Srpski film o Prvom svetskom ratu osvojio Netflix… Bolji je od mnogih trilera, a ni ne prikazuje rat

0
1394
Oglasi
Dugo putovanje u rat/screenshot
Dugo putovanje u rat/screenshot

“Dugo putovanje u rat” ili “The Long Road to War” reditelja Miloša Škundrića objavljen je još 2018. i iako se radi o jednom od retkih dokumentarnih filmova koji se bave istorijskim okolnostima i konkretnim razlozima zbog kojih je došlo do Prvog svetskog rata, pravu medijsku pažnju van granica Srbije dobio je tek uvrštavanjem u ponudu Netflixa.

O interesu za tematikom dovoljno govori činjenica da je u prvoj nedelji prikazivanja postao jedan od najgledanijih filmova na toj streaming platformi u čak 14 evropskih zemalja.

Ko je kriv?

Rad na filmu počeo je još 2012. a Škundrić i ekipa u relativno skromnim finansijskim uslovima stvorili su vrlo bitan dokumentarni film koji baca (mnogima) novo svetlo na stvarne uzroke izbijanja Velikog rata.

I dok su se ostali dokumentaristi svakako bavili temom, činili su to u daleko manjem obimu, fokusiravši se prvenstveno na 1914. i atentat na austrougarskog prestolonaslednika i nadvojvodu Franca Ferdinanda. Upravo je to bila i polazišna tačka Škundriću, koji je reagovao na opšteprihvaćenu teoriju da odgovornost za rat velikim delom pada upravo na Srbiju.

The Long Road To War, plakat
The Long Road To War, plakat

Inače, neslaganje oko pravih krivaca teško bismo mogli da nazovemo svežom temom jer započelo već osam meseci posle izbijanja Prvog svetskog rata.

U aprilu 1915. američki politolog Džon Vilijam Burges u svojoj knjizi “The European War of 1914” krivicu je većim delom svalio na Srbiju, tvrdivši kako je reč o “turbulentnoj zajednici”, dok je Čarls Roden Bakston u “The War and The Balkans” iste godine bio daleko blaži, napisavši da je Srbija bila tek “koristan britanski saveznik”, dok su pravi krivci velike sile. I to je tek početak ovog istorijskog “ping-ponga” koga u predstojećim godinama nije nedostajalo.

Jedini film koji se bavi ovom temom?

Naravno, nije teško doći do zaključka da su događaji u Sarajevu bili tek okidač za geopolitička događanja koja su godinama ključala širom Evrope i sveta, a tako je s više-manje svim ratovima u istoriji, ali upravo ovde leži važnost Škundrićeoga filma koji je, kako kaže autor, verovatno jedini film u poslednjih sto godina koji se bavi uzrocima jedne od najvećih katastrofa 20. veka. 

Rediteljeva želja bila je da detaljno objasni kako uboistvo prestolonaslednika uopšte može da izazoe svetski rat.

– Priča filma započinje krajem 19. veka. Iako su se ratovi vođeni 1870-ih završili, mir u Evropi bio je krhak. Nemci su novi rat prizivali još od 1875. tako da je do njega zamalo došlo 1905. i 1911. zbog Maroka,  a 1908., 1912. i 1913. zbog Balkana, ali oduvek ga je nešto odlagalo. Ali od 1912. nadalje rat je postajao sve izvesniji – kaže reditelj.

Iza svega stoje Nemci

Britanski istoričar Džon C.G. Rul još sredinom šezdesetih godina prošlog veka nabasao je na dokumente koji potvrđuju da je službeni Berlin dugo planirao izazivanje velikog evropskog sukoba i da su još 1912. bili svesni neizbežnosti, ali su rat odložili do leta 1914. kako bi vojska i mornarica bile spremne da krenu u akciju.

U filmu osim Rula učestvuju i mnogi drugi vodeći poznavaoci ere i dolaze iz zemalja bitnih za razumevanje Velikog rata (Austrija, Nemačka, Francuska, Rusija, Srbija i Velika Britanija).

Film o ratu u kojem rata nema

Iako bi ideja filma koji s pričom prestaje tačno u trenutku kad “najzanimljiviji” deo tek počinje mogla biti sve samo ne primamljiva, činjenica je da je reč o itekako napetom filmu koji u stilu najkvalitetnijih istorijskih dokumentaraca uspeva da zadrži pažnju gledaoca svih sto i nešto minuta.

Miloš Škundrić/Photo: Paradox Film Beograd
Miloš Škundrić/Photo: Paradox Film Beograd

Zato ne preteruju oni koji su film opisali kao “uzbudljivi politički triler napetiji od akcionog filma” jer autor vrlo vešto barata gomilom istorijske građe a da pritom ne upada u klasične zamke dosadnjikavog nizanja činjenica u kojima se lako izgubiti.

Jedan od razloga verojatno je i to što je Škundrić, kako sam priznaje, mrzeo istoriju u osnovnoj i srednjoj školi.

Očekivano je da će se u narednom periodu o filmu izjasniti i istoričari koji o svemu znaju puno više i neki od njih možda će čak pronaći i neke očigledne nedostatke koji laicima promiču, tim više jer se radi o temi oko koje se više od stotinu godina lome koplja, ali iz perspektive prosečnog gledaoca i s čisto tehničke strane radi se o itekako zanimljivom filmu koji se, sudeći po gledanosti, očigledno svideo publici.

Bilo kako bilo, Škundrić se pokazao kao čovek koji zna da zaintrigira, pa će biti zanimljivo pogledati i projekat na kojem trenutno radi, a reč je o igranom filmu, takođe baziranom na neobičnom istorijskom događaju.

Naime, radnja filma vrti se oko iskustava pilota JNA koji su 1975. imali bliske susrete s NLO. Film je tek u začetku, pa ćemo se verovatno načekati pre nego što ga vidimo.

HL/Izvor: index.hr

Oglasi

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite vaš komntar!
Unesi svoje ime