Naslovna Blog Stranica 2285

Niški EYOT predstavio video singl “Heartbeat“ i najavio peti studijski album

Eyot/ Photo: Zoran Radosavljević
Eyot/ Photo: Zoran Radosavljević

Premijerom spota za kompoziciju “Heartbeat“ niški sastav EYOT najavio je peti album pod nazivom “557799“ koji će 23. oktobra biti objavljen za američku izdavačku kuću Ropeadope.

Ovaj naziv albuma predstavlja ritmičku šemu u taktovima pet, sedam i devet osmina koji su na neki način osnova tradicionalne muzike na Balkanu, ali i više od toga, jer predstavlja oličenje života i istorije koja je uvek bila burna u ovom delu sveta, uz zaključak rečima: “To je ritam našeg srca.“

Spot za “Heartbeat“ premijerno je prikazan na YouTube kanalu sastava EYOT, a zatim i na portalu National Geographic Srbija, gde glavni i odgovorni urednik Igor Rill između ostalog kaže:
– U osam minuta moguće je preleteti Niš, otići u divljinu, a mnogo duže traje muzikom inspirisana zapitanost nad prirodom i našim mestom u njoj.

Režiju spota potpisuju Emil Keser i Dejan Ilijić, postprodukciju, snimanje dronom i kamerom Miroslav Mitić i Vanja Keser uz izvršnu produkciju Dalibora Popovića Popa.

Eyot/ Photo: Anton Pichur
Eyot/ Photo: Anton Pichur

O radu na spotu i njegovom konačnom obliku frontmen grupe Dejan Ilijić kaže:
– Pored svih problema i ograničenja koje smo imali zbog trenutne situacije izuzetno smo zadovoljni kako spot na kraju izgleda, a i sudeći po reakcijama, uradili smo dobar posao. U neku ruku nadovezujemo se na naš „Koncert za prirodu“- prikazali smo određenu vrstu igre, preplitanja, sukoba prirode i civilizacije i na kraju povratak prirodi i ritmu života koja nam ona sama određuje, na koji smo možda i zaboravili. Nastavićemo da snimamo i plan je da uradimo video zapise za sve kompozicije sa albuma.

Posle objavljivanja prvog singla sa novog albuma EYOT se našao i na najznačajnoj džez plejlisti digitalnog servisa za slušanje muzike Spotify, koji je odnedavno dostupan i za korisnike u Srbiji.

– Spotify možda ima lošu reputaciju zbog nepovoljnih isplata autorima ali je u smislu promocije neprikosnoven. Plejlista “State of Jazz“ na kojoj smo se našli broji skoro pola miliona slušalaca iz celog sveta i interesovanje za našu muziku je naglo poraslo. Takođe, tu listu delimo sa velikim imenima svetske scene, a nije lako postati deo nje i svakako će nam biti od koristi prilikom ugovaranja nastupa na festivalima i u klubovima – kaže Ilijić.

Grupa EYOT objavila je do sada četiri albuma – sve za inostrane izdavačke kuće – i nastupala u više od 20 zemalja širom sveta, što je neverovatno dostignuće za bilo koji sastav, a posebno onaj koji svira džez.

Sjajno prihvaćeni od publike i muzičke kritike gde god da dođu, stekli su reputaciju jednog od najzanimljivijih evropskih instrumentalnih bendova u poslednjoj deceniji.

Njihovi koncerti izuzetan su doživljaji: uvek ispunjeni posebnom energijom koja slušaoca vodi daleko po horizontima naglašene osećajnosti.

Santana fasciniran Teslom… “Ako želite da otkrijete tajne univerzuma…”

Karlos Santana, Nikola tesla/Photo: facebook
Karlos Santana, Nikola tesla/Photo: facebook

Legendarni gitarista Karlos Santana pokazao je da su interesovanja talentovanih ljudi uvek šira od njihovog polja delovanja. On je, naime, na društvenim mrežama citirao srpskog genija Nikolu Teslu.

– Ako želite da otkrijete tajne univerzuma, razmišljajte u smislu energije, frekvencije i vibracije – napisao je Santana, navodeći Teslu kao izvor ovih reči.

Zanimljivo je da ovo nije prvi put da Santana citira Teslu.

Svoj poslednji, 25. po redu, studijski album bend Santana je objavio prošle godine.

HL/Izvor: telegraf.rs

Jbg… Otkazana i Rokerijada u Petrovcu na Mlavi

Rokerijada 2019/ Photo: Saša Simić Sima
Rokerijada 2019/ Photo: Saša Simić Sima

Udruženje građana Fabrika koje organizuje Rokerijadu, donelo je konačnu odluku da se ista ne održi u planiranoj formi, kako je najavljeno.

Saopštenje prenosimo u celosti:

– Takmičenje bendova koji su ušli u finale održaće se online i svakako će biti pobednika. Želimo da baš u ovom trenutku nekoga nagradimo snimanjem singla, spota, promocijom.

Ova odluka nikako nije bila laka, pogotovo što smo sve pripremili da se opet pokažemo kao dobri domaćini i neizmerno se radovali tome da se svi vraćamo polako u normalu.

Uz sve naše napore i planirane mere zaštite, za koje smo već obezberili sredstva, ipak ne postoji način da se koncerti na otvorenom održe. Ne možemo se uklopiti u zakonske okvire, iako je bilo je došlo do popuštanja mera, ali pod uslovima koji obuhvataju samo ustanove kulture.

Bilo je reči i da se festival odloži, do sledećeg ublažavanja mera, ali nam je javljeno da su dva benda u karantinu i zbog neizvesnosti da li će prisustvovati i ostali učesnici, čvrsto smo odlučili da možemo da sačekamo bolje vreme za održavanje koncerata na otvorenom kada smo već do sada čekali.

Učestvovanje na našem festivalu podrazumeva trodnevno druženje, noćenja učestika, interakciju bendova i kada smo saznali da su neki od učesnika u karantinu, da se za neke još ne zna da li će možda biti, nismo hteli da budemo neozbiljni i napravimo situaciju gorom no što jeste. Svima želimo da budu zdravi.

Udruženje građana Fabrika je društveno odgovorno i potrudićemo se da smislimo način ili sudelujemo sa ostalim istomišljenicima kako da se prevaziđu sve ove teškoće bezbedno u narednom periodu.

Izvestićemo vas o daljem toku takmičenja, koje će biti sprovedeno “online”.

“Vozimo se”… Beogradski sastav t.u.n.a. predstavio prvi singl

t.u.n.a./ Photo: Dragan Jereminov
t.u.n.a./ Photo: Dragan Jereminov

Beogradski elektro/R&B dvojac t.u.n.a. predstavio je debi singl “Vozimo se” (Honey Money Gang) uz prateći lyric video.

Iza akronima t.u.n.a. krije se često izgovorena rečenica među muzičarima – “Treba uraditi nešto autorski“.

Vođeni time, članovi ovog sastava snimili su prvi singl, oslanjajući se na sve muzičke uticaje kojima su bili izloženi kao slušaoci i kao profesionalni muzičari.

Andrej Martinović i Dušan Ćirić oformili su duo t.u.n.a. sa namerom da revitalizuju prepoznatljivi elektro pop zvuk koji je dominirao na ovim prostorima početkom osamdesetih prošlog veka. Tako je po uzoru na rane radove sastava kao što su Denis & Denis ili Jakarta, nastala pesma “Vozimo se“.

t.u.n.a./ Photo: Dragan Jereminov
t.u.n.a./ Photo: Dragan Jereminov

– Reklo bi se da je muzika koju stvaramo bazično pop ali i fuzija svega što smo slušali kao klinci, tokom odrastanja i kasnije kao oformljeni muzičari. Voleli smo  muziku osamdesetih, zatim dens i R&B devedesetih. Ja sam se kasnije vratio u sedamdesete soul klasicima, neo soulu, opčinjen džezom i avangardnim zvukom. Naša želja je da muziku vratimo u okvire grada – kazao je Anderej Martinović.

U bendu t.u.n.a. Andrej komponuje, svira sintisajzere i klavir. Posle završene muzičke akademije svirao je u mnogim kaver i autorskim sastavima a jedan je od osnivača i doskorašnji član grupe MaraQya.

Dušan Ćirić je pevač sjajnog glasa, koji je široj javnosti postao poznat posle učešća na Beoviziji.

Mastering i miks singla uradio je DJ/producent SevdahBABY a kao gost MC pojavljuje se beogradski reper BeGe Fank.

Toni Briten, čovek koji je stvorio himnu Lige šampiona: Kažu da sam melodiju ukrao od Hendla, ali nisam…

Toni Briten/Photo: YouTube printscreen
Toni Briten/Photo: YouTube printscreen

To je muzička numera za koju je Lionel Mesi rekao da ga je motivisala, Zinedina Zidana je oduševila, a Kristijano Ronaldo voli da je peva.

Skoro tri decenije himna fudbalske Lige šampiona oduševljava navijače i igrače širom evropskih stadiona – a osmislio ju je i komponovao čovek iz Krojdona za samo nekoliko nedelja.

Liga šampiona je elitno klupsko fudbalsko takmičenje u Evropi, a u nedelju ga je osvojio minhenski Bajern. Ali pre nego je što čuvena lopta sa zvezdama krenula sa centra uoči lisabonskog finala, sa razglasa je puštena numera koja je inspirisana krunisanjem kralja pre 300 godina.

– I dalje privlači članove ‘kraljevske elite’, ali ne donosi milione. Uglavnom zavisi od nosioca prava prenosa. Recimo, u Rusiji i Kini ne dobijem ni peni – što je suludo – kaže kompozitor Toni Briten.

– Svaki kompozitor će vam reći, kada bogati i poznati koriste vašu muziku, to vam nadoknadi za sve one stvari koje nisu bile tako uspešne.

U leto 1992, za Barselonu je igrao Pep Gvardiola, sadašnji menadžer Mančester Sitija i on je posle finala na Vembliju podigao pehar Kupa evropskih šampiona, dok je Briten u to vreme pisao džinglove za televizijske reklame. Predstavnici marketinške agencije rekli su mu da Evropska fudbalska unija (UEFA) planira da rebrendira elitno takmičenje.

Britenu je rečeno da je potrebna pesma koja veličati to takmičenje i pomoći da se u javnosti popravi slika o njemu.

– Prošlo je mnogo vremena, ali da budem iskren, to je bio samo jedan od poslova koji sam dobio. Stari Kup šampiona je postao dosadno takmičenje i UEFA je želela da ga podigne na viši nivo u trenutku kada su huligani harali Evropom.

https://www.youtube.com/watch?v=ai0nPoIcfW8

Briten kaže da su ljudi iz UEFA hteli da pesma apostrofira ono najbolje što fudbal nosi. A dve godine pre toga, na Svetskom prvenstvu u Italiji pevala su tri slavna tenora, pa je klasika bila u modi.

Zato što je ovo bila nova teritorija za sve, Briten kaže da u UEFA nisu baš bili sigurni šta hoće, pa je on napravio listu najpoznatijih kompozija klasične muzike za predstavljanje. I zvaničnicima UEFA najviše se dopala Hendlova kompozicija Sveštenik Zadok (The Priest) kompovana za krunisanje kralja Džordža Drugog 1726.

Kada je rešeno pitanje muzike, Briten otišao u studio u Ajslingtonu, gde je sa horom Akademije Svetog Martina i Kraljevskog filharmonijskog orkestra snimio himnu.

– Neki kažu da je melodija ukradena od Hendla, ali nije. To je samo detalj na početku, ostalo je moje delo. Sećam se da sam se pitao – gde su reči. Rekli su mi da ne znaju, ali da hoće nešto na tri zvanična UEFA jezika – engleskom, nemačkom i francuskom – kaže Briten.

Tako je osmislio superlative koji se koriste u numeri – “najveći”, “najbolji”, “glavni događaj”, “šampioni” – i to je prevedeno na ove jezike,

– Sve se sklopilo za nekoliko nedelja, a samo komponavanje trajalo je nekoliko dana. Doduše, kada je osmišljeno takmičenje, učestvovalo je samo osam ekipa, a ne kao sada – dodaje on.

[accordion title=’UEFA Champions League Anthem’]Ce sont les meilleures équipes
Sie sind die allerbesten Mannschaften
The main event
Die Meister Die Besten
Les grandes équipes
The champions
Une grande réunion
Eine große sportliche Veranstaltung
The main event
Ils sont les meilleurs
Sie sind die Besten
These are the champions
Die Meister
Die Besten

Les grandes équipes
The champions[/accordion]

Briten, inače navijač Kristal palasa, tokom godina je imao tu čast da muziku koju je stvorio sluša na nekim od najpoznatijih stadiona u Evropi.

– Sećam se meča protiv Arsenala, bili smo zabrinuti da ozvučenje na Hajberiju neće biti dobro. Šetao sam se oko stadiona jer sam želeo da čujem kakvo će biti ozvučenje, ali se sećam da sam se naježio kada je počelo – dodaje.

UEFA Champions League, ptomo
UEFA Champions League, ptomo

Činjenica da je napisao himnu omogućila mu je i da uživo gleda brojna finala, kao i neke od najboljih fudbalera u istoriji.

– Vodio sam brata na finale u Parizu 2000. godine i proveli smo se neverovatno. Imali smo zaista dobra mesta i moj brat je u jednom trenutku rukom pokazao i rekao da ljudi pevaju svi uglas.

Ipak, kompozitor kaže da mu je drugo finale iz Milana medu omiljenima. Te 2001. godine Bajern Minhen i Valensija su igrali na San Siru, a Briten je dobio mogucnost da cuveni hor iz milanske Skale peva himnu pred 79.000 ljudi.

– To je bilo jedinstveno iskustvo – seća se on.

Briten, koji trenutno malo boravi u Londonu i Norfolku, kaže da je ponosan na ulogu koju je imao u pravljenju pesme. Kako navodi, misli da bi bilo čudno ukoliko bi se UEFA otarasila njegove kreacije.

– Na svakih nekoliko godina Uefa radi rebrendiranje i pre nekog vremena su uradili procenu kada su rekli da je muzika najjači deo brenda. Rekli su da je važna isto koliko je crvena boja za koka-kolu. Pokušali smo da se malo igramo sa tim, pa smo uradili fank verziju i verziju za ritmom i super je ispalo. Poslali smo emiterima i rekli su da je odlična, ali da će se držati originala.

HL/Izvor: bbcnews na srpskom

Od psihijatrijske bolnice do alhemičara… Paolo Koeljo je sve do 36. bio “niko i ništa”, hipik, narkoman i problematičan lik. A onda je za 14 dana život okrenuo naglavačke

Paolo Koeljo/Photo: facebook@paulocoelho
Paolo Koeljo/Photo: facebook@paulocoelho

Paulo Koeljo je rođen na današnji dan 1947. godine. Jedan je od omiljenih pisaca u Srbiji, a njegov roman “Alhemičar” se smatra jednim od najčuvenijih savremenih dela.

Dugačak je bio put od detinjstva ovog brazilskog pisca do dela koje će mu 1988. godine doneti svetsku slavu. Njegova životna priča je o izuzetno neobična i šokantna.

Od detinjstva je gajio veliku ljubav ka književnosti i pisanju, ali roditelji su za njega planirali drugačiji život. Nije mogao da se izbori sa njihovim željama, hteli su da se bavi “ozbiljnim poslom” – da bude advokat ili inžinjer. Šokantno je da su ga roditelji više puta slali u psihijatrijske ustanove, kako bi suludu ideju izbacio iz glave.

U mentalnu instituciju je primljen kada je imao 16 godina, i u njoj je boravio do svoje 20. godine. Tri puta je pokušavao da pobegne. Njegov boravak u bolnici je uticao na to što je kasnije razvio problem sa kratkoročnim pamćenjem.

Paolo Koeljo/Photo: facebook@paulocoelho
Paolo Koeljo/Photo: facebook@paulocoelho

Kasnije je postao buntovni tinejdžer. Imao je loše ocene i probleme sa siledžijama. Upisao je pravni fakultet, ali ga je napustio. Dugo je konzumirao droge i opijate, putovao je po svetu kao hipik. Oprobao se i kao tekstopisac, režiser i glumac.

Zbog političkog aktivizma i svog buna je haopšen nekoliko puta, čak je bio optuživan da praktikuje magiju. Kasnije je kidnapovan, zajedno sa tadašnjom devojkom, a taj događaj je i dalje obavijen velom misterije.

Njegov prvi roman “Hell Archives” je dobio lošu očenu kritike, a ni čitaocima se nije svideo.

PAOLO KOELJO: SA KOBIJEM BRAJANTOM PISAO SAM ZAJEDNIČKU KJNJIGU ZA DECU, SADA SAM SVE IZBRISAO, KAD NJEGA NEMA, NEMA VIŠE SMISLA…

Doživeo je potpunu promenu u 36. godini. Tada se uputio na hodočašće u Španiji. Rešio je da se posveti pisanju, tako je sasvim slučano nastao njegov roman o ovom putovanju – Alhemičar. Nije mogao ni da pomisli da će mu doneti svetsku slavu i brojne nagrade.

Napisao ga je za manje od dve nedelje. Roman predstavlja njegov lični put, prepreke, kao i pronalaženje životnog cilja. Za njega se čuvena fraza, koju je sam napisao, ispostavila tačnom:

– Kada nešto želiš, čitav Univerzum se pomeri kako bi ti pomogao da uspeš.

HL/Izvor: objektiv.rs

Joko Ono poručila Liamu Galageru: Mnogo je glupo što si sinu dao ime Lenon…

Liam Galager, Joko Ono/Photo: facebook
Liam Galager, Joko Ono/Photo: facebook

Joko Ono poručila je superfanu Beatlesa Liamu Galageru da je “glupan” zbog toga što je svom sinu dao ime Lenon po njenom pokojnom suprugu Džonu.

Bivši član benda Oasis upoznao je Joko u Njujorku 1999. godine, iste godine kada je njegova supruga rodila dečaka.

– Joko je rekla “čula sam da si nazvao svog sina Lenon”. Rekao sam “da”, a ona je pitala “Zašto? Zar ne misliš da je to malo glupo ime?”. Ja sam na to odgovorio: “Ne, bilo bi blesavije da sam ga nazvao Joko, zar ne?” – ispričao je Liam.

LIAM GALAGER: DUH DŽONA LENONA BIO JE UZ MENE DOK SMO SNIMALI U ABBEY ROAD STUDIJU

Galager je otkrio da ga je Joko ponudila čajem a onda ga upitala da li želi da isproba klavir za kojim je sedela.

– Ne hvala, rekao sam, ova slika je jako lepa. I zaista, izgledala je super za tim klavirom, dok su joj senke padale po licu. A ona je odgovorila: “Da, to je i Džonu bila nalepša slika”.

Liam se prisetio kako je njegov brat Noel odbio da nosi cvet koji im je Joko poklonila za svirku u Madison Square Gardenu.

– Džon je takav nosio na svirci s Eltonom Žonom, a Joko je po jedan poklonila meni i Noelu. “Evo, ovo je od Joko”, rekao sam mu, a on je odgovorio: “Ja nću da nosim j****i cvet”, i bacio ga u smeće – ispričao je Liam, ne propustivši priliku da još jednom pecne brata.

HL/Izvor: mirror.co.uk

Pozorišta, crkve ili koncerti… svejedno je: Studija dokazala da pevanje nije rizičnije od govora za širenje virusa

Van Gogh/Kombank dvorana promo
Van Gogh/Kombank dvorana promo

Pevanje ne proizvodi značajno više čestica aerosola od govora sličnom jačinom glasa što bi značilo da nije rizičnije za širenje koronavirusa, pokazuje naučno istraživanje, piše BBC, a prenosi N1.

Naučnicii su utvrdili da je presudno koliko je osoba glasna, prema istraživanju koje još nije prošlo naučne recenzije.

Projekat pod nazivom “Izvođenje” proučavao je količinu aerosola i kapljica koje stvaraju izvođači, a nalazi studije mogli bi da imaju uticaj na predstave koje se održavaju u zatvorenim prostorima. 

U mnogim zemljama uvedena su stroga epidemiološka pravila za nastupe pevača i glumaca.

Aerosoli su sitne čestice koje se izdišu i lebde vazduhom i sve je više dokaza da se koronavirus može širiti na taj način, kao i kapljicama koje padaju na površinu i koje se zatim dodiruju. 

U istraživanju je učestvovalo 25 profesionalnih izvođača različitog pola, godina i etničkih grupa koji nastupaju u mjuziklima, operama, crkvenim horovima, džezu i pop muzici.

Istraživanje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Bristolu. 

Svi ispitanici su izveli niz nastupa od pevanja do pričanja “Srećan rođendan” različitim intenzitetom glasa u pozorištu u uslovima gde nije bilo drugih aerosola osim onih koje su sami proizveli.

To je naučnicima omogućilo analizu aerosola koji je pratio svako izvođenje. Utvrdili su da je jačina glasa najviše uticala na količinu proizvedenog aerosola. 

Uočeno je da je postojala određena razlika, iako ne značajna, između govora i pevanja istim intezitetom. Vikanje i pevanje najjačim intenzitetom stvaralo je 30 puta više aerosola.

Ventilacija u pozorišnom prostoru takođe je uticala na to kako se u vazduhu raspoređuje aerosol. Veličina prostora i snaga ventilacije uticali su na koncentrciju aerosola.

– Naše istraživanje pružilo je snažan naučni temelj preporuka za sigurna umetnička izvođenja, vezano uz kovid-19, kako za izvođače tako i za publiku, osiguravanjem prostora koji se provetrava na primereni način kako bi se smanjio rizik prenosa virusa – kaže autor studije, Džonatan Rid, profesor hemije sa Univerziteta u Bristolu.

MI JOŠ MAŠTAMO O KONCERTIMA I FESTIVALIMA, A OVO JE SNIMAK IZ VUHANA… DA, DA… ONOG VUHANA

Dr Rupert Bil iz instituta Fransis Krik kaže da je ovo važno istraživanje koje ukazuje da ne postoji prekomerni rizik prenosa virusa pevanjem i dodaje:

– Ali, veći rizik prati glasni govor i glasno pevanje. To istraživanje podupire mogućnost sigurnih izvođenja uz odgovarajuće mere opreza kakve su održavanje fizičke distance i provetravanje. 

Dr Džulijan Tang, stručnjak za respiratorne bolesti sa Univerziteta u Lejkesteru dodaje da se rizik povećava kad grupa pevača zajedno peva i peva publici, bez obzira na to da li se radi o crkvama, koncertnim dvoranama ili pozorištima. Svako je potrebno još istraživanja.

HL/Izvor: n1info.com

Jugoslovenska kinoteka kreće 26. avgusta… Prvi film na repertoaru – “Skupljači perja”

Bekim Fehmiu, Skupljači perja/Photo: Promo
Bekim Fehmiu, Skupljači perja/Photo: Promo

Ulaznice će biti puštene u prodaju samo za polovinu kapaciteta velike sale u glavnoj zgradi Kinoteke u Uzun Mirkovoj 1, da bi se poštovale propisane mere o distance između gledalaca, a nošenje maski je obavezno od samog ulaska u zgradu i izlaska, odnosno u toku i posle projekcije

Projekcije filmova u Jugoslovenskoj kinoteci u Uzun Mirkovoj ulici ponovo počinju u sredu, 26. avgusta, prema najnovijoj odluci Kriznog štaba, uz poštovanje svih epidemioloških mera.

Čast da prekine pauzu od pet meseci bez filmova u Kinoteci, imaće kultno ostvarenje “Skupljači perja” Aleksandra Saše Petrovića, u kojem su briljirali Bekim Fehmiu i Olivera Katarina.

Tog dana u sali “Makavejev” od 18h, film koji je osvojio Veliku nagradu žirija u Kanu davne 1967. godine, biće prikazan u restauriranoj verziji. Na zlatnom jubileju 50 godina od nastanka filma, “Skupljači” su prikazani ponovo u Kanu 2017, u programu “Kan Klasik”.

Sreda je rezervisana za još jedno antologijsko delo sedme umetnosti od 20:30h, špageti vestern koji su svi voleli – “Za šaku dolara” Serđa Leonea, nastalom malo ranije nego čuveni film Saše Petrovića (1964).

Bezimenog junaka je odigrao sada već 90-ogodišnji Klint Istvud, osvajač dva Oskara za režiju, koji je ovog revolveraša igrao u još u dva nastavka poznate trilogije, a pamti se i večna filmska muzika nedavno preminulog kompozitora Enia Morikonea.

Planirane su po dve projekcije svake večeri do kraja avgusta i sam početak septembra, te će ljubitelji filmskih klasika uživati u mnogim remek-delima velikog ekrana: plesački mjuzikl “Pevajmo na kiši” Stenlija Donena i Džina Kelija, dramski triler “Uvećanje” Mikelanđela Antonionija, avanturistički “Dan velikih talasa” Džona Milijusa, filozofska drama “Osam i po” Federika Felinija.

Na repertoaru su i psihološki trileri “Bulevar sumraka” Bilija Vajldera, “Vrtoglavica” Alfreda Hičkoka, krimić “Samuraj” Žan Pjera Melvila, fantastika “Istrebljivač” (Blade Runner) Ridlija Skota, muzička priča “Sav taj džez” Boba Fosija, ili vanserijska drama koja je proslavila Džejmsa Dina – “Buntovnik bez razloga” Nikolasa Reja.

Prve dane septembra filmske sladokusce će obradovati projekcije dela: “Američka noć” Fransoa Trifa, mjuzikl “Tomi” Kena Rasela, “Malteški soko” Džona Hjustona i “U zenitu sunca” Renea Klemana.

Karte će biti puštene u prodaju samo za polovinu kapaciteta velike sale u glavnoj zgradi Kinoteke u Uzun Mirkovoj 1, da bi se poštovale propisane mere o distance između gledalaca, a nošenje maski je obavezno od samog ulaska u zgradu i izlaska, odnosno u toku i posle projekcije.

Muzej Kinoteke u Kosovskoj ulici kreće sa radom od 1. septembra uz poštovanje svih mera zaštite.

HL/Izvor: Tanjug.rs

“Crni dani” Krisa Kornela… U septembru počinje snimanje filma o poslednjim, crnim danima grunge ikone

Kris Kornel/Photo: facebook@chriscornell
Kris Kornel/Photo: facebook@chriscornell

Film “Crni dani” o poslednjim danima života grandž ikone Krisa Kornela, počeće da se snima u septembru.

Muzičara, koji je svirao u grupama Soundgarden i Audioslave, a koji se 2017. obesio u svojoj hotelskoj sobi u Detroitu, glumiće Džon Holidej.

Producenti filma su saopštili da će preduzeti dodatne mere predostrožnosti na snimanju, zbog pandemije covida 19, kao i da će većina glumaca svoje scene snimiti ili sama, ili u malim grupama, a svi će morati da nose maske i pridržavaju se fizičke distance.

Kornel se borio sa depresijom i bio zavistan od alkohola i lekova, što je verovatno ubrzalo njegovu smrt.