Reditelj “Vatrenih kočija”: Holivud ubija film, “La La Land” je površan i biće brzo zaboravljen

0
239
Oglasi
Jugoslav Pantelić i Hju Hadson/ Photo. Facebook @FEST
Jugoslav Pantelić i Hju Hadson/ Photo. Facebook @FEST

Kad se kaže filmska muzika, jedna od prvih asocijacija je eterična Vangelisova tema iz “Vatrenih kočija”, jedna od onih koja vas istog momenta “premota” na scenu iz filma, u ovom slučaju usporeni završetak trke na Olimpijadi 1924.

Reditelj ovog kultnog filma Hju Hadson, koji ovih dana u poseti Beogradu kao gost 45. Festa kaže, međutim, da je takav film danas nemoguće snimiti.

– Holivud se mnogo promenio. Sve je još više površno nego što je bilo. Filmovi, kakvi su rađeni 70-tih i 80-tih godina, sada se više ne snimaju američkim parama. Svoje filmove sam snimao u Evropi, ali ih je finansirao Holivud. Sada takvi filmovi ne bi mogli da se snime, ne američkim novcem. Jednostavno nisu zainteresovani za takva ostvarenja. Možda bi se snimao ”Kum”, ali sumnjam – primetio je Hadson.

On je dodao da filmovi sa izrazitim autorskim pečatom više ne postoje ili su veoma retki.

– ”La La Land” je, na primer, pogled u prošlost, ali je površan. Lako se dopadne publici, ali nema dubinu i brzo se zaboravi. Zato je ”Mesečina” mnogo bolji film, ima dušu. To je nezavistan film, snimljen sa 1,6 miliona dolara što je mali budžet za Ameriku, dok je ”La La Land” koštao 30 miliona – primetio je Hadson, dodavši da je za ljude poput njega teško raditi u Americi.

Hju Hadson/ Photo: imdb.com
Hju Hadson/ Photo: imdb.com

On kaže da se “Vatrene kočije” i danas često prikazuju na televiziji u različitim zemljama, posebno u vreme održavanja Olimpijskih igara, ali se pribojava da su ljudske vrednosti, o kojima govori to ostvarenje, možda danas zaboravljene.

– Te vrednosti ne smeju biti zaboravljene. Danas svi čine kompromise, a ne bi smeli. Od tih mladih nevinih ljudi u filmu traže se kompromisi, ali oni to odbijaju, pokazujući prave ljudske kvalitete. Možda smo te vrednosti zaboravili i to je tužno.

Hadson kaže da je danas, sa internetom, opštom povezanošću i uniformnošću, vreme u kome nevino ljudsko biće raste i pokušava da pronađe sebe, skraćeno, što nije dobro.

Na pitanje kakav bi savet dao mladim autorima, Hadson im je preporučio da prvo nauče montažu, koja je najvažnija u filmu i od koje zavisi da li će nešto ispasti dobro ili loše, a onda i pisanje scenarija.

Izvor: Tanjug.rs

Oglasi

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite vaš komntar!
Unesi svoje ime