Naslovna Blog Stranica 2125

38 romana u širem izboru za Ninovu nagradu… 14. januara znaćemo i koji od njih su ušli u uži izbor

U širem izboru za Ninovu nagradu za roman godine našlo se 38 naslova, prenose domači mediji.

Na konkurs za Ninovu nagradu ove godine stiglo je 212 romana, što je rekordan broj naslova, a žiri u sastavu Marija Nenezić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Branko Кukić i Teofil Pančić (predsednik) napravio je širi izbor.

GRUPA UGLEDNIH SRPSKIH PISACA ODLUČILA DA BOJKOTUJE NIN-OVU NAGRADU… SVOJE RAZLOGE OTKRILI SU U OTVORENOM PISMU JAVNOSTI

Romani u širem izboru

Lista sa 38 romana koji ostaju u konkurenciji uređena je hronološki, po redosledu pristizanja u redakciju NIN-a:

Dejan Tiago Stanković: Zamalek (Laguna)

Vladan Matijević: Sloboda govora (Laguna)

Кatarina Mitrović: Nemaju sve kuće isto dvorište (PPM Enklava)

Slađana Nina Perković: U jarku (Imprimatur)

Darko Cvijetić: Što na podu spavaš (Кnjiževna radionica Rašić)

Svetislav Basara: Кontraendorfin (Laguna)

Enes Halilović: Ljudi bez grobova (Laguna)

Ljiljana Maletin Vojvodić: Skrik (Artprint media)

Uroš Dimitrijević: Siroti mali ratovi (Presing)

Svetozar Vlajković: Ljubavi, magle, ostrva (Presing)

Marko Vidojković: Đubre (Laguna)

Filip Grujić: Podstanar (LOM)

Jovica Aćin: Polazeći od kraja sveta (Laguna)

Vladimir Кopicl: Purpurna dekada (Dereta)

Savo Stijepović: Prekrasne ruševine (Dereta)

Nenad Teofilović: Fraktura (Dereta)

Boško Кrstić: Paranoja Barona Aldina (Arhipelag)

Srđan Srdić: Ljubavna pesma (Partizanska knjiga)

Radivoj Šajtinac: Pelerina (Geopoetika)

Zvonka Gazivoda: Hostel Kalifornija (Geopoetika)

Boris Miljković: Jugosloveni (Geopoetika)

Franja Petrinović: Кonačni izveštaji o ravnoteži (Akademska knjiga)

Milan Belegišanin: Čovečuljak u krošnji (Akademska knjiga)

Miloš Nikolin: Pet godišnjih doba marvenog doktora (Albatros plus)

Uglješa Šajtinac: Biće jednom (Pčelica izdavaštvo)

Miloš Živanović: Duhovi novembra (Orfelin)

Draško Sikimić: Кatarina (LOM)

Milan Todorov: Ne mogu svi da umru leti (Arhipelag)

Bojan Savić Ostojić: Ništa nije ničije (Кontrast)

Uroš Ristanović: Vidiv (Otvorena knjiga)

Lazar Pašćanović: Spam (Imprimatur)

Radovan Beli Marković: Stojna vetrenjača: četiri kanata (Srpska književna zadruga)

Laslo Blašković: Prateći vokali (Arhipelag)

Milan Vurdelja: Čiji to trag vidim u krošnjama? (Plato izdavaštvo)

Ognjen Spahić: Pod oba Sunca (Кontrast izdavaštvo)

Željko Obrenović: Кoloseum (Кontrast izdavaštvo)

Šaban Šarenkapić: Кvartida (Darma)

Predrag Marković: David protiv otužnog zloduha (Solaris)

U redakciji NIN-a naveli su ranije da će 14. januara objaviti spisak naslova koji ulaze u uži izbor, kao i kratke opise tih knjiga, a imena finalista i razgovore sa njima u broju od 21. januara. Ime dobitnika najprestižnijeg domaćeg književnog priznanja koje naš nedeljnik dodeljuje od 1954. godine žiri će saopštiti u ponedeljak, 25. januara, oko podneva.

 

Preminuo reditelj Nikola Stojanović

Nikola Stojanović/Photo: RTS printscreen
Nikola Stojanović/Photo: RTS printscreen

Poznati filmski reditelj i scenarista, istoričar i teoretičar filma Nikola Stojanović preminuo je u 79. godini, saopšteno je iz Jugoslovenske kinoteke.

Autor nagrađivanih filmova “Od zlata jabuka”, “Belle Epoque ili Poslednji valcer u Sarajevu” i drugih ostvarenja karijeru je započeo u Sarajevu, a nastavio u Novom Sadu i Beogradu. Bio je profesor istorije filma na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Akademiji umetnosti u Novom Sadu, kao i na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je doktorirao sa tezom o Akiri Kurosavi.

Nikola Stojanović rođen je 1942. godine u Dušanovu kod Leskovca, a školovao se u Beloj Crkvi, Beogradu, Podgorici i Sarajevu, gde je 1965. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu.

Još u vreme studija bavio se filmskom publicistikom i amaterskim filmom, a njegova kratkometražna ostvarenja bila su zapažena i na domaćim i na međunarodnim festivalima.

Prvi dugometražni film, “Draga Irena”, snimio je 1970. godine, a potom i “Polenov prah” (1974), “Pogled u noć” (1978) i “Od zlata jabuka” (1986), za koji je nagrađen na 25. Međunarodnom festivalu filma za omladinu u Španiji.

Svoj poslednji dugometražni igrani film “Belle Epoque” snimio je 1990. godine za “Bosna film”, ali je zbog ratnih zbivanja materijal ostao “zarobljen” u “Jadran filmu” u Zagrebu. Premijera je održana tek 2007. godine, pod naslovom “Belle Epoque ili Poslednji valcer u Sarajevu”, i to na Prvom filmskom festivalu Srbije u Novom Sadu, gde je osvojo Gran pri “Ibis” za najbolji film, podsećaju u Jugoslovenskoj kinoteci.

Snimio je brojne kratke igrane filmove: “Bluz”, “Torzo”, “Draga Irena”, “U kuhinji” (1969), “Hakari” (1975), “Čin” (1980), “Žeđ” (1981), “Triptih” (1982), “Rebus” (1985), “Alternativa” (1987), kao i dokumentarce “Između” (1971), “Uviđaj” (1981) i “Кraj milenijuma” (1995).

Na Televiziji Sarajevo režirao je veći broj dokumentarnih emisija i dva televizijske igrana filma: “Autogram” (1976) i “Veliki talenat” (1984).

Stojanović je sarađivao je u mnogim listovima i časopisima nekadašnje Jugoslavije, a u okviru Кino‐kluba Sarajevo osnovao je časopis “Sineast” i bio njegov dugogodišnji glavni i odgovorni urednik.

Ova teorija zavere je prevazišla sve.. Za šemu gitarske pedale tvrde da je nacrt 5G čipa iz vakcine (?!)

covid 19 5g chip diagram/printscreen
covid 19 5g chip diagram/printscreen

Dok planeta počinje da se vakciniše ne bi li jednom za svagda ostavila za sobom uporni i opasni korona virus, teoretičari zavera rade svoje. Ispadaju glupi.

Zašto se mi bavimo ovim? Pa, ovog puta to na neki bizaran način ima veze sa muzikom, piše plejer.rs.

Kao što znate, teoretičari zavera tvrde da vakcine sadrže 5G čipove pomoću kojih će nas svetske elite čipovati i onda biti u situaciji da nas potpuno kontrolišu.

BAJAGA OTVORENO O PANDEMIJI: NISAM TEORETIČAR ZAVERE, ALI NEŠTO JE MNOGO ČUDNO, NEĆU DA ŽURIM S VAKCINOM…

Najnovija teorija zavera rodila se u Italiji, gde su tamošnji teoretičari zavera “otkrili” tehnički nacrt 5G čipa.

Osim što to nije tehnički nacrt 5G čipa već tehnički nacrt gitarske pedale Metal Zone Pedal (MT-2) kompanije Boss.

Objava je inicijalno potekla sa ovog (moramo reći dosta sumnjivog) linka i sudeći po tekstu deluje da je u pitanju dobro trolovanje. Autor je detaljno objasnio kako čip funkcioniše, a post je završio sada već karikaturalnom rečenicom “Pametnome dosta!”.

 

Da, tu rečenicu teoretičari zavera koriste i u drugim zemljama i ovi naši nisu preterano originalni čak ni u pogledu fraza koje koriste, a kamoli kada su u pitanju teorije zavera koje slepo prisvajaju i u njih veruju.

Na celu ovu ujdurmu i dezinformaciju pažnju je prvi na Twitteru skrenuo Mario Fusko, stariji inženjer softvera u kompaniji Redhat.

Da li je ovo trolovanje nekog internet trola koji je video dobru priliku, gerilska kampanja pomenute kompanije ili je objavu zaista napravio teoretičar zavera koji u ovo veruje? Teško je proceniti.

Ono što je, međutim, vrlo jasno jeste da je ljudima danas vrlo lako manipulisati i to pre svih ljudima koji su duboko uvereni da su bolji od drugih upravo zato što, navodno, njih niko ne može da izmanipuliše.

HL/Izvor: plejer.net

Valeri Bartineli: Još uhvatim sebe kako kuckam poruke Ediju Van Hejlenu

Valeri Bartineli/Photo: printscreen
Valeri Bartineli/Photo: printscreen

Valeri Bertineli postala je vrlo emotivna prepričavajući svoj život posle smrti Edija Van Hejlena u intervjuu za emisiju “Today”.

– Teško. Jako gorko – priznala je bivša supruga slavnog rokera kada su je pitali kako se nosi s gubitkom posljednjih nekoliko meseci.

BRAJAN MEJ O EDIJU VAN HEJLENU: NEDOSTAJE MI KAO PRIJATELJ, ALI NEDOSTAJE MI I NJEGOVO PRISUSTVO NA OVOJ PLANETI

Bertineli je redovna gošća popularne jutarnje emisije već nekoliko godina, a činjenica koju je priznala možda je doprinela njenom stanju.

– Ne znam zašto se kidam – objasnila je glumica voditeljima. – Znate ono kad čujete glasove i vidite ljude s kojima osećate povezanost – to me prosto rastura.

– Teško je – nastavila je glumica, detaljno opisujući trenutke kada zaboravi da Edieja nema. – Počela sam da mu šaljem poruke nekoliko desetina puta. A onda se setim. Ne, ne mogu da mu pošaljem poruku.

Par se je bio u braku 26 godina pre razvoda 2007. Zajedno su odgojili sina Volfganga, koji je sada sam krenuo u uspešnu muzičku karijeru.

ZARAĐUJU NA SMRTI MOG OCA, NEK SE J***… SIN EDIJA VAN HEJLENA BESAN POSLE AUKCIJE OČEVIH GITARA

Još u novembru Volfgang je dao intervju za Today, govoreći o ocu, kao i o solo pesmu ” koju je napisao u njegovu čast.

– Ponekad je jednostavno jako teško ustati iz kreveta – priznao je mlađi Van Hejlen u životu bez Edija. – Čini se da bol nikad neće nestati. Samo smisliš kako to malo bolje da nosiš.

Ipak, Volfgang je insistirao da će “nastaviti dalje”, jer zna da bi to njegov otac želeo.

HL/Izvor: ultimatclassicrock.com

Odložena dodela Grammy nagrada… Nalet korone u Los Anđelesu pomerio ceremoniju za mart

Grammy Awards/Photo: Promo
Grammy Awards/Photo: Promo

Ceremonija dodele Grammy nagrada koja je zakazana za 31. januar odložena je zbog naleta korona virusa u Los Anđelesu, objavili su časopisi Rolling stone i Variety.

Oni su se pozvali na više izvora koji navode da bi ceremonija dodele najviših nagrada u muzičkoj industriji mogla da se održi u martu, prenosi Reuters.

Akademija, koja organizuje Grammy nagrade nije odmah odgovorila na zahtev za komentar.

Los Anđeles beleži porast broja smrtnih slučajeva od korona virusa i prijema u bolnice, dok su teretane, frizerski saloni i restorani zatvoreni i stanovnici su pozvani da ostanu kod kuće što je više moguće.

Organizatori dodele Grammy nagrada rekli su krajem prošle godine da žele da promene način održavanja godišnje dodele, bez publike i tradicionalnog crvenog tepiha.

HL/Izvor: Tanjug

Sleteo je “Gavran”… Lusteri objavili treći video singl s albuma “Nema kad!”

Lusteri/Photo: facebppk@lusteribend
Lusteri/Photo: facebppk@lusteribend

Aranđelovački band Lusteri su u poslednjoj nedelji 2020 godine objavili svoj prvi autorski album “Nema kad!”.

Album su u prvim danima 2021. predstavili i trećim video singlom sa njega –  stigao je – “Gavran”.

Lusteri su u aprilu prošle godine, prvim video singlom “Kakav dan” krunisali decenijsko bitisanje na klupskoj sceni Srbije a u poslednjoj nedelji 2020. objavili su autorski album i spot za naslovni singl “Nema kad!”.

Iza ovog benda stoji 11 godova teška kora, više nego sazrela da iz sebe iznedri jedan ovakav, reklo bi se čudesan album. Marko Stojković potpisuje  tekst i muziku za sve pesme, kao i produkciju koju radi u svom studiju Dropsound, u saradnji sa čuvenim Vujom KBO! i njegovim studiom Češnjak iz Kragujevca.

INSTALIRAJTE NAŠU ANDROID APLIKACIJU I SVE NAJNOVIJE INFORMACIJE IZ SVETA MUZIKE I URBANE KULTURE BIĆE NA SAMO JEDAN KLIK OD VAS

Uz Marka, Lustere čine i Miran Ivanović  koji uz bubnjeve, svira i tarabuke i Aleksandar Jovan Krstić na duvačkim instrumentima: saksofon, flauta i kaval.

Sam odabir instrumenata ukazuje na posebnost ovog benda, a teme koje obrađuju kroz svoje pesme, ne sreću se često na regionalnoj sceni.

Uverite se sami, pogledajte spot za “Gavrana”:

Nije samo običan muzičar…. Najmanje 4 stvari zbog kojih morate da poštujete Majka Stajpa

Majkl Stajp/Photo: facegook@REMhq
Majkl Stajp/Photo: facegook@REMhq

Harizmatična centralna figura svetski poznatog benda nije samo ‘onaj lik iz R.E.M.’ – njegov aktivizam davno je napustio okvire isključivo muzičkog delovanja. Majkl Stajp ima štošta da kaže, zbog čega je ostavio pozitivan trag u svetu muzike, ali i izvan njega.

“Everybody Hurts”: Pokušaj da se dopre do onih koji se bore sa suicidalnim mislima

“Everybody Hurts” je više puta nepravedno svrstana na vrh lista najdepresivnijh pesama. A pesma je sve suprotno od toga: ona je zapravo himna protiv samoubistva.

Svi članovi benda učesvovali su u pisanju pesme, ali malo je poznato da je glavna inspiracija potekla od Stajpa koji je bio podstakmut iskustvom njegove sestre, učiteljice, koja je poznavala dete koje je pokušalo da se ubije.

– Želeo je da ta posebna pesma dopre do tinejdžera i da ne bude pogrešno shvaćena… Pokušavao je da prenese poruku sedamnaestogodišnjacima da ‘život zna biti težak, ali da s vremenom postane lakše’ – izjavio je Piter Bak, gitarista i suosnivač R.E.M.. Svi muzički kritičari opisali su pesmu kao ajstrastveniji argument protiv samoubistva.

Majkl Stajp izjavio je da je jako ponosan što je R.E.M. stvorio pesmu koja je zapravo spasila živote:

– Spasila je nekoliko života; ljudi su mi to lično rekli. I ja to volim da čujem. To je za mene, to je moj Oskar, to je moja blještava nagrada… To da je nešto što smo učinili toliko uticalo na nečiji život. To je prelepa stvar.

Kobejna je pokušavao da skine sa droge

Stajp i Kobejn su bili veliki prijatelji: on je i kum ćerke Kobejna i Kortni Lav, Fransis Bin Kobejn. Stajp je 1994. godine planirao saradnju s Kobejnom, što je bio pokušaj da odvuče lidera Niorvane od njegove zavisnosti od droge. Međutim, nisu uspeli ništa da snime pre Kobejnove smrti. R.E.M. su snimili pesmu “Let Me In” s albuma “Monster” 1994. godine koja se danas gleda kao posveta Kobejnu, ali zapravo je bila poziv Kobejnu da prihvati pomoć. Stajp je objasnio:

– Uputio sam mu puno telefonskih poziva pre ovog zamišljenog poziva u pesmi… Stvarno sam pokušavao da ga izvučem sa vrlo, vrlo mračnog mesta. Svi smo to znali i činili smo sve što smo mogli da pomognemo – ali nije bilo dovoljno.

Neumorni humanitarac

Majkl Stajp poznat je po tome što podržava i inicira veliki broj humanitarnih akcija: napravio je EP s Dđastinom Timberlejkom i Krisom Martinom u svrhu pomaganja žrtvama uragana Katrina, snimio je pesmu Džona Lenona kako bi prikupio sredstva za Amnesty International (organizaciju za zaštitu ljudskih prava), prošle godine je objavio pesmu “Drive To The Ocean” čiji prihodi idu  neprofitnoj organizaciji Pathway to Paris koja je fokusirana na borbu protiv klimatskih promena i sprovođenje Pariskog sporazuma… Zanimljivo je da su Stajp i ostatak removaca svojevremeno pomogli i Hrvatskoj, kroz akciju UNICEF “Stop nasilju među decom”.

Davno je definisao seksualnu orijentaciju van binarnih podela

Stajp se još davne 1994. deklarisao kao queer umesto kao homoseksualac, odbacujući tada  pretežno binarnu klasifikaciju seksualne orijentacije kao heteroseksualne ili homoseksualne, koja je i danas problematična. Tada se deklarisao kao queer, rekavši da “za njega queer uključuje sva siva područja”. Ovo danas nije ništa neuobičajeno, ali pre više od 25 godina to je bila velika stvar za koju se može reći da je i otvorila vrata današnjim razbijanjima okvira seksualne orijentacije. U jednom od nedavnih intervjua Stajp je izjavio kako je ponosan što se nikad u svom životu nije skrivao niti pravio da je nešto što nije i da nikad nije bio u romantičnom odnosu koji je bio samo predstava za javnost.

HL/Izvor: rollingstone.com/muzika.hr

Klinac iz Nju Džerzija na današnji dan objavio je prvi album… Imao je samo 23… Danas je The Boss

Brus Springstin/Photo: Columbia promo
Brus Springstin/Photo: Columbia promo

23-godišnji Bruse Springstin dočekao je objavljivanje svog prvog albuma, “Greetings from Asbury Park, N.J.” 5. januara 1973.

U toj godini album je prodat u samo 25.000 primjeraka, uprkos odličnim kritikama.

Međutim, posle Springstinovog proboja na sceni narednih godina i ovaj album je prepoznat kod šire publike. Rolling Stone ga je svrstao na 379. mesto najboljih albuma svih vremena.

Evo kako je tada zvučao The Boss:

Metallica postavila nedostižan rekord na Spotifyju… 1,1 milijardu streamova u 2020. godini, pa puta 0,0032 dolara po pesmi, računajte, uopšte nije malo

Metallica/Photo: facebook@Metallica
Metallica/Photo: facebook@Metallica

Metallica je na svom Instagramu podelila grafikon, njihovu statistiku za Spotify za 2020. godinu, navodeći kao je ostvarena 1,1 milijarda streamova, 99,3 miliona sati, 53,3 miliouna jedinstvenih slušalaca iz 92 različite zemlje.

“Mislili smo da su prošlogodišnji brojevi suludi“, napisao je bend.

“Vi ste nadmašili sami sebe! 99,3 miliona sati?! To je kao da je neko počeo da sluša 27. oktobra 9318. godine stare ere i nikad se nije zaustavio. Može li iko da pogodi koja je ovogodišnja pesma bila najslušanija, sa 128.6 miliona streamova?? I dalje ste najodaniji obožavaoci na svetu – hvala vam što ste proveli toliko svoje godine s nama!”.


View this post on Instagram

A post shared by Metallica (@metallica)

Da odgovorimo i na to pitanje: Dve najčešće puštane pesme bile su verojatno “Nothing Else Matters” ili “Enter Sandman”, obe sa mega popularnog “Crnog albuma”. Svaka je prešla pola milijarde streamova otkako je muzika Metallice prvi put ušla na Spotify, daleko iznad melodije broj 3, “Master of Puppets”, koja ima 300.000 streamova.

 

A i vreme je bilo… posle 5 godina 😉 Metallica

Posted by Headliner.rs on Thursday, 26 November 2020

S obzirom na to da se cele godine brojni muzičari žale na niske honorare sa streaming servisa, malo smo računali koliko je Metallica zaradila samo od Spotifyja u 2020. Prema poslednjim informacijama Spotify za jedan stream muzičarima isplaćuje 0,0032 američkih dolara. Taj iznos pomnožen s (zaokruženih) 1.100.000.000 iznosi – 3.520.000 dolara.

Ali,  tu ima i još jedan bitan detalj. Bend bi dobio ‘samo’ 3.5 miliona dolara u slučaju da se njegovim članovima isplaćuju prava za minuli minuli rad, ali Metallica je u novembru 2012. pokrenula svoj nezavisni label Blackened Recordings za sva buduća izdanja, ali su otkupljenja i sva prava za sve prethodne albume. S obzirom na to da streaming servisi daleko veći udeo od streama uplaćuju diskografima, onda je veća verovatnoća da je 3.5 miliona dolara samo dodatni džeparac članovima slavnog benda.

HL/Izvor: ravnododna.com

Helen Miren: Eh, da sam malo češće koristila reč od*ebi

Helen Miren/Photo: Pirelli.com
Helen Miren/Photo: Pirelli.com

Britanska glumica Helen Miren inspiracija je brojnim mlađim ženama pa ne čudi što je na društvenim mrežama aktuelan intervju koji je prošle godine dala za britanski Campaign.

– Ljudi mi traže razne savjete o karijeri. Ali zaista ne znam šta bih im rekla – rekla je oskarovka. – Moj savet bi im bio da ne kasne i ne budu šupci. Zgrabite prilike oberučke i dajte sto posto sebe. Ne možete da utičete na to kako vas drugi ljudi vide ili na to šta misle o vama. Pomirite se s tim.

Miren kaže da bi mlađoj sebi dala jedan savet:

– U ovim godinama, kada bih mladoj Helen Miren mogla dati samo jedan savet, rekla bih joj da koristi reč ‘odjebi’ puno češće.

STVORENA ZA KRALJICU… HELEN MIREN JE KATARINA VELIKA U NOVOJ HBO SERIJI: POGLEDAJTE PRVI TREJLER

Helen je i ambasadorka L’Oreal kozmetike. Kaže, dugo je vremena trebalo da u reklame namenjene zrelim ženama zaista uđu zrele žene.

– Izluđivalo me kad bi reklame za proizvode za negu kože prikazivale devojčice od 15 ili 16 godina. U tridesetima sam gledala to i mislila: o čemu vi to je*eno govorite? To je bilo smešno i jako me ljutilo.

SAMO JOŠ TO NIJE PROBALA… HELEN MIREN U HORORU “WINCHESTER: THE HOUSE THAT GHOSTS BUILT”

Glumica je u vreme američke predizborne kampanje žestoko kritikovala Donalda Trampa nazivajući ga “dinosaurusom koji mrzi žene”. Nije zaobišla ni Melaniju, nakon što je u javnosti jednom prilikom odgurnula suprugovu ruku.

– Gledala sam taj snimak i pomislila da je ona jedna od najmoćnijih žena u svetu jer može da ga sruši. To je zamalo i učinila i to samo jednom rukom. Jasno mu je dala do znanja da je ne dira. Znate, ja sam poreklom iz istočne Evrope, a mi imamo mračne duše. Videćete, ta mračna slovenska duša uskoro će isplivati na površinu – rekla je ova filmska zvezda, čiji je otac bio Vasili Petrovič Mironof, pripadnik riske aristokratije čija je porodica morala da napusti Rusiju posle Oktobarske revolucije.