada presečemo vezu sa prirodom. Film Gregora Božiča je poetična i pravovremena refleksija na teme održivosti, nasleđa i povezanosti ljudi i prirode.
Ovaj žiri dodelio je posebno priznanje filmu “Ti, reko” poljske rediteljke Izabele Zubricke, kako kažu u obrazloženju – “poetskom i vizuelno očaravajućem kratkom dokumentarcu.”
– Kroz sugestivne crno-bele kadrove i slojevito oblikovan zvučni pejzaž, film oslikava reku kao nemog svedoka ritmova ljudskog postojanja i prirodnih ciklusa. U njegovim tišinama odjekuje duboka kontemplacija o emocionalnim i kulturnim vezama koje nas spajaju sa spoljnim svetom, u neprekidnom dijalogu s tokom života – i same reke. Hipnotišuća muzička pratnja i precizna montaža produbljuju meditativnu atmosferu ovog ostvarenja. U zavodljivoj završnoj promeni perspektive, tok reke se premešta iznutra ka spolja, da bi se sve kulminiralo slikom dečaka među cvećem – zaključio je žiri.
Ivan Marković/ Photo: Luka Knežević Strika
Posebno priznanje dobio je film “Inventar” reditelja Ivana Markovića, po rečima žirija, zap promišljenu i vizuelno upečatljivu refleksiju o sećanju i materijalnosti.
– Kroz postepeno razmontiranje nekada slavnog Sava centra, film na poetski način otkriva tihu napetost između trajnosti i prolaznosti. Markovićev rad kamerom vešto osvetljava arhitektonske teksture i detalje enterijera, gradeći suptilnu naraciju kroz sliku i zvuk, uz minimalnu upotrebu dijaloga. Film izaziva osećaj tihe nelagodnosti dok fokus polako prelazi sa prostora kao glavnog aktera na ljudsku prisutnost, naglašavajući emotivnu udaljenost između mladog radnika i istorije koju nasleđuje. Ovo meditativno i precizno komponovano ostvarenje podstiče razmišljanje o onome što nestaje kada prostori – i značenja koja nose – polako bivaju izbrisani”– navodi žiri u obrazloženju.
Ivan Marković, primajući nagradu, zahvalio se Beldocsu na selekciji i dodao:
-Posebno želim da se zahvalim publici, čije reakcije posle prikazanog filma su bile više emotivne nego što sam očekivao.
TEEn žiri Beldocsa/ Photo: Luka Knežević Strika
Najbolji film u selekciji Teen ocenjivao je mladi žiri u sastavu: Nađa Bosanac, Sara Broćić, Teodora Koluvija i Andrea Jelušić.
Nagradu je odneo film “Tamo gde deca nemaju imena“, Džamile von der Hulst. U obrazloženju članice žirija kažu da je to film koji hrabro i iskreno prikazuje stvarnost dece koja žive na marginama društva kroz njihove svakodnevnice, film prikazuje svet koji je surov i nepravedan, ali u kome nada i dostojanstvo ipak opstaju.
– To je snažan poziv da čujemo i vidimo one čiji se glas retko čuje i koliko male stvari kao što su razgovor ili hrana mogu da promene nečiji dan, pa čak i život – navele su predstavnice žirija.
Rediteljka se zahvalila video porukom, rekavši da joj je jako važno što je dobila ovu nagradu jer je na ovaj način dala glas toj deci Bangladeša.
Džamile von der Hulst/ Photo: Luka Knežević Strika
Podsećamo da su pre dva dana dodeljene i Beldocs Industry Days nagrade.
Glavni žiri, u sastavu Carmen L. Vicencio, Jasmin Bašić i Diana Karklin, dodelio je Nagradu Filmskog centra Crne Gore za najbolji projekat u razvoju filmu “Moje ime je dovoljno” (Jermenija).
Al Jazeera Balkans nagradu za najbolji projekat u produkciji dobio je “Osuda od rođenja” (Moldavija), dok je nagrada Forgrade za postprodukciju pripala hrvatskom projektu “Bez uvrede”.
Projekat “Dodir” iz Srbije osvojio je nagradu Solunskog festivala, a DAE nagradu za podsticaj talenata dobio je azerbejdžanski film “Unuka”.
Pored glavnih nagrada, još pet projekata nagradile su partnerske organizacije: “U prolazu” (East Silver Caravan), “Između dva sveta” (FIFDH Impact), “Odjeci” (MajorDocs Talent), “Bez uvrede” (Ji.hlava New Visions Market) i “Dodir” (Impronta Films), dok je “Lančana reakcija” dobila Dok Leipzig XR nagradu.
DOB, Beldocs/ Photo: Ana Dukovski
Osamnaesto izdanje Beldocs festivala zatvara se večeras filmom “Fiume o morte” reditelja Igora Bezinovića.
Pre projekcije biće dodeljena nagrada publike zap Najbolji evropski film pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Srbiji.
Da su uneli revoluciju u world music dokazali su na pet do sada objavljenih studijskih izdanja, koji su ih učinili svetskom atrakcijom.
Da je postmoderna proizišla iz psihodeličnog pogleda na tradicionalnu tursku muziku bila uspešna, i da je revolucija planetarno odjeknula, dokazuje i nominacija za Grammy nagradu za najbolji album 2019. godine (za izdanje “Gece”).
Koliko je Altin Gün veliki na svetskoj sceni svedoče i rasprodate turneje u Severnoj Americi, Evropi i Velikoj Britaniji.
Ovaj holandsko-turski bend, koji je opčinio ljubitelje najrazličitijih žanrova, bio je hedlajner najvećih muzičkih smotri, poput Coachelle (SAD), Lowlands (Holandija), Primavera Sound (Španija), Fuji Rock (Japan) i Iceland Airwaves (Island).
Sada će i beogradska publika da doživi vrtoglavo muzičko putovanje i punokrvni solistički šou Altin Güna 30. maja 2025. u Luci Beograd, u organizaciji koncertne agencije Odličan Hrčak.
Photo: Promo
Psihodelične rok verzije tradicionalnih turskih narodnih pesama umotane u plesne pop aranžmane, ali i hipnotički šou, čine Altin Gün jednom od najoriginalnijih pojava na svetskoj sceni.
Atipični predstavnici anadolskog roka oživljavaju duhove prošlosti kroz savremenu produkciju, koja dovodi do katarze. Njihova smela fuzija predstavlja muziku budućnosti, onu koja ne poznaje okvire, granice, niti univerzume.
Slobodu u izražaju osvešćuju na svih pet albuma: “On”,” Gece”, “Yol”,”Âlem”, “Aşk”, ali ponajviše na nastupima uživo, jer najčešći komentar na njih jeste: ektaza. Altin Gün u prevodu znači “zlatni dan”.
Ulaznice po ceni od 3.900 dinara dostupne su putem Ticket Vision prodajne mreže i na tickets.rs.
Posle više meseci vežbe, povratak na scenu, nakon više od četiri decenije prikrivanja, Potkrovlje je zvanično obznanilo 4. januara 2025. svirkom u URMUS-u sa bendovima Bol & Dee i Pera Brada Potomak. Upravo taj događaj pokrenuo je inicijativu snimanja prvog studijskog albuma pod naslovom “Moraće i nama jednom da krene”.
Grupa Potkrovlje nastala je 1980. godine u Beogradu. Insipirisan pojavom Novog talasa na beogradskoj sceni, kompozitor i tekstopisac Predrag Peca Marinković okupio je ekipu prijatelja i muzičara i veoma brzo nastupao po svim beogradskim kultnim mestima. Posle učešća na Palilulskoj Olimpijadi Kulture zajedno sa Električnim orgazmom, Idolima i ostalim rodonačelnicima nove rokenrol energije, Potkrovlje je polako stiglo do široke pažnje javnosti.
Potkrovlje/Photo: press (via TIOLI Records)
Međutim, angažovane poruke u tadašnjim tekstovima, po njihovoj tvrdnji, propraćene cenzurom u medijima dovele su do toga da se Potkrovlje razišlo bez ikakvog diskografskog traga.
Potkrovlje/Photo: press (via TIOLI Records)
2024. godine su se neke stvari ipak promenile. Inspirisan ljubavlju prema svojoj muzici, vođen konstantnom željom za diskografskim tragom, Peca je okupio novu ekipu sa basistom Sašom Markovićem. Stupili su u kontakt sa gitaristom Filipom Lazićem, koji je ubrzo pesme ukrasio aranžmanima zajedno sa bubnjarem Mihajlom Mitrovićem koji je u grupu doveo i pevača Dragomira Badžu Perovića.
Nemačke ikone synth-popa, bend Alphaville, poznat po hitovima “Forever Young” i “Big in Japan”, po prvi put će nastupiti u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj – 5. septembra na Zagrebačkom velesajmu (Paviljon 9).
Osnovani pre više od 40 godina (1982), ostavili su neizbrisiv trag u svetskoj muzici osamdesetih godina, prožet nostalgičnim melodijama i futurističkim zvukom. I danas osvajaju srca svih generacija – tako je pesma “Forever Young” 2024. godine zauzela prvo mesto na TikTok Billboard Top 50 listi, sa više od milion TikTok videa u kojima je korišćena.
Alphaville je sinonim za emotivne tekstove i nezaboravne refrene koji su postali deo kolektivne memorije ljubitelja muzike. Bend su osnovali Marian Gold, Bernhard Lojd i Frank Mertens, a ime su uzeli po filmu Žan-Lika Godara iz 1965. godine. Njihov prvi singl “Big in Japan” postao je svetski hit i otvorio im put ka međunarodnoj slavi. Album “Forever Young”, objavljen 1984. godine, bio je ogroman uspeh i sadržao je pesme koje su postale simbol čitave generacije.
Bili su jedan od prvih bendova koji su iskoristili potencijal sintisajzera i elektronske muzike. Njihov prepoznatljiv zvuk, koji kombinuje melodičnost i eksperimentisanje, inspirisao je brojne umetnike. Iako su imali ograničeno iskustvo sa instrumentima, njihova kreativnost i inovativnost doveli su do nastanka nekih od najvećih hitova osamdesetih.
Nakon prvih uspešnih godina, bend je prošao kroz nekoliko promena u postavi, a frontmen Marian Gold i dalje je aktivni član. Alphaville je nastavio da stvara nove albume, uključujući “Catching Rays on Giant” iz 2010. i “Strange Attractor” iz 2017. godine. Iako su u ranim danima retko nastupali uživo zbog tehničkih ograničenja, Alphaville danas nastupa širom sveta.
Alphaville/press photo (via Manjgura)
Poslednjih godina ponovo su izazvali senzaciju objavom albuma “Eternally Yours” (2022), koji uključuje 23 pesme Alphavillea u saradnji sa Nemačkim filmskim orkestrom Babelsberg, kao i kompilacijom “Forever! Best of 40 years” (2024), sa 40 remasterovanih pesama (u izboru pesama učestvovali su i fanovi).
Njihovi nastupi su nezaboravno iskustvo za publiku, koja se vraća u vreme kada su njihove pesme bile deo svakodnevice. Samo na Spotifyju imaju više od 20 miliona slušalaca mesečno, “Forever Young” ima preko 950 miliona strimova, a njihove pesme su ukupno preslušane više od 1,8 milijardi puta. Da su neiscrpan izvor inspiracije, potvrđuje i činjenica da su u oktobru 2024. David Guetta i Ava Max objavili novu verziju pesme “Forever Young”, sa novim stihovima i savremenom produkcijom.
Diznijev igrani rimejk filma “Lilo i Stič” i navodno poslednji film Toma Kruza “Nemoguća misija: Konačan obračun” istakli su se kao dva najveća filma godine u rekordnom vikendu na blagajnama.
“Lilo i Stič”, koji se oslanja na omiljeni animirani porodični film iz 2002, premašio je očekivanja sa zaradom od 341 milion dolara (252 miliona funti) širom sveta.
Američka pevačica Bili Ajliš osvojila je najveći broj pobeda na ovogodišnjoj dodeli Američkih muzičkih nagrada (American Music Awards) u Las Vegasu, za koje su glasali fanovi, među kojima je i nagrada za umetnicu godine.
Ona je ubedljiva pobednica ovogodišnje dodele Američkih muzičkih nagrada
Ajliš je pobedila u kategorijama za najbolju pop pesmu za “Birds of a Feather” i najbolji pop album za “Hit Me Hard And Soft”, kao i za omiljenu pop pevačicu.
Pesma “Birds of a Feather” je takođe proglašena za pesmu godine, a Ajliš za najbolju umetnicu na turneji, dok je Bijonse osvojila nagradu za najbolju kantri pevačicu i najbolji kantri album za “Cowboy Carter”.
Lejdi Gaga i Bruno Mars osvojili su nagradu za najbolji muzički video, a Mars je ujedno proglašen za najboljeg muškog umetnika godine, prenosiCBS News.
Tokom ceremonije, Dženet Džekson je nagrađena nagradom “Icon”, priznanjem za umetnike sa globalnim uticajem, a Rod Stjuart je dobio nagradu za životno delo.
Dom omladine Beograda pokrenuo je video podkast kao novu vrstu svoje programske delatnosti.
DOBkast je kreiran sa ciljem da publici predstavi ličnosti koje stoje iza nekih od najuspešnijih karijera na našim prostorima i pruži moguće odgovore na pitanja poput onih kako kreativnost i talenat pretočiti u profesiju i šta to znači u praksi, kako trasirati svoj put do uspeha, da li od umetnosti zaista može da se živi, koliko je težak put do cilja…
Prva epizoda DOBkasta predstavlja uspešnog gitaristu i pevača Nenada Zlatanovića, lidera proslavljenog sastava Texas Flood.
Zlatanović nam je otkrio zašto je baš izabrao bluz, može li se živeti od muzike i kako uspeva da osvira po 300 koncerata godišnje. Govorio je o tome koliko je važna standardizacija u muzici i da li postoji sviračka “tezga”. Ispričao nam je i kakav je osećaj bio svirati ispred legendarnog teksaškog benda ZZ Top u Beogradskoj areni.
Danas je jedan od naših najboljih bluz umetnika, ali kako je bilo na počecima karijere? Nenad je ispričao na koji način su njegovi roditelji prihvatili činjenicu da će mu muzika biti profesija i kako je rastao uz beogradsku bluz scenu u Domu omladine. Podelio je sa nama šta je naučio na putu po Americi, prateći tragove legendarnih bluzera. Dao je i mnoge korisne savete svim mladima, koji tek počinju da se bave muzikom.
Razgovor je vodio Dragan Ambrozić, rukovodilac Odeljenja za umetničko stvaralaštvo Doma omladine Beograda. Produkcija: Dom omladine Beograda, direktor Andrija Bojanić. Snimanje i montaža: Golden Sports Group, maj 2025.
DOBkast će iz nove perspektive predstaviti neke od najznačajnijih ličnosti na našim prostorima, uspešnih u različitim oblastima. Publika će moći da čuje sve o njihovim profesionalnim usponima i padovima, uspesima i problemima. Iz ovih razgovora mladi će moći da nauče šta treba učiniti da bi se postiglo ono o čemu sanjamo i koliko treba raditi da se postavljeni cilj ostvari. Starijima će razgovori biti interesantni, kao nov i drugačiji uvid u profesionalni i lični put nekih od omiljenih ljudi sa javne scene.