Na koncertu održanom 28. avgusta u Majamiju Coldplay je prvi i jedini put odsvirao novu pesmu.
U znak solidarnosti sa stradalima u Teksasu pogođenom poplavama, bend je napisao kantri numeru “Houston”.
– Svi smo mi odrastali uz kantri muziku i naravno da nam je prva na pameti kad smo u Teksasu. Ovo je nova pesma i odsviraćemo je samo jednom i nikad više – kazao je Kris Martin.
Coldplay je trebalo da nastupi 25. avgusta u Hjustonu, ali je njihov koncert odložen.
NASA je pre 40 godina u svemir poslala dva Voyagera, sa probranim informacijama o Zemlji, fotografijama i snimcima Čaka Berija i Betovena, očekujući da će to biti dovoljno da nas eventualni vanzemaljci upoznaju. Autori projekta danas tvrde da, iskreno, to nisu očekivali.
Da ne možemo nikako biti sami u svemiru, mnogi tvrde, a na konkretne korake da otkriju gde bi još mogla biti inteligentna bića NASA se odlučila pre 40 godina, poslavši u duboki svemir dva Voyagera, bespilotne letelice – koje još putuju!
Autori projekta danas tvrde da, iskreno, to nisu očekivali.
Voyageri su već ostvarili osnovnu misiju, da istraže Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton, pa su poslali brojne podatke i fotografije, kao što su pojedinosti s površine Jupitera i njegove oluje dvostruko veće od Zemlje, otkriće prvih aktivnih vulkana van Zemlje na jednom Jupiterovom mesecu ili da Saturnov mesec Titan ima atmosferu najsličniju Zemljinoj i da na Neptunovom mesecu Tritonu ima ledenih gejzira.
Iako su iz današnje perspektive tehnološke mogućnosti iz 1970-ih bile skromne, svejedno su se pokazale dovoljnim da letelice nastave dalje, u tzv. duboki svemir, a tamo bi već mogli da nalete na moguću verziju popularnih Marsovaca, koji su dugo u SF beletristici i filmovima bili sinonim za vanzemaljce.
E pa, da se ti “marsovci” ne bi pitali odakle stižu čudne letelice, NASA je na njih ukrcala reprezentativne pakete. Među njima su gramofon i zlatna ploča, izrađeni od materijala koji bi trebalo da traju najmanje milijardu godina (?!), sa snimljenim ključnim informacijama o čovečanstvu i životu na Zemlji.
Na ploči su, između ostalog, snimljeni zvuci oglašavanja kitova, pevanje ptica, pesma “Johnny B. Goode” Čaka Berija, kao i Beethovenova Peta simfonija i, konačno, pozdravi vanzemaljcima na 55 jezika.
U dokumentarnu priču o Zemlji uključeno je i 115 fotografija, na kojima su Veliki kineski zid, teleskop, zalazak Sunca, slonovi i majmuni, vozovi i avioni, majka koja doji dete…
Jedna od fotografija koju je Voyager snimio na Dan zaljubljenih 1990. godine, s udaljenosti od 6,4 milijarde kilometara, pokazuje Zemlju kao zrnce prašine, što jeste naša stvarna pozicija u prostranstvu naše galaksije. A o svemiru da i ne govorimo.
Kamere na letelicama već dugo ne rade, ali ostalih pet instrumenata, koji svakodnevno šalju podatke na Zemlju, još je u funkciji. Eksperti očekuju da će to trajati još barem deceniju, dok im potraje plutonijum koji im je izvor energije.
Eto, još toliko vremena imamo da nedvosmisleno saznamo ”ima li malih zelenih?”. I da li im se sviđa rokenerol.
Četvrti Pančevo film festival (PAFF) biće održan od 6. do 10. septembra na više lokacija u Pančevu, a direktor i selektor Ognjen Glavonić ističe da je zamišljen kao šestodnevni kurs filma za školarce i studente.
– Od početka nam je želja bila da ponudimo mladima priliku da vide drugačiju vrstu filmskog rukopisa, da razgovaraju sa autorima i nauče nešto novo o savremenoj kinematografiji – rekao je Glavonić na konferenciji za novinare u Filmskom centru Srbije.
On je najavio da će kroz sedam celina predstaviti presek prošlogodišnje i ovogodišnje produkcije, naslove koji su im privukli pažnju od kojih većina će prvi put biti prikazana u Srbiji.
U okviru selekcije “Svetionici” za nagradu “Svetionik” takmičiće se osam dugometražnih filmova, dok je takmičarski program “Rani radovi” sastavljen od 20 kratkih filmova mladih autora, a o najboljim ostvarenjima u toj selekciji odlučivaće žiri sastavljen od 16 srednjoškolaca – filmofila pod menorstvom hrvatske rediteljke Hane Jušić, čije ostvarenje “Ne gledaj mi u pijat” otvara festival.
Ne gledaj mi u pijat/ Photo: Promo
Revijalna selekcija “Svetla budućnost”, u okviru koje se organizuje retrospektiva autora koji još uvek nije snimio dugometražni film, predstaviće mladog izraelskog umetnika Mikija Polonskog, prošlogodisnsjeg dobitnika nagrade PAFF-a za najbolji kratki film.
Filmski kritičar Nil Jang prikazaće 17 filmova iz Kvebeka u okviru programa “Shimmering Beasts: A Sideways Survey of Current Quebec Cinema”, selekcija “Pafforama”, namenjena najširoj publici, ponudiće pet ostvarenja, dok će u okviru najposećenijeg programa “Ponoćna jeza” biti prikazana četiri horor filma.
Novina ovogodišnjeg festivala je restrospektiva jednog autora, a ovoga puta to će biti austrijski dokumentarista Nikolas Gejrhalter, koji će održati i master klas u novom festivalskom prostoru – Svetosavskom domu.
Master klas će održati i portugalska rediteljka Salome Lamaš, prošlogodišnja dobitnica nagrade “Svetionik” za film “Eldorado XXI”.
Rekvijem za gospođu J/Photo: FCS
Festival će zatvoriti “Rekvijem za gospođu J” Bojana Vuletića, a program će obuhvatiti i izložbu stripova produkcije “Fijuk”, koncerte, promocije knjiga.
Umetnički direktor i selektor Stefan Ivančić istakao je da su uspeli, uprkos tome što je organizovanje festivala svake godine pod znakom pitanja, da uspostave kontinuitet, da se autori vraćaju u Pančevo sa svojim novim filmovima i da je PAFF prepoznat u inostranstvu možda i više nego u Srbiji.
– Ljudi pričaju o festivalu, žele da dođu i prikažu svoje filmove, čini se da je PAFF priznatiji van Srbije nego u zemlji gde je to festival koji prikazuje čudne filmove i ne dešava se u Beogradu – primetio je Ivančić.
Sale su svake godine pune, za neke filmove organizuju se duple projekcije, ističu organizatori i dodaju da je festival probudio veće interesovanje kod mladih za filmove i umetnost uopšte, pa sveke godine četvoro-petoro Pančevaca upiše Fakultet dramskih umetnosti.
Svečano otvaranje festivala zakazano je u sredu, 6. septembra u 20:30 časova projekcijom filma “Ne gledaj mi u pijat” Hane Jušiću Dvorani Kulturnog centra Pančevo.
I ove godine ulaz na sve programe je besplatan, a biće organizovan i besplatan noćni prevoz od Pančeva do Beograda.
Švedski sympho/gothic metal sastav Therion održaće koncert 6. marta 2018. godine od 20:00 časova u Domu omladine Beogradau organizaciji MH Concerts i Serbian Hellbangers.
Therion/ Photo: Facebook @therion
Na nastupu u Beogradu bend će promovisati novo izdanje “Beloved Antichrist” na nesvakidašnji način – u formi metal opere koja će trajati puna tri sata.
Kako je saopšteno iz benda, biće ovo jedinstvena turneja i performans koji više nikada neće ponoviti.
– Znamo da metal opere više nisu neobična stvar, ali će taj termin od početka sledeće godine dobiti potpuno novo značenje, jer će na našoj biti 29 različitih uloga i vokala, a sve to ćemo pokušati predstaviti i uživo. Trenutno radimo na tom projektu. Ceo koncept je inspirisan delom “A Short Tale of the Antichrist”, koje je 1900. godine napisao ruski filozof i pisac Vladimir Solovjov – izjavili su članovi benda.
Therion je kao death metal sastav osnovan još 1987. godine. Ime je dobio po grčkoj reči “therion” – zver. Tekstovi su im inspirisani različitim mitologijama, okultizmom, magijom i drevnom tradicijom.
Njihov put ka vrhu gothic i metal scene počeo je albumom “Theli” iz 1996. godine. Na njemu su prvi put kombinovali elemente klasike i metala – i to vrlo uspešno.
“Vovin”, do sada najuspešniji album benda, objavljen je 1998. i za samo dva meseca prodat je u 150.000 primeraka.
Therion je do sada snimio ukupno deset studijskih albuma.
Kao specijalni gosti na koncertu u Domu omladine bendovi Imperial Age iz Rusije i Null Positiv iz Nemačke.
Ulaznice za koncert Theriona u Domu omladine mogu se kupiti od 28. avgusta na prodajnim mestima Eventim, Felix i Mungos po cenama:
– prvih 100 ulaznica 2.200 dinara
– pretprodaja 2.800 dinara
– na dan koncerta 3.200 dinara
Naziv prvog singla je “You’re The Best Thing About Me” i biće objavljen 6. septembra, a sam album će se, najverovatnije, pojaviti na tržištu 1. decembra.
Magazin Liceulice saopštio je danas da je na godišnjem samitu svetske asocijacije uličnih novina osvojio prvu nagradu u kategoriji naslovnih stranica, za naslovnicu koju je dizajnirala njihova stalna saradnica Sanja Stojkov.
Naslovna strana magazina Liceuliceiz prošlogodišnjeg broja posvećenog rodnoj ravnopravnosti, pobedila je u finalu naslovnice uličnih novina iz Danske, Meksika, Grčke, Norveške, Sjedinjenih Američkih Država, Južnoafričke Republike i Tajvana, navodi magazin i dodaje da je u konkurenciji bilo 110 uličnih novina iz 35 zemalja, objavljenih na 24 jezika.
Nagrada, ističe se, tim više dobija na značaju ukoliko se zna da su u žiriju bili poznati stručnjaci iz oblasti izdavaštva, socijalnog biznisa i društvenog aktivizma.
U Mančesteru su dodeljene ovogodišnje INSP nagrade, koje internacionalni stručni žiri svake godine dodeljuje uličnim novinama širom sveta. Nagrade se dodeljuju u 11 različitih kategorija, kao što su najbolja fotografija, najbolja naslovnica, najveći napredak, najveća uključenost prodavaca, najbolji dizajn i slično, kaže se u saopštenju.
Naš rad je, navodi magazin, i ranije bio prepoznat kao značajan jer smo već šest puta do sada bili nominovani u najužem izboru za INSP nagrade u nekoliko različitih kategorija.
Autorka nagrađenog rada, Sanja Stojkov, kaže da je za nju već sam izlazak tog broja magazina bila mala pobeda.
– Tada nisam mogla ni da zamislim da će naslovnica dobiti internacionalno priznanje. Jako sam srećna zbog nagrade, ali pre svega mi je drago što sam imala priliku da doprinesem radu jedinih uličnih novina kod nas koji imaju za cilj i pomoć marginalizovanim grupama i edukaciju čitaoca – rekla je ona.
– Tema broja bila je jako osetljiva, ali sa agresivnim dizajnom uspeli smo da privučemo pažnju kako publike tako i žirija koji je prepoznao problem i moju interpretaciju. Osvojili smo nagradu, ali ne i borbu. Zato je pred nama još mnogo toga na čemu treba raditi. Podrška je zaista važna – ističe Stojkov.
Kako INSP navodi u saopštenju, nagrada je samo jedan vid priznanja za izuzetna dostignuća magazina Liceulice u proteklim godinama.
Drago nam je da je naš rad u svetu prepoznat kao vredan, što nam daje još veći motiv i podsticaj da nastavimo dalje još bolje uprkos stalnim, pre svega finansijskim, poteškoćama, kaže se u saopštenju magazina.
U petak, 1. septembra od 22:00 časa u beogradskoj Vrtoglavici (donji klub) počinje Gruvacina, a nastupaju: Trnje, beogradski pank/rok bend (pobednici BARF festivala – najbolji bend po glasovima publike i pobednici druge Velikogradištanske Gitarijade), Them Scarecrowz, mladi autorski goth punk band iz Beograda osnovan 2017. godine i Door Window Nine
Door Window Nine/ Photo: Facebook
Cena ulaznice iznosi 200 dinara.
Them Scarecrowz/ Photo: Facebook @SkareFakingCrowz
Američka pevačica Bijonse, koja je rođena u Hjustonu, obećala je velikodušnu pomoć tom gradu koji je pogodila oluja Harvi.
Pop pevačica je u pisanoj izjavi za u list Houston Chronicle navela da sa svojim timom radi na detaljima u cilju sprovođenja plana za pomoć “u što većoj meri”.
Zajedničko bogatstvo Bijonse i njenog supruga, repera Džej Zija iznosi milijardu dolara, navodi agencija Frans pres.
#Harvy’s landfall is imminent. Rockport, Texas is getting absolutely hammered. Wherever you are tonight, be safe out there! pic.twitter.com/ZJJkh28KEj
Kiša koja se sručila na američku državu Teksas tokom oluje Harvi potukla je rekord u količini padavina u toj južnoj američkoj državi i verovatno i SAD, saopštili su meteorolozi. Šteta od oluje Harvi u Teksasu procenjuje se na 42 milijarde dolara, zbog čega bi ta oluja mogla da se svrsta medju pet najskupljih koje su pogodile SAD.
Rekordne padavine izazvale su velike poplave u Teksasu i sada počinju da pogađaju i državu Luizijanu. Broj stradalih u oluji Harvi u SAD povećan je na najmanje 18, nakon što su još tri žrtve potvrdjene u oblasti Hjustona, saopštili su ranije danas američki zvaničnici.
Drugi Festival muzičkog filma “Paralelne vizije” (Paralel Vision) biće održan od 13. do 17. septembra u Domu omladine Beograd, najavili su danas organizatori.
Na programu će biti četiri igrana i pet dokumentarnih muzičkih filmova novije produkcije.
Festival počinje intrigantnim dokumentarcem “Supersonic” o čuvenom bendu Oasis koji na nov način prikazuje kompleksan odnos dvojice braće Liama i Noela Galagera.
Slede dokumentarci o britanskom bendu Pulp, te “Shot” o najvećem rok fotografu svih vremena Miku Roku, koji je napravio kultne portrete i omote za vinile Bouvija, Blondi, Igija Popa, a tu je i “Denny Says” – priča o Deniju Fildsu, ekscentričnom menažderu Ramonesa, kao i film “Arctic Superstar” o tinejdžeru s Arktika, koji repuje na jednom od najstarijih evropskih jezika.
Publika će gledati i igrani film “Born To Be Blue” o životu Četa Bejkera, koga tumači Itan Houk, zatim Šekspirov “Otelo”, smešten u milje muzičke scene današnjeg istočnog Londona (“Beautiful Devils”), kao horor “Zelena soba” i brazilski film o pevačici Elis.
Pored igranih i dokumentarnih filmova, ove godine uvodi se i selekcija kratkih muzičkih filmova, a u pratećem programu festivala, kao i prethodne godine, biće organizovane tribine.